Nove predstave, velika gostovanja i povratak publici: Zavirili smo u novu sezonu ZKM-a

U vremenu u kojem govor mržnje, nasilje i isključivost sve češće ulaze u javni prostor, a povijesne činjenice i demokratske vrijednosti postaju predmet političkih prijepora, kazalište prema njezinim riječima mora sačuvati mogućnost slobodnog i autentičnog govora. Takav prostor podrazumijeva bavljenje zanemarenim temama, davanje prostora ljudima čiji se glas slabije čuje i izgovaranje onoga što u svakodnevnom javnom životu često ostaje prešućeno.

Takvo razumijevanje kazališta ove će sezone dobiti i novi programski oblik kroz tribine ZKM u zajednici: Europa promjena. Program nastaje u strateškoj suradnji s Europe’s Futures Initiative iz Beča i Europe’s Futures Centreom iz Zagreba te s vanjskopolitičkom novinarkom Ivanom Dragičević. Tribine će se baviti političkim, sociološkim i drugim društvenim pitanjima koja određuju svakodnevicu europskih građana. ZKM time dio svojeg programa otvara razgovoru koji izlazi iz okvira same predstave i u kazališni prostor dovodi različite perspektive o promjenama kroz koje prolaze europska društva.

Povezivanje s drugim kazališnim sredinama ostaje prisutno i kroz međunarodna gostovanja. Dramski pisac, dramaturg i stalni suradnik ZKM-a Tomislav Zajec na predstavljanju sezone govorio je o kazalištu kao mjestu razmjene umjetničkih poetika i iskustava. Međunarodna gostovanja omogućuju da predstave nastale u Zagrebu budu postavljene pred publiku koja dolazi iz drukčijih kulturnih i društvenih sredina, a hrvatskim umjetnicima pružaju priliku za neposredan kontakt s kazališnim scenama regije i Europe.

Međunarodni dio sezone počinje gostovanjem ZKM-a u Kraljevskom dramskom kazalištu Dramaten u Stockholmu, gdje će nastupiti u programu Međunarodnog kazališnog festivala Ingmar Bergman. Nakon Stockholma slijede gostovanja na festivalu MESS u Sarajevu, Međunarodnom kazališnom festivalu Transilvanije u Cluju te festivalu Santiago a Mil u Čileu. Predstave ZKM-a tijekom sezone stižu i u kazalište István Örkény u Budimpešti, Rogaland u Stavangeru, Cankarjev dom u Ljubljani i Gradsko kazalište u Bratislavi. Riječ je o programu koji zagrebačke produkcije tijekom jedne sezone vodi od skandinavskih i srednjoeuropskih pozornica do jednog od poznatijih međunarodnih festivala u Južnoj Americi.

Poseban dio programa vraća se samom identitetu Zagrebačkog kazališta mladih i publici sadržanoj u njegovu imenu. ZKM je nastao kao kazalište mladih, a nova sezona taj odnos nastavlja kroz predstave namijenjene najmlađima, programe za mlade autore i otvaranje prostora novoj generaciji izvedbenih umjetnika. Snježana Abramović Milković pritom je upozorila na položaj mladih koji žive s ekonomskom nesigurnošću, slabim osjećajem političkog utjecaja i paradoksom digitalne prisutnosti koja ne znači nužno i veću društvenu vidljivost. Kazalište u takvim okolnostima može ponuditi fizički prostor u kojem se mladi susreću, govore, stvaraju i sudjeluju bez posredovanja ekrana.

Najmlađoj publici u sezoni 2026./27. namijenjene su dvije nove predstave. Kristijan Ugrina autor je predstave L.U.N.A., koja nastaje u sklopu Inkubatora ZKM-a, programa usmjerenog razvoju novih kazališnih projekata. Drugi naslov je Pinokio, nova kazališna verzija poznate priče o drvenom dječaku, koju za ZKM adaptiraju Milica Sinkauz i Ivana Đula, dok režiju potpisuje Renata Carola Gatica. Poznati književni predložak tako će dobiti novu scensku interpretaciju oblikovanu za današnju mladu publiku.

Središnji dio repertoara čine i tri praizvedbe suvremenih hrvatskih dramskih tekstova. Nikaragvu Vida Hribara režirat će Patrik Sečen, Prostori, praznine i ostale perverzije Vedrane Klepice postavit će Jug Đorđević, dok će Ples na broju 60 Espija Tomičića režirati Patrik Lazić. U sva tri slučaja publika će tekstove prvi put upoznati kroz njihovo scensko uprizorenje, pa će ZKM tijekom jedne sezone predstaviti tri nova domaća dramska djela i povezati ih s redateljima različitih generacija i poetika.

