HNK Zagreb otvara sezonu prema Europi: Predstave koje vrijedi uhvatiti prije nego što rasprodaju Zagreb
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Takav pristup posebno dolazi do izražaja pokretanjem HNK2EU – Ciklusa europskog kazališta u Zagrebu, novog programskog okvira kojim se zagrebačka kazališna scena dodatno otvara prema europskim umjetničkim praksama. Ciklus donosi gostovanja istaknutih kazališnih kuća i autora te uspostavlja kontinuitet umjetničke razmjene, dok četvrto izdanje Zagrebačkog opernog festivala dodatno potvrđuje ambiciju Zagreba da se pozicionira kao relevantno mjesto susreta domaće i međunarodne operne scene.
„Međunarodna suradnja jedan je od važnih smjerova razvoja HNK-a u Zagrebu. Našoj publici želimo približiti relevantne europske umjetnike, kazališta i predstave, a istodobno vlastite produkcije i umjetnike predstavljati na pozornicama diljem Europe. U tom kontekstu razvijamo HNK2EU – Ciklus europskog kazališta u Zagrebu, važan dio naše dugoročne strategije međunarodnog povezivanja, uz Zagrebački operni festival, međunarodne koprodukcije te gostovanja Drame, Opere i Baleta u Hrvatskoj i Europi. Želimo da HNK u Zagrebu bude mjesto susreta različitih umjetničkih poetika te da naša publika ima priliku pratiti recentna europska kazališna ostvarenja, dok istodobno naše produkcije predstavljamo međunarodnoj publici“, ističe intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu dr. sc. Iva Hraste Sočo.
Prvo izdanje HNK2EU donosi program koji u Zagreb dovodi kazališne umjetnike i produkcije različitih poetika, generacija i kulturnih sredina. Ciklus 4. rujna otvara Narodno kazalište Ivan Vazov iz Sofije predstavom „Oružje i čovjek“, prema djelu Georgea Bernarda Shawa, u režiji svjetski poznatoga glumca i redatelja Johna Malkovicha. Velik interes zagrebačke publike potvrđuje činjenica da su ulaznice za ovo gostovanje već rasprodane, čime se prije samoga početka ciklusa pokazuje interes za snažnije uključivanje europskih kazališnih sadržaja u zagrebački kulturni život.
U listopadu na pozornicu HNK2 stiže Berliner Ensemble, jedno od najvažnijih europskih kazališta, s predstavom prema nagrađivanoj drami „Raseljene“ autorice Tene Štivičić, ravnateljice Drame HNK-a u Zagrebu. Gostovanje 2. i 3. listopada ima posebno značenje jer predstavlja prvo gostovanje toga uglednog njemačkog ansambla na hrvatskoj pozornici u organizaciji HNK-a u Zagrebu te istodobno otvara prostor za neposrednu povezanost hrvatskoga i njemačkoga kazališnog konteksta.
Program se nastavlja 20. listopada gostovanjem Slovenskoga mladinskog gledališča iz Ljubljane, koje će predstaviti predstavu „Ne Carmen“, nastalu prema motivima Bizetove „Carmen“ u režiji Zane Hoxhe. Zagrebački ciklus potom se početkom studenoga nastavlja gostovanjima Slovenskoga narodnog gledališča Nova Gorica, koje će 3. i 5. studenoga izvesti autorske projekte Tomija Janežiča „1973.“ i „1982.“, nastale u okviru službenog programa Europske prijestolnice kulture GO! 2025.
Nastavite čitati nakon oglasa
Međunarodna dimenzija programa pritom se ne zaustavlja na gostovanjima. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Prešernovo gledališče Kranj, Slovensko mladinsko gledališče i Mestno gledališče Ptuj zajednički pripremaju veliku međunarodnu koprodukciju prema motivima televizijske serije „Osam sati ne čini dan“ Rainera Wernera Fassbindera. Zagrebačka premijera zakazana je za 19. veljače 2027., čime se međunarodna suradnja nastavlja razvijati kroz stvaranje novih umjetničkih projekata, a ne samo kroz razmjenu već postojećih produkcija. Program HNK2EU za prva dva kvartala 2027. bit će objavljen u studenome.
Važan segment međunarodnog programa čini i četvrto izdanje Zagrebačkog opernog festivala, koje će se od 11. do 20. rujna 2026. održati na trima pozornicama HNK-a u Zagrebu. Tijekom deset festivalskih dana Zagreb će ugostiti europske operne kuće, ansamble i umjetnike, uz tridesetak događanja u glavnom i popratnom programu, potvrđujući festival kao jednu od središnjih platformi međunarodne operne suradnje u Hrvatskoj.
Na festivalu sudjeluju Poljska kraljevska opera, Slovensko narodno gledališče Maribor, španjolska Cantoría uz Hrvatski barokni ansambl te francuska Compagnie Minute Papillon s predstavom za djecu nastalom u koprodukciji s francuskim Festivalom Aix-en-Provence. Program tako obuhvaća različite operne tradicije, umjetničke pristupe i formate te publici omogućuje neposredan uvid u aktualna europska kretanja na području operne umjetnosti.
