Kad nas uhvati prehlada ili osjećamo da nam je metabolizam oslabljen, ne postoji ništa bolje od domaće pileće juhice. Dok je klasična pileća juha standard u hrvatskim kućanstvima, zahvaljujući društvenim mrežama mnogi ovih dana isprobavaju takozvanu pastina juhicu, koju Talijani nazivaju juha penicilin.
Ovu juhu talijanske none spremaju kad god se netko razboli, a zahvaljujući društvenim mrežama, popularnija je no ikad prije.
Zašto Talijani ovu juhu nazivaju juha penicilin?
Pastina juha zapravo je vrlo slična našoj tradicionalnoj pilećoj juhi, samo se radi uz sitnu tjesteninu, najčešće orzo, povrće se usitnjava u kašu, a na kraju se dodaje naribani parmezan.
Ova juha odlična je i za mališane koji ne vole jesti povrće jer se u pastina juhi povrće može vješto “sakriti”.
Nastavite čitati nakon oglasa
Isprobajte ukusnu juhu koja osvaja TikTok i Instagram!
Juha penicilin i kako se priprema
SASTOJCI:
pileće meso za juhu
3 i pol litre vode
sol i papar
luk
mrkva, celer i peršin
dvije pileće kocke za juhu ili pileći temeljac u tekućem obliku
naribani parmezan (tri velike žlice)
Nastavite čitati nakon oglasa
PRIPREMA:
U vodu stavite oguljeni luk, oguljene mrkve, stapke celera, peršin i meso. Dodajte kocke ili temeljac.
Kuhajte sat i pol na srednjoj vatri, redovito uklanjajte pjenu, a zatim izvadite meso i povrće i uklonite meso s kosti.
Procijedite juhu u drugi lonac i nastavite kuhati te dodajte sitnu tjesteninu.
Za to vrijeme u blenderu usitnite povrće u pastu i kad se tjestenina skuha, sve vratite u lonac i dobro promiješajte.
Poslužite uz naribani parmezan.
U jednostavnijoj varijanti, možete napraviti pileću juhu penicilinsamo uz pomoć kocke, a možete napraviti i malo više povrća i jedan dio vratiti u juhu u krupnijim komadima. Ako želite isprobati još nešto novo, na kraju kuhanja dodajte u juhu jedno svježe jaje i vilicom ga lagano miješajte dok se ne skuha u juhi i ne napravi starinske trakice kakve su za svoje ukućane radile talijanske bake.
Zagreb će 3. rujna dobiti iznimno snažan uvod u novu jesensku gastronomsku sezonu jer u restoran Skenderica 1912. u Remetama stiže Michel Husser, jedno od velikih imena francuske visoke gastronomije i chef čija je profesionalna biografija neraskidivo povezana s obiteljskom kućom Le Cerf u alsaškom Marlenheimu, restoranom čija je Michelinova zvjezdica prvi put dodijeljena još 1936. godine i od tada, prema službenoj povijesti restorana, nije prekidala svoj kontinuitet.
U središtu Zadra, u povijesnom ambijentu Palače Cedulin, tijekom ovogodišnje turističke sezone razvila se manifestacija koja lokalnu gastronomsku i vinarsku ponudu predstavlja na način prilagođen suvremenom turističkom tržištu, ali istodobno ostaje čvrsto povezana s tradicijom i proizvodima zadarskoga kraja. „Demižana vina zadarske regije“ posljednjih tjedana privlači domaće posjetitelje, ali i velik broj stranih gostiju, kojima pruža mogućnost da na jednom mjestu upoznaju vina, maslinova ulja, sireve, med, sokove, domaće delicije i druge proizvode lokalnih proizvođača iz različitih dijelova Zadarske županije.
Postoje mjesta na kojima se tradicija ne čuva iza staklenih vitrina muzeja niti između korica starih kuharica, nego svakoga jutra ponovno oživi u mirisu svježe naribane korice limuna, toplini pećnice i rukama koje već desetljećima jednako strpljivo oblikuju tijesto prema pravilima koja se nikada nisu zapisivala u receptima, nego su se prenosila pogledom, iskustvom i povjerenjem između generacija žena. Upravo se takva priča već više od trideset godina odvija u kamenoj jezgri Korčule, gdje je Smiljana Matijaca svoj život posvetila nečemu što je mnogo veće od slastičarstva, pretvorivši očuvanje tradicionalnih korčulanskih kolača u životni poziv i dokaz da gastronomija može biti jednako snažan čuvar identiteta kao jezik, arhitektura ili običaji.
Postoje mjesta koja osvajaju spektakularnim hotelima, luksuznim marinama ili velikim plažama, a postoje i ona čija se posebnost krije upravo u njihovoj skromnosti, tišini i autentičnosti, zbog čega se svaki dolazak pretvara u iskustvo koje se dugo pamti, a upravo je takav Vrnik Arts Club, jedinstvena lifestyle i gastronomska destinacija smještena na otočiću Vrniku, svega desetak minuta vožnje brodom od povijesne jezgre Korčule, gdje se susreću priroda, umjetnost, bogata otočka baština i mediteranska kuhinja koja na najbolji mogući način interpretira okuse juga Hrvatske.
Korčula posljednjih godina sve snažnije potvrđuje status jedne od najzanimljivijih hrvatskih gastronomskih destinacija, no među brojnim restoranima i konobama posebno se izdvaja Maha Bar, mjesto koje uspješno spaja ozbiljno kuharsko iskustvo, suvremeni pristup street foodu i autentične okuse otoka u koncept koji jednako privlači lokalno stanovništvo i goste iz cijeloga svijeta, stvarajući pritom iskustvo koje nadilazi očekivanja klasičnog burger bara i pretvara svaki obrok u opušteno, ali gastronomski promišljeno putovanje kroz suvremenu dalmatinsku kuhinju.
Postoje mjesta na Jadranu koja ne osvajaju pogledom na more s prve linije obale, raskošnim interijerima ili modernim gastronomskim konceptima, već nečim daleko vrjednijim – osjećajem da ste barem na nekoliko sati postali dio nečijeg doma, obiteljske priče i tradicije koja se na istom mjestu prenosi generacijama. Upravo je takvo mjesto seljačko domaćinstvo Gera, smješteno u Postrani, jednom od najstarijih zaseoka Žrnova, svega nekoliko minuta vožnje od grada Korčule, gdje kamen, maslinici, vinogradi i mirisi mediteranskog bilja i danas određuju ritam svakodnevice jednako kao i prije nekoliko stoljeća.
Kada je riječ o njezi tijela, kvalitetna ulja već se godinama smatraju jednim od najpouzdanijih saveznika. Osim što koži pružaju intenzivnu hidrataciju, pomažu očuvati njezinu mekoću, elastičnost i osjećaj ugode, zbog čega su nezaobilazan dio rutine.
