Glumac na rubu sloma i umjetna inteligencija koja zna previše: Predstava koja razotkriva istinu o svijetu u kojem već živimo
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
U tom smislu, Kurspahićevo kazalište ne funkcionira kao zatvoreni estetski sustav, nego kao živo tkivo koje reagira na suvremeni trenutak, osobito na one njegove dimenzije koje oblikuju svakodnevicu, ali ostaju nedovoljno osviještene, poput tehnološkog posredovanja, fragmentacije identiteta i sve izraženije potrebe za vanjskom potvrdom. Upravo se takva poetika jasno očituje u predstavi Help is available, autorskom projektu nastalom u suradnji s Ronom Žulj, u kojem se kazališni prostor pretvara u svojevrsni laboratorij odnosa između čovjeka i umjetne inteligencije, ali i, još važnije, u prostor suptilnog razotkrivanja unutarnjih lomova suvremenog pojedinca.
Središnji lik, Sven, oblikovan je kao figura koja istodobno nosi obilježja konkretnog glumca i univerzalnog čovjeka na prijelazu, rastrganog između onoga što jest i onoga što je mogao biti, između stvarnih okolnosti i zamišljenih mogućnosti koje ga neprestano prate poput sjene, pri čemu njegova egzistencijalna situacija ne proizlazi iz jednoga dramatičnog događaja, nego iz niza sitnih odgoda, kompromisa i neostvarenih pokušaja koji se postupno talože u osjećaj stagnacije i tihe, ali postojane krize identiteta. U takvom stanju pojavljuje se GPTina, umjetna inteligencija koja u njegov život ulazi kao funkcionalni alat, ali se postupno pretvara u sugovornicu koja, premda lišena iskustva i emocija, nudi ono što Svenu nedostaje – stalnu dostupnost, odsustvo osude i iluziju razumijevanja.
Kako se njihov odnos razvija kroz niz dijaloga, tako se produbljuje i temeljna napetost predstave, jer se iza privida bliskosti razotkriva neravnoteža između čovjeka, obilježenog sumnjom i nesigurnošću, i sustava koji ne sumnja, ne osjeća i ne posrće na način na koji posrće ljudsko biće, pa upravo ta razlika, koja u početku djeluje kao prednost, postupno postaje izvor nelagode i pitanje o samoj prirodi povjerenja. Predstava se tako udaljava od klasičnih okvira znanstvene fantastike i smješta u prepoznatljivu svakodnevicu, u prostor u kojem su algoritmi već postali tihi suputnici ljudskih odluka, čime se otvara slojevita refleksija o ovisnosti, slobodi i potrebi za vođenjem.
Ovaj kazališni projekt dodatno se konkretizira kroz jasno definirane izvedbene okolnosti, koje gledatelju omogućuju neposredno iskustvo tog istraživanja na sceni, pa se predstava izvodi 1., 2. i 3. travnja, svake večeri u 20 sati, u prostoru KunstTeatra, kazalištu prepoznatljivom po poticanju suvremenih i autorskih projekata koji se bave aktualnim društvenim temama. Upravo taj izvedbeni okvir, smješten u intimniji kazališni prostor, dodatno pojačava dojam bliskosti između izvođača i publike, čime se i sama tema predstave – odnos čovjeka i nevidljivog, ali prisutnog sustava – prenosi iz apstraktnog u neposredno iskustveno polje.
U glumačkoj podjeli sudjeluju Sven Jakir u ulozi Svena, čija interpretacija nosi teret unutarnjih prijepora i suptilnih emocionalnih pomaka, te Csilla Barath Bastaić kao glas i prisutnost GPTine, koja kroz precizno oblikovan scenski izraz utjelovljuje paradoks umjetne inteligencije – sposobnost komunikacije bez stvarnog iskustva. Autorski tim čine Kurspahić i Rona Žulj kao supotpisnici teksta, uz dodatne dijaloške intervencije samog glumca, čime se dodatno naglašava kolektivna priroda procesa, dok dramaturgija, oblikovanje svjetla i vizualni identitet predstave pridonose cjelovitosti scenskog doživljaja.
U konačnici, Help is available ne nudi jednostavne odgovore, nego postavlja pitanja koja nadilaze kazališni prostor, ostavljajući gledatelja suočenog s vlastitim odnosom prema tehnologiji, ali i prema vlastitim nesigurnostima, sugerirajući da u svijetu u kojem je pomoć uvijek dostupna najveći izazov možda više nije pronaći odgovor, nego naučiti živjeti s pitanjem.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Kad ti je posao juriti između slalomskih vrata, izgleda da ni odmor ne mora biti potpuno miran. Zrinka Ljutić skije je nakratko zamijenila daskom, snijeg vodom, a utrke valovima. Sudeći po videu, ravnoteža joj sasvim dobro služi i izvan skijaške staze.
Tatjana Dragović već godinama ima prilično prepoznatljiv pristup ljepoti. Voli pomno odabranu njegu, clean formule, dobre aktivne sastojke i proizvode iza kojih postoji jasna ideja. Sada znamo i koji joj se parfem u posljednje vrijeme posebno uvukao pod kožu. Na Instagramu je objavila fotografiju bočice Ode Ona Teapot Sonder uz kratko i sasvim nedvosmisleno: „My new favorite“.
Izabel Kovačić upravo je prošetala jedan od onih jeans outfita koji bez puno kompliciranja izgledaju odlično od glave do pete. Supruga hrvatskog nogometnog reprezentativca Matea Kovačića za gradski je izlazak odabrala traper odijelo u tamnijoj nijansi plave, a cijelu kombinaciju svela na nekoliko dobro odabranih komada.
Dugi nokti odavno nisu rezervirani samo za posebne prilike. Almond, square, coffin ili neka druga omiljena forma mogu bez problema postati dio svakodnevnog looka, baš kao frizura, makeup ili nakit.
Čipka se ove sezone ponovno uvukla u ljetne kombinacije, a prihvatila ju je i Anita Dujić Broadfoot, koja je za šetnju sunčanom Málagom odabrala crnu haljinu jednostavne, izdužene siluete. Riječ je o modelu koji na prvi pogled djeluje vrlo pročišćeno, ali upravo bijeli čipkasti detalji mijenjaju cijeli dojam i daju mu nježniji, pomalo romantičan karakter.
