Što se dogodi kada pjesme Jacquesa Brela postanu ples? Ovu predstavu u Zagrebu želimo vidjeti
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
De Keersmaekeri iza sebe ima više od četiri desetljeća umjetničkog rada i jedan je od ključnih autoriteta suvremenog plesa, dok je Mariotte nakon završetka studija na P.A.R.T.S.-u 2022. godine, uz snažno iskustvo u breakdanceu, postao član skupine Rosas, s kojom je sudjelovao u radu na predstavi EXIT ABOVE.
Polazište predstave izbor je Brelovih skladbi, snažnih i poetskih pjesama širokog raspona emocija, obilježenih i njegovom iznimnom scenskom prisutnošću. Brel je publikom komunicirao izravno i gotovo fizički, a upravo predstava istražuje kako danas ponovno pokrenuti tu energiju. Što od njegova izraza ostaje kada njegove pjesme sagledamo iz današnje perspektive i kako ih učiniti relevantnima za suvremenu publiku? De Keersmaeker i Mariotte ne pokušavaju samo „utjeloviti” Brelovu glazbu, već traže način kako danas dijeliti scenu s umjetnikom koji je fizički odsutan, ali i dalje snažno prisutan kroz svoje pjesme.
Festival svjetskog kazališta nakon BREL-a donosi još dvije predstave. MAMI grčkog autora Marija Banushija, nagrađenog Srebrnim lavom na Venecijanskom bijenalu kazališta, na programu je 23. i 24. rujna u HNK2, dok će festival 26. rujna zatvoriti MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka, također u HNK2. Program 23. izdanja festivala otvorila je predstava THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva Berlin i NTGent, a nakon nje izvedena je i predstava OBITELJ Louisa Janssensa.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
Zagrebački velesajam 31. listopada ugostit će Lollipop Halloween Festival, za koji organizatori očekuju oko 8.000 posjetitelja, čime bi ovogodišnje izdanje postalo jedno od najvećih događanja u dosadašnjoj povijesti ovog domaćeg party brenda. Velik interes publike potaknuo je organizatore na proširenje prvotno zamišljenog festivalskog koncepta, pa će uz tri najavljena glazbena prostora uskoro biti predstavljen i četvrti festivalski floor, čiji se programski sadržaj zasad drži u tajnosti. Posebnost ovog događanja proizlazi iz činjenice da se očekivana posjećenost temelji na prepoznatljivosti samog Lollipopa, bez angažmana velikih međunarodnih izvođača koji su uobičajeni nositelji promocije festivala s nekoliko tisuća posjetitelja.
