Goran Bogdan vraća se kazalištu nakon sedam godina i to u jednom od najiščekivanijih projekata godine
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Njegovu profesionalnu karijeru obilježile su brojne uloge u filmovima i serijama koje su osvajale priznanja na međunarodnim festivalima, a zahvaljujući uvjerljivosti, prirodnosti i iznimnoj posvećenosti svakom liku, Bogdan se profilirao kao glumac koji jednako uspješno djeluje na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici, premda je posljednjih godina upravo filmski i televizijski angažman bio u središtu njegova profesionalnog djelovanja.
Nakon sedmogodišnje stanke od kazališnih projekata, Goran Bogdan ponovno staje na kazališne daske te se vraća publici u predstavi „Kazalište“, koja će svoju praizvedbu imati u sklopu festivala Riječke ljetne noći u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u utorak, 21. srpnja 2026. godine. Riječ je o autorskom projektu jednog od najuglednijih suvremenih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, umjetnika čiji se rad već desetljećima smatra jednim od najznačajnijih doprinosa suvremenom europskom kazalištu, a čije predstave redovito istražuju složene međuljudske odnose, emocionalne sukobe i unutarnje svjetove svojih protagonista.
Posebnost ove kazališne produkcije leži u činjenici da tekst nije nastajao prema unaprijed zamišljenim likovima, nego je Pascal Rambert scenarij oblikovao nakon osobnih susreta s glumicama i glumcima ansambla Hrvatske drame riječkog HNK-a, tijekom kojih je upoznao njihove profesionalne i životne priče, slušao njihova iskustva te upravo iz tih razgovora stvarao dramske situacije i karaktere koji će oživjeti na pozornici. Takav autorski pristup omogućio je nastanak predstave koja na jedinstven način spaja stvarnost i fikciju, pri čemu osobna iskustva umjetnika postaju temelj kazališne priče koja istražuje složenost zajedničkog stvaranja, umjetničkih odnosa i života unutar kazališnog ansambla.
Uz Gorana Bogdana u predstavi nastupaju Anastazija Balaž, Olivera Baljak, Petar Baljak, Ana Marija Brđanović, Edi Ćelić, Nika Grbelja, Mario Jovev, Jelena Lopatić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić, Sabina Salamon, Deni Sanković, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Romina Tonković i Ana Vilenica, odnosno glumački ansambl Hrvatske drame riječkog HNK-a koji je, prema riječima samoga Bogdana, ostavio snažan profesionalni dojam zahvaljujući svojoj predanosti, zajedništvu i visokoj razini glumačke kvalitete. Ističući kako je od prvoga dana bio iznimno srdačno prihvaćen, Bogdan je svoje riječke kolegice i kolege opisao kao fantastičan ansambl sastavljen od vrhunskih glumaca s kojima je proces rada protekao u ozračju međusobnog povjerenja, otvorenosti i umjetničke suradnje.
Radnja predstave odvija se nakon završetka probe predstave „Na Drini ćuprija“ Ive Andrića, kada se članovi glumačkog ansambla okupljaju kako bi proslavili rođendan dviju svojih kolegica, pri čemu naizgled uobičajeno kazališno druženje postupno prerasta u snažnu i emotivnu priču o zajedničkom životu umjetnika, odnosima koji su se gradili tijekom desetljeća rada, nerazriješenim sukobima, ljubavima, odlascima i profesionalnim izazovima koji obilježavaju svakodnevicu ljudi posvećenih kazalištu. Upravo kroz niz intimnih razgovora i međusobnih suočavanja predstava otvara pitanja pripadnosti, prolaznosti, umjetničkog identiteta i cijene dugogodišnje kazališne karijere, pokazujući kako pozornica često postaje mjesto na kojem se briše granica između privatnog i profesionalnog života.
Središnji emotivni trenutak predstave proizlazi iz odluke jedne od slavljenica, velike glumice koja nakon čak četrdeset i šest godina umjetničke karijere napušta nacionalni teatar. Njezin odlazak pokreće snažan val emocija među članovima ansambla te otvara prostor za propitivanje prijateljstava, odanosti, zajednički proživljenih uspomena i neizbježnih promjena koje prate svaku umjetničku zajednicu. Kroz takvu dramaturšku strukturu predstava ne govori isključivo o kazalištu kao instituciji, nego prije svega o ljudima koji ga stvaraju, njihovim odnosima, ranjivostima i iskustvima koja ostaju skrivena iza reflektora i zastora.