HNK Zagreb otvara sezonu prema Europi: Predstave koje vrijedi uhvatiti prije nego što rasprodaju Zagreb

Takav pristup posebno dolazi do izražaja pokretanjem HNK2EU – Ciklusa europskog kazališta u Zagrebu, novog programskog okvira kojim se zagrebačka kazališna scena dodatno otvara prema europskim umjetničkim praksama. Ciklus donosi gostovanja istaknutih kazališnih kuća i autora te uspostavlja kontinuitet umjetničke razmjene, dok četvrto izdanje Zagrebačkog opernog festivala dodatno potvrđuje ambiciju Zagreba da se pozicionira kao relevantno mjesto susreta domaće i međunarodne operne scene.

„Međunarodna suradnja jedan je od važnih smjerova razvoja HNK-a u Zagrebu. Našoj publici želimo približiti relevantne europske umjetnike, kazališta i predstave, a istodobno vlastite produkcije i umjetnike predstavljati na pozornicama diljem Europe. U tom kontekstu razvijamo HNK2EU – Ciklus europskog kazališta u Zagrebu, važan dio naše dugoročne strategije međunarodnog povezivanja, uz Zagrebački operni festival, međunarodne koprodukcije te gostovanja Drame, Opere i Baleta u Hrvatskoj i Europi. Želimo da HNK u Zagrebu bude mjesto susreta različitih umjetničkih poetika te da naša publika ima priliku pratiti recentna europska kazališna ostvarenja, dok istodobno naše produkcije predstavljamo međunarodnoj publici“, ističe intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu dr. sc. Iva Hraste Sočo.

Prvo izdanje HNK2EU donosi program koji u Zagreb dovodi kazališne umjetnike i produkcije različitih poetika, generacija i kulturnih sredina. Ciklus 4. rujna otvara Narodno kazalište Ivan Vazov iz Sofije predstavom „Oružje i čovjek“, prema djelu Georgea Bernarda Shawa, u režiji svjetski poznatoga glumca i redatelja Johna Malkovicha. Velik interes zagrebačke publike potvrđuje činjenica da su ulaznice za ovo gostovanje već rasprodane, čime se prije samoga početka ciklusa pokazuje interes za snažnije uključivanje europskih kazališnih sadržaja u zagrebački kulturni život.

U listopadu na pozornicu HNK2 stiže Berliner Ensemble, jedno od najvažnijih europskih kazališta, s predstavom prema nagrađivanoj drami „Raseljene“ autorice Tene Štivičić, ravnateljice Drame HNK-a u Zagrebu. Gostovanje 2. i 3. listopada ima posebno značenje jer predstavlja prvo gostovanje toga uglednog njemačkog ansambla na hrvatskoj pozornici u organizaciji HNK-a u Zagrebu te istodobno otvara prostor za neposrednu povezanost hrvatskoga i njemačkoga kazališnog konteksta.

Program se nastavlja 20. listopada gostovanjem Slovenskoga mladinskog gledališča iz Ljubljane, koje će predstaviti predstavu „Ne Carmen“, nastalu prema motivima Bizetove „Carmen“ u režiji Zane Hoxhe. Zagrebački ciklus potom se početkom studenoga nastavlja gostovanjima Slovenskoga narodnog gledališča Nova Gorica, koje će 3. i 5. studenoga izvesti autorske projekte Tomija Janežiča „1973.“ i „1982.“, nastale u okviru službenog programa Europske prijestolnice kulture GO! 2025.

Međunarodna dimenzija programa pritom se ne zaustavlja na gostovanjima. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Prešernovo gledališče Kranj, Slovensko mladinsko gledališče i Mestno gledališče Ptuj zajednički pripremaju veliku međunarodnu koprodukciju prema motivima televizijske serije „Osam sati ne čini dan“ Rainera Wernera Fassbindera. Zagrebačka premijera zakazana je za 19. veljače 2027., čime se međunarodna suradnja nastavlja razvijati kroz stvaranje novih umjetničkih projekata, a ne samo kroz razmjenu već postojećih produkcija. Program HNK2EU za prva dva kvartala 2027. bit će objavljen u studenome.

Važan segment međunarodnog programa čini i četvrto izdanje Zagrebačkog opernog festivala, koje će se od 11. do 20. rujna 2026. održati na trima pozornicama HNK-a u Zagrebu. Tijekom deset festivalskih dana Zagreb će ugostiti europske operne kuće, ansamble i umjetnike, uz tridesetak događanja u glavnom i popratnom programu, potvrđujući festival kao jednu od središnjih platformi međunarodne operne suradnje u Hrvatskoj.

Na festivalu sudjeluju Poljska kraljevska opera, Slovensko narodno gledališče Maribor, španjolska Cantoría uz Hrvatski barokni ansambl te francuska Compagnie Minute Papillon s predstavom za djecu nastalom u koprodukciji s francuskim Festivalom Aix-en-Provence. Program tako obuhvaća različite operne tradicije, umjetničke pristupe i formate te publici omogućuje neposredan uvid u aktualna europska kretanja na području operne umjetnosti.