Prva premijera nove sezone bit će Nikaragva, tekst Vida Hribara, koji uz dramski rad djeluje i kao skladatelj. Predstava u režiji Patrika Sečena otvorit će premijerni dio repertoara i ujedno započeti niz novih hrvatskih tekstova koji će tijekom sezone dobiti svoje prve profesionalne kazališne izvedbe. Takav izbor domaćim dramatičarima daje konkretan prostor na repertoaru, a publici omogućuje susret s tekstovima koji nastaju iz iskustva sadašnjeg vremena i jezika kojim se danas govori.

Dramski program proširit će plesna predstava Ljubav autora Saše Božića, koja nastaje u koprodukciji ZKM-a i Umjetničke organizacije De facto. U novoj sezoni u Zagrebu će prvi put režirati i Hakan Savaş Mican. Za svoj hrvatski redateljski debi odabrao je roman Što sad, mali čovječe? njemačkog književnika Hansa Fallade, a u ZKM-u će postaviti vlastitu adaptaciju tog djela. Falladin roman prati život običnih ljudi pritisnutih ekonomskom nesigurnošću i društvenim okolnostima, zbog čega njegovo premještanje na suvremenu kazališnu pozornicu otvara prostor za novo čitanje priče nastale u Njemačkoj početkom tridesetih godina prošlog stoljeća.

Nova sezona neće se odvijati samo na pozornici. ZKM nastavlja program Čitanje kazališta, koji vodi književnik i kazališni kritičar Srđan Sandić, kao i dramsku rezidenciju namijenjenu afirmiranim dramatičarima. Program Budućnost je ovdje ostaje usmjeren prema najmlađim dramskim piscima kojima omogućuje razvoj tekstova i upoznavanje s profesionalnim kazališnim procesom. Kazališna kritičarka Gea Vlahović pokreće i pilot-projekt nove kazališne kritike, čime se prostor za rad na predstavama proširuje na razgovor o načinima njihova čitanja, analize i kritičkog vrednovanja.

Programi za mlade autore, dramske rezidencije i razvoj kazališne kritike povezani su s repertoarnim dijelom sezone kroz zajedničku ideju kazališta kao mjesta u kojem umjetnički rad ne završava premijerom. Tekst prolazi kroz razvoj, predstava kroz probe i izvedbe, a njezin život nastavlja se u razgovoru s publikom i kritikom. ZKM zato u istoj sezoni okuplja etablirane autore i redatelje, umjetnike koji prvi put dobivaju priliku za rad u određenom formatu te mlade koji tek ulaze u profesionalno kazališno okruženje.

Ravnateljica Snježana Abramović Milković novu je sezonu opisala kroz ideju ZKM-a kao kuće autentičnog jezika koji komunicira s publikom, reagira na društvo i ne izbjegava neugodne teme. U njezinoj koncepciji publika nije zamišljena kao netko tko samo dolazi pogledati gotovu predstavu. Tribine, razgovori, programi za mlade, međunarodne razmjene i drugi sadržaji stvaraju više prilika za izravan susret publike s ljudima koji stvaraju kazalište.

U tom je duhu organizirano i samo otvorenje sezone. Nakon predstavljanja programa večer se nastavila u foajeu ZKM-a uz druženje i glazbeni program u kojem su sudjelovali članovi ansambla i suradnici kazališta. Nastupili su Sandra Halužan s kvartetom, Stanko Kovačić, Petra Svrtan, Mia Melcher, Sreten Mokrović, Adrian Pezdirc, Ugo Korani, Rok Juričić i Maja Jakoliš, a programu se pridružio i dramaturg i skladatelj Vid Adam Hribar, autor Nikaragve, teksta prema kojem nastaje prva premijera sezone.

Umjesto formalnog predstavljanja koje završava posljednjom izgovorenom rečenicom s pozornice, ZKM je početak sezone pretvorio u susret ansambla, suradnika, autora, publike i prijatelja kazališta. Time je odmah uspostavljen način na koji kazalište želi provesti sezonu 2026./27. Predstave ostaju središte programa, ali oko njih nastaju razgovori, novi tekstovi, međunarodne suradnje, programi za djecu i mlade te prostor za ljude koji u ZKM dolaze gledati, slušati, razgovarati ili stvarati. Nova sezona tako je počela upravo s publikom zbog koje se svjetla pozornice ponovno pale.