Nastavite čitati nakon oglasa
Festival 11. rujna otvara Verdijeva „Aida“, nastala kao međunarodna koprodukcija HNK-a u Zagrebu, Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena. Riječ je o projektu koji međunarodnu suradnju postavlja u samo središte produkcijskog procesa i potvrđuje usmjerenje zagrebačkoga HNK-a prema velikim europskim koprodukcijama.
Deset festivalskih dana zaključit će 20. rujna veliki gala koncert na kojem će nastupiti međunarodne operne zvijezde Piotr Beczała i Marigona Qerkezi uz soliste i orkestar Opere HNK-a u Zagrebu. „Aidu“ i završni gala koncert dirigirat će šef dirigent zagrebačke Opere Pier Giorgio Morandi, čime će festival dobiti završnicu koja povezuje međunarodni umjetnički profil manifestacije s ansamblom zagrebačke Opere.
Druga strana međunarodne strategije HNK-a u Zagrebu odnosi se na sustavno predstavljanje vlastitih umjetničkih produkcija izvan Hrvatske. Nakon što Zagreb postaje mjesto susreta europskih kazališta, ansambala i umjetnika, produkcije Drame, Opere i Baleta HNK-a tijekom sezone odlaze prema publici različitih europskih sredina.
Nastavite čitati nakon oglasa
Već 26. rujna Krležine „Zastave“ u režiji Ivana Planinića gostovat će u Budimpešti, gdje će zagrebačka interpretacija jednoga od ključnih djela hrvatske književnosti biti predstavljena mađarskoj publici. Gostovanje ima i šire kulturno značenje jer otvara prostor međunarodnoj vidljivosti hrvatske dramske baštine i suvremenih kazališnih interpretacija.
Opera HNK-a u Zagrebu 1. listopada gostovat će u Slovenskom narodnom gledališču Maribor s „Erom s onoga svijeta“, dok će Drama HNK-a 20. listopada u Slovenskom mladinskom gledališču u Ljubljani izvesti predstavu „Budi uvijek kao zmaj“ Espija Tomičića. Istoga dana ljubljanski će ansambl u Zagrebu predstaviti „Ne Carmen“, čime se uspostavlja neposredna programska razmjena dviju kazališnih kuća i dodatno osnažuje kulturna povezanost Zagreba i Ljubljane.
Međunarodna gostovanja Drame nastavljaju se u prosincu u Novoj Gorici, gdje će 13. prosinca biti izvedena predstava „Sorry“, autorski projekt Bobe Jelčića, a 15. prosinca „Maria Stuart“ u režiji i koreografiji Matije Ferlina. Time se različiti redateljski i autorski pristupi zagrebačkoga dramskog ansambla uključuju u širi europski kazališni kontekst.
Nastavite čitati nakon oglasa
Snažnu međunarodnu prisutnost tijekom sezone ostvarivat će i Balet HNK-a u Zagrebu. Baletni ansambl 25. listopada gostovat će u Slovenskome mladinskom gledališču u Ljubljani s Bigonzettijevim diptihom „Kazimir’s Colours / Rossini Cards“, dok će se međunarodni program nastaviti i tijekom 2027. godine. Među već dogovorenim gostovanjima posebno se izdvaja nastup u Luganu u siječnju 2027., gdje će biti izveden balet „Žar ptica / Petruška“ na glazbu Igora Stravinskog, u koreografijama Maše Kolar i Edwarda Cluga.
Nova sezona HNK-a u Zagrebu tako donosi jasno oblikovan model dvosmjerne međunarodne suradnje u kojem se europska kazališna scena približava zagrebačkoj publici, dok se istodobno umjetnički potencijal nacionalne kazališne kuće predstavlja na pozornicama izvan Hrvatske. HNK2EU, Zagrebački operni festival, međunarodne koprodukcije te gostovanja Drame, Opere i Baleta zajedno tvore povezanu programsku cjelinu koja nadilazi pojedinačna gostovanja i uspostavlja dugoročniju mrežu umjetničkih partnerstava.
U takvom modelu međunarodna suradnja postaje sastavni dio razvoja institucije, njezine umjetničke politike i odnosa prema publici. HNK u Zagrebu pritom potvrđuje svoju ulogu nacionalne kazališne kuće, ali i institucije koja aktivno sudjeluje u suvremenim europskim kulturnim procesima, stvarajući prostor za susret različitih umjetničkih poetika, iskustava i produkcijskih modela. Nova sezona stoga ne donosi samo program međunarodnih gostovanja, nego i nastavak strateškog procesa kojim HNK u Zagrebu Zagreb pozicionira kao mjesto relevantnog europskog kazališnog dijaloga, a vlastitu umjetničku produkciju kao aktivan dio europske kulturne scene.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Marco je otkrio kako mu je upravo ovo putovanje omogućilo da u jednom odmoru posjeti dvije destinacije koje su se dugo nalazile na njegovoj listi želja.
Mini sako-haljina dugih rukava ističe se dubokim V-izrezom, no najveću pažnju privlače bočni cut-out prorezi na struku koje povezuje tanki metalni lančić.
