Jeste li ikad isprobali pastirski pitu? Ovo izuzetno ukusno jelo zaista je lako pripremiti, a odličan je izbor i u danima u kojima ne znate što napraviti s viškom mljevenog mesa. Pastirska pita često se nalazi na stolovima diljem Irske, Velike Britanije i Škotske, a jednom kad ju isprobate, vjerujemo da ćete ju i vi uključiti u prvu postavu svojih omiljenih jela, pogotovo u hladnijim danima.
Kako je i kada nastala pastirska pita?
Pastirska pita izumljena je početkom 18. stoljeća u Irskoj. Kako joj i sam naziv govori, riječ je o skromnom jelu koje su obitelji pripremale kako bi iskoristile svaki komadić hrane koji su imale.
Tradicionalno se pastirska pita priprema od janjećeg mesa, povrća i pire krumpira. Meso se dodaje kombinaciji omekšale mrkve, luka i celera, poznatoj u francuskoj kuhinji i kao mirepoix, koja se zatim omekšava temeljcem, Worcestershire umakom, pastom od rajčice i lovorovim lišćem kako bi se napravio ukusan umak.
Slično kao kad radite umak bolognese za špagete, samo s manje rajčica. Zatim se sve polaže u vatrostalnu posudu ili keramičku posudi za pečenje, premazuje pire krumpirom i stavlja u pećnicu kako bi nastala savršena pastirska pita.
Pastirska pita: kako ju pripremiti?
Jednom kad okusite čari ovog jela, možete ga napraviti unikatnim i dodavati sastojke po svojoj volji, no započetak predlažemo da se držite tradicionalnog recepta.
Vjerujemo da ste i pire i mljeveno meso s lukom, mrkvom i celerom više puta pripremali pa omjere odredite ovisno o veličini zdjele za pečenje i potrebama vaše obitelji.
Potrebni sastojci:
Luk,
Mljeveno meso,
Mrkva,
Celer,
Koncentrat rajčice,
Sol i papar,
Worcestershire umak,
Krumpir,
Naribani parmezan.
Postupak:
Stavite krumpire za pire da se kuhaju i narežite celer, luk i mrkvu na kockice.
Popržite luk na ulju, dodajte mrkvu i celer, zalijte s čašom vode i pustite pet minuta da sve omekša.
Dodajte mljeveno meso, dobro ga razlomite i umiješajte, a kad dobije boju, prelijte vodom, dodajte kocku za juhu ili temeljac i pustite da se krčka na štednjaku barem 20 minuta. Zatim dodajte začine, koncentrat rajčice, Worcestershire umak i pustite da se sve kuha još barem pola sata, idealno sat vremena.
Pripremite pire bez grudica.
Kad se meso skuhalo, stavite ga u namašćenu posudu za pečenje, a na vrh ravnomjerno raširite pire kako bi dobili omjer 60/40.
Pospite parmezanom i stavite peći u pećnicu zagrijanu na 200 stupnjeva oko pola sata.
Idući put slobodno dodajte i grašak!
Možemo li predložiti tradicionalnu pitu od jabuka za desert?
Zagrebačka gastronomska scena ove jeseni nudi još jedan razlog za večernji izlazak. Boogie Lab započeo je novu sezonu Moonlight Sessionsa, subotnjih večera na kojima se za istim stolom susreću autorska kuhinja, kokteli i glazba. Prvo izdanje održano je 24. listopada u rasprodanom restoranu, a interes za nastavak programa već je premašio očekivanja. Sljedeća tri termina potpuno su popunjena, dok je za završnu večer 21. studenoga ostalo svega deset mjesta.
Zagrebački restoran Bota Šare, koji već dva desetljeća na adresi Zvonimirova 124 njeguje gastronomsku tradiciju juga Hrvatske, ove je jeseni predstavio preuređeni interijer i nova sezonska jela. Obitelj Šare odlučila je osvježiti gornji dio restorana, pritom sačuvati njegov prepoznatljiv dalmatinski karakter i povezanost sa Stonom i Pelješcem, odakle potječu obiteljski recepti i velik dio namirnica na kojima se temelji njihova kuhinja. Uz promjene u prostoru, na jelovnik su stigla tri jesenska specijaliteta pripremljena od sezonskih sastojaka, među kojima se posebno izdvajaju stonska buča, jadranske kozice, domaći kozji sir i džem od šljiva.
Zagrebački Boogie Lab ove jeseni ponovno otvara vrata večernjem gastronomskom programu Moonlight Sessions, koji od 24. listopada do 21. studenoga donosi pet subotnjih druženja uz gostujuće chefove, barmene i DJ-eve. Nakon proljetnog izdanja koje je privuklo velik interes publike, novi ciklus okuplja poznata imena hrvatske i regionalne gastronomske scene, a svaka će večer imati zaseban meni osmišljen posebno za tu priliku. U kuhinji će gostujući chefovi surađivati s izvršnim chefom Boogie Laba Rokom Nikolićem i njegovim timom, dok će barmeni pripremati autorske koktele, a za glazbeni dio programa bit će zaduženi DJ-evi Froever, Tabu, Pytzek i Yesh.
Postoje neki okusi koje jednostavno povezujemo s određenim godišnjim dobom, a kada je riječ o jeseni, Pumpkin Spice Latte već godinama nema pravu konkurenciju. Čim temperature počnu padati, a dani postanu kraći, ponovno se zaželimo ove kremaste kave s mirisnim začinima koja je postala nezaobilazan dio jesenske rutine. Zato nas posebno veseli povratak sezone Pumpkin Spice Lattea, a jedan od naših favorita već se godinama nalazi u ponudi zagrebačkog Ziggy’s Coffeeja. Ako ste ga već probali, vjerojatno znate zašto mu se želimo vratiti, a ako još niste, ovo je napitak koji vrijedi staviti na popis za sljedeću kavu u gradu.
