Jedino mjesto u Hrvatskoj gdje ćete uživo gledati Metropolitan Operu nalazi se u Puli
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Nova sezona dolazi u godini u kojoj The Met: Live in HD obilježava 20 godina od pokretanja projekta koji je operne predstave Metropolitan Opere prenio izvan matične pozornice i učinio ih dostupnima publici u kinima diljem svijeta. Prvi prijenos održan je 2006. godine, a program se tijekom sljedeća dva desetljeća proširio na više od 70 zemalja i više od 2.200 kinodvorana i drugih lokacija opremljenih za projekcije. Koncept se temelji na prijenosu slike i zvuka visoke kvalitete, uz sadržaje snimljene iza pozornice, razgovore s izvođačima i druge segmente koji publici omogućuju da vidi dijelove nastanka predstave koji nisu dostupni tijekom uobičajenog posjeta opernoj kući.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. prikazat će devet opernih naslova iz programa Metropolitan Opere, od kojih će pet biti dostupno u izravnom prijenosu, a četiri u repriznim izvedbama. Program obuhvaća djela koja pripadaju različitim razdobljima i nacionalnim opernim tradicijama, od Mozarta i Verdija do Bizeta, Saint-Saënsa, Puccinija i Masseneta. Pulska publika moći će pogledati Mozartovu operu „Così fan tutte“, Verdijeve „Macbeth“ i „Otello“, Bizetovu „Carmen“, Saint-Saënsova „Samsona i Dalilu“, Puccinijeve opere „Djevojka sa Zapada“ odnosno „La fanciulla del West“ i „Tosca“ te Massenetovu „Manon“.
Prijenosi omogućuju praćenje pjevača koji trenutačno nastupaju na vodećim svjetskim opernim pozornicama, a među imenima najavljenima za novu sezonu nalazi se norveška sopranistica Lise Davidsen, koja će nastupiti kao Lady Macbeth u Verdijevu „Macbethu“. Davidsen posljednjih godina redovito nastupa u Metropolitan Operi i drugim velikim opernim kućama, osobito u zahtjevnim ulogama dramskog sopranskog repertoara. U programu je i američka sopranistica Nadine Sierra, koja će u Massenetovoj „Manon“ preuzeti naslovnu ulogu. Sierra je već niz godina prisutna na repertoaru Metropolitana, a njezin repertoar obuhvaća niz vodećih uloga talijanske i francuske opere.
Sezona u Kinu Valli počinje 3. listopada Mozartovom operom „Così fan tutte“, jednim od djela nastalih u suradnji Wolfganga Amadeusa Mozarta i libretista Lorenza Da Pontea. Opera je praizvedena u Beču 1790. godine, a njezina priča polazi od oklade kojom dvojica muškaraca pokušavaju provjeriti vjernost svojih zaručnica, nakon čega niz zamjena identiteta, prerušavanja i emocionalnih obrata postupno mijenja odnose među likovima. Iza komične konstrukcije libreta nalazi se priča o povjerenju, ljubomori, privlačnosti i nestalnosti osjećaja, zbog čega „Così fan tutte“ ostaje redovit dio repertoara velikih opernih kuća.
Produkciju Metropolitan Opere režirao je Phelim McDermott, koji je radnju premjestio na Coney Island tijekom 1950-ih godina. Umjesto konvencionalnog povijesnog ambijenta, predstava koristi prostor zabavnog parka, njegove atrakcije, izvođače i vizualni jezik američke popularne kulture sredine 20. stoljeća. Takvo okruženje prati strukturu Mozartove opere u kojoj se odnosi među likovima neprestano mijenjaju, dok ono što počinje kao igra postupno dobiva ozbiljnije posljedice za svih šest glavnih likova.
Otvaranje sezone u Puli neće se svesti samo na projekciju prijenosa iz New Yorka. Javna ustanova Pula Film Festival i Kino Valli operne termine planiraju oblikovati kao cjelovite večernje programe u kojima će se publici prije početka predstave i tijekom stanke ponuditi dodatni sadržaji povezani s naslovom koji se prikazuje. U prostoru kina bit će organizirani glazbeni program, crveni tepih, vino i prigodni zalogaji, dok će pojedine večeri uključivati gostovanja i razgovore posvećene operama, autorima, izvođačima i okolnostima u kojima su djela nastala.
Prvi gost takvog programa bit će Dražen Siriščević, koji će 3. listopada biti domaćin publici na otvaranju sezone. Siriščević je hrvatskoj televizijskoj publici posebno poznat kao autor emisije „Opera Box“, u kojoj je operni repertoar predstavljao kroz razgovore, glazbene primjere, priče o skladateljima i izvođačima te objašnjenja nastanka pojedinih djela. Njegovo gostovanje uz „Così fan tutte“ publici će prije prijenosa omogućiti upoznavanje s Mozartovim djelom, njegovom dramaturgijom, glazbenim karakteristikama i mjestom koje opera zauzima u skladateljevu opusu.
Program Kina Valli u sezoni 2026./2027. proširuje se i na balet, pa će uz prijenose i projekcije iz Metropolitan Opere biti prikazane dvije produkcije Pariške opere. Riječ je o baletima „Romeo i Julija“ i „Labuđe jezero“, naslovima koji desetljećima pripadaju standardnom repertoaru velikih svjetskih baletnih kuća. Njihovo uključivanje publici u Puli donosi i produkcije Paris Opera Balleta, ansambla čija povijest seže do 17. stoljeća i razvoja profesionalnog baleta u Francuskoj.