Festival 11. rujna otvara Verdijeva „Aida“, nastala kao međunarodna koprodukcija HNK-a u Zagrebu, Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena. Riječ je o projektu koji međunarodnu suradnju postavlja u samo središte produkcijskog procesa i potvrđuje usmjerenje zagrebačkoga HNK-a prema velikim europskim koprodukcijama.

Deset festivalskih dana zaključit će 20. rujna veliki gala koncert na kojem će nastupiti međunarodne operne zvijezde Piotr Beczała i Marigona Qerkezi uz soliste i orkestar Opere HNK-a u Zagrebu. „Aidu“ i završni gala koncert dirigirat će šef dirigent zagrebačke Opere Pier Giorgio Morandi, čime će festival dobiti završnicu koja povezuje međunarodni umjetnički profil manifestacije s ansamblom zagrebačke Opere.

Druga strana međunarodne strategije HNK-a u Zagrebu odnosi se na sustavno predstavljanje vlastitih umjetničkih produkcija izvan Hrvatske. Nakon što Zagreb postaje mjesto susreta europskih kazališta, ansambala i umjetnika, produkcije Drame, Opere i Baleta HNK-a tijekom sezone odlaze prema publici različitih europskih sredina.

Već 26. rujna Krležine „Zastave“ u režiji Ivana Planinića gostovat će u Budimpešti, gdje će zagrebačka interpretacija jednoga od ključnih djela hrvatske književnosti biti predstavljena mađarskoj publici. Gostovanje ima i šire kulturno značenje jer otvara prostor međunarodnoj vidljivosti hrvatske dramske baštine i suvremenih kazališnih interpretacija.

Opera HNK-a u Zagrebu 1. listopada gostovat će u Slovenskom narodnom gledališču Maribor s „Erom s onoga svijeta“, dok će Drama HNK-a 20. listopada u Slovenskom mladinskom gledališču u Ljubljani izvesti predstavu „Budi uvijek kao zmaj“ Espija Tomičića. Istoga dana ljubljanski će ansambl u Zagrebu predstaviti „Ne Carmen“, čime se uspostavlja neposredna programska razmjena dviju kazališnih kuća i dodatno osnažuje kulturna povezanost Zagreba i Ljubljane.

Međunarodna gostovanja Drame nastavljaju se u prosincu u Novoj Gorici, gdje će 13. prosinca biti izvedena predstava „Sorry“, autorski projekt Bobe Jelčića, a 15. prosinca „Maria Stuart“ u režiji i koreografiji Matije Ferlina. Time se različiti redateljski i autorski pristupi zagrebačkoga dramskog ansambla uključuju u širi europski kazališni kontekst.

Snažnu međunarodnu prisutnost tijekom sezone ostvarivat će i Balet HNK-a u Zagrebu. Baletni ansambl 25. listopada gostovat će u Slovenskome mladinskom gledališču u Ljubljani s Bigonzettijevim diptihom „Kazimir’s Colours / Rossini Cards“, dok će se međunarodni program nastaviti i tijekom 2027. godine. Među već dogovorenim gostovanjima posebno se izdvaja nastup u Luganu u siječnju 2027., gdje će biti izveden balet „Žar ptica / Petruška“ na glazbu Igora Stravinskog, u koreografijama Maše Kolar i Edwarda Cluga.

Nova sezona HNK-a u Zagrebu tako donosi jasno oblikovan model dvosmjerne međunarodne suradnje u kojem se europska kazališna scena približava zagrebačkoj publici, dok se istodobno umjetnički potencijal nacionalne kazališne kuće predstavlja na pozornicama izvan Hrvatske. HNK2EU, Zagrebački operni festival, međunarodne koprodukcije te gostovanja Drame, Opere i Baleta zajedno tvore povezanu programsku cjelinu koja nadilazi pojedinačna gostovanja i uspostavlja dugoročniju mrežu umjetničkih partnerstava.

U takvom modelu međunarodna suradnja postaje sastavni dio razvoja institucije, njezine umjetničke politike i odnosa prema publici. HNK u Zagrebu pritom potvrđuje svoju ulogu nacionalne kazališne kuće, ali i institucije koja aktivno sudjeluje u suvremenim europskim kulturnim procesima, stvarajući prostor za susret različitih umjetničkih poetika, iskustava i produkcijskih modela. Nova sezona stoga ne donosi samo program međunarodnih gostovanja, nego i nastavak strateškog procesa kojim HNK u Zagrebu Zagreb pozicionira kao mjesto relevantnog europskog kazališnog dijaloga, a vlastitu umjetničku produkciju kao aktivan dio europske kulturne scene.