Za svježi dio salate Viktorija koristi krastavac i avokado narezane na kockice, mladi luk, kuhani i ohlađeni edamame te mrkvu narezanu na tanke trakice.
Postoje pića koja traže pravi trenutak, posebnu čašu i ponešto znanja iza šanka, a postoje i ona koja jednostavno treba dobro rashladiti i otvoriti. VinTonic pripada ovoj drugoj kategoriji, ali iza njegove jednostavnosti stoji prilično precizna ideja. Spoj vina i tonica zamišljen je kao laganija alternativa klasičnim koktelima, dovoljno svježa za početak večeri, dovoljno jednostavna za spontano druženje i dovoljno drugačija da ne završi kao još jedno očekivano piće na stolu.
Vikend je dobra prilika za recepte za koje preko tjedna uglavnom nemamo ni vremena ni volje. Domaća pizza spada upravo u tu kategoriju, pogotovo kada se klasična kombinacija tijesta, umaka i mozzarelle malo odmakne od očekivanog. Ako volite pikantnije okuse, Pizza Nduja iz restorana Mama! mogla bi biti dobar izbor za subotnju ili nedjeljnu večeru kod kuće.
Postoje jela koja jednostavno bolje pristaju vikendu, kada za ručak imamo malo više vremena i ne tražimo nešto što će biti gotovo za petnaest minuta. Lasagne alla Bolognese svakako su među njima, a ovoga puta donosimo recept restorana Mama! koji ovu talijansku klasiku priprema s mljevenom teletinom, San Marzano rajčicom i kremastim bešamelom. Sočan mesni ragù, kremasti bešamel, tjestenina i zapečeni sir kombinacija su kojoj ne treba puno predstavljanja, ali razlika između prosječnih i stvarno dobrih lasagna najčešće je upravo u pripremi svakog pojedinog sloja.
U vremenu u kojem se muško zdravlje još uvijek prečesto promatra kroz prizmu fizičke snage, izdržljivosti i vanjskih performansi, sve veći broj znanstvenih istraživanja počinje ukazivati na nešto mnogo suptilnije, ali dugoročno daleko važnije – na duboku povezanost između emocionalne bliskosti, tjelesnog dodira i hormonalne ravnoteže u muškom organizmu. Upravo u tom kontekstu, tema maženja nakon intimnog odnosa prestaje biti trivijalizirana ili romantično banalizirana, te se sve jasnije profilira kao ozbiljan čimbenik koji može imati mjerljiv utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje muškaraca.
Prhut je jedan od najčešćih problema vlasišta s kojima se susreću dermatolozi, a u ordinacijama specijaliziranim za njegu kose posebno je izražen među muškarcima. Prema iskustvu dr. Borne Pavičića, dermatologa s dugogodišnjom praksom, muškarci u dobi između 25 i 50 godina najčešće traže savjet zbog ovog estetskog i zdravstvenog problema. No sve je češća pojava prhuti i kod dječaka od dvanaeste godine, što se povezuje s ranijim početkom puberteta i hormonalnim promjenama.
Od 6. studenoga 2026. do 10. siječnja 2027. svjetlosne instalacije pretvaraju perivoj dvorca u svijet poznatih bajki i basni, uz popratni kulturni program za sve generacije.
Britanski glumac Sir Patrick Stewart, kojeg je publika diljem svijeta poznavala po ulogama kapetana Jean-Luca Picarda u serijalu „Zvjezdane staze” i profesora Charlesa Xaviera u filmovima „X-Men”, preminuo je 28. listopada 2026. godine u 86. godini života. Glumac je umro u svojem domu u Los Angelesu, a vijest o njegovoj smrti objavljena je dan poslije, 29. listopada. Njegovu smrt potvrdila je dugogodišnja glasnogovornica Kelly Bush Novak, dok se obitelj od njega oprostila priopćenjem u kojem je opisala posljednje trenutke njegova života. Stewart je iza sebe ostavio glumačku karijeru dugu više od šest desetljeća, tijekom koje je nastupao u kazalištu, na televiziji i filmu te ostvario niz uloga po kojima je ostao prepoznatljiv među različitim generacijama gledatelja.
Britanski glumac Patrick Stewart, koji je preminuo 28. listopada 2026. godine u 86. godini života, iza sebe je ostavio više od šest desetljeća dugu karijeru tijekom koje je ostvario neke od najpoznatijih uloga u povijesti znanstvenofantastičnog filma i televizije. Publika diljem svijeta najviše ga pamti kao kapetana Jean-Luca Picarda iz „Zvjezdanih staza” i profesora Charlesa Xaviera iz filmskog serijala „X-Men”, no njegov glumački put započeo je mnogo prije nego što je postao holivudska zvijezda. Stewart je godinama nastupao u britanskim kazalištima, glumio u Shakespeareovim dramama i televizijskim produkcijama, a međunarodnu popularnost stekao je tek u drugoj polovici četrdesetih godina života. Tijekom karijere sudjelovao je u filmovima koji su ostvarili stotine milijuna dolara zarade, a njegove najpoznatije uloge ostale su povezane s filmskim i televizijskim serijalima koji su se razvijali desetljećima.