„Romeo i Julija“ prenosi Shakespeareovu tragediju o mladim pripadnicima dviju zavađenih veronskih obitelji u baletni oblik, u kojem se razvoj odnosa i sukoba gradi kroz koreografiju i glazbu. „Labuđe jezero“, povezano s glazbom Petra Iljiča Čajkovskog, jedno je od najčešće izvođenih djela klasičnog baletnog repertoara, a njegove produkcije zahtijevaju velik ansambl, precizno oblikovane skupne scene i tehnički zahtjevne glavne uloge. Projekcije na velikom platnu omogućit će praćenje izvedbi Pariške opere iz perspektive koja uključuje krupne planove izvođača i detalje koreografije, kostima i scenografije.
Povratkom programa The Met: Live in HD Kino Valli tijekom sezone 2026./2027. ponovno postaje hrvatska lokacija međunarodne mreže kina u kojima se program Metropolitan Opere prati izvan New Yorka. Pet izravnih prijenosa omogućit će pulskoj publici da predstave gleda u isto vrijeme kada ih izvode solisti, orkestar i zbor Metropolitana, dok će četiri reprizna termina proširiti broj dostupnih naslova tijekom sezone. Uz dvije produkcije Pariške opere, program povezuje operni i baletni repertoar dviju velikih europskih i američkih institucija u jednoj kinodvorani, bez potrebe za putovanjem u New York ili Pariz.
Informacije o pojedinim predstavama, datumima prikazivanja, početku prijenosa i prodaji ulaznica dostupne su na službenim kanalima Kina Valli.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga 2026. godine premijerno je izvedena predstava „LUBENICA”, autorski i redateljski projekt Boruta Šeparovića, nastao u koprodukciji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Gradskog kazališta Zorin dom. Predstava se bavi odnosom suvremenog društva prema nasilju nad palestinskim stanovništvom, načinima na koje mediji oblikuju percepciju ratnih stradanja te pitanjem osobne odgovornosti pojedinca koji svakodnevno prati prizore razaranja, ali pritom nastavlja živjeti u okolnostima koje su od tih događaja fizički udaljene.
Miranda Lončar pripada generaciji stand-up komičara koja je svoju karijeru gradila u vrijeme kada se ovaj oblik komedije u Hrvatskoj tek počinjao ozbiljnije razvijati. Osamnaest godina nastupanja donijelo joj je iskustvo različitih pozornica, publike i životnih situacija koje danas pretvara u komičarski materijal. Njezin humor često polazi od osobnih iskustava, ljubavnih razočaranja, muško-ženskih odnosa i svakodnevnih proturječja, a prepoznatljiv je po izravnom govoru, ironiji i spremnosti da se našali na vlastiti račun. U petak, 20. studenoga, zagrebačkoj publici predstavit će svoj samostalni stand-up show „A mogu i bez njega“ u Scenoteci, kazališnom prostoru u Draškovićevoj ulici koji je nastao preuređenjem nekadašnje Scene Vidra. Njezin nastup najavljen je kao prvi ženski stand-up program na toj pozornici otkako prostor djeluje pod novim imenom.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.
U suvremenom načinu života, koji je sve brži, zahtjevniji i često obilježen dugim radnim satima, večera se kod mnogih muškaraca pretvara u obrok koji se konzumira usput, bez previše promišljanja o njegovoj stvarnoj ulozi u organizmu. Iako se često percipira tek kao završni dnevni ritual, večernji obrok ima znatno dublju fiziološku i psihološku funkciju jer upravo u tom dijelu dana tijelo prelazi u fazu oporavka, regeneracije i pripreme za sljedeći dan. U tom kontekstu, koncept “muške večere” ne odnosi se na rodnu ekskluzivnost, nego na specifične prehrambene potrebe muškaraca koji, ovisno o životnoj dobi, razini fizičke aktivnosti i životnim navikama, imaju drugačije metaboličke zahtjeve, ali i na širi kulturni obrazac u kojem se muškarci sve više okreću svjesnijem načinu prehrane.
U suvremenom sportskom okruženju, koje je istodobno i izrazito kompetitivno i sve više podložno javnoj i medijskoj evaluaciji, tema mentalne otpornosti sportaša postaje jednako važna kao i njihova fizička pripremljenost. Iako se u javnosti često naglasak stavlja na kondiciju, tehniku i taktičku disciplinu, sve veći broj stručnjaka iz područja sportske psihologije upozorava da su upravo nevidljivi, unutarnji procesi ono što presudno određuje razliku između vrhunskog i prosječnog sportaša. U tom kontekstu, muški sportovi, osobito oni koji su povijesno obilježeni kulturom izdržljivosti, discipline i često rigidnog shvaćanja „čvrstoće“, otvaraju prostor za dublje razumijevanje načina na koji se mentalna otpornost razvija, održava i transformira.
U suvremenom ritmu života, u kojem se obveze neprestano umnažaju, a privatno i poslovno često se isprepliću do granica neprepoznatljivosti, briga o vlastitom zdravlju kod muškaraca nerijetko ostaje na margini prioriteta. Preventivni medicinski pregledi, iako ključni za rano otkrivanje bolesti i dugoročno očuvanje kvalitete života, često se odgađaju ili potpuno zaboravljaju, ne toliko zbog nedostatka svijesti koliko zbog izostanka sustava koji bi ih učinio dijelom svakodnevice. Upravo se u tom prostoru između namjere i realizacije otvara prostor za kreativna, tehnološki potpomognuta i psihološki promišljena rješenja koja mogu značajno unaprijediti zdravstvenu disciplinu.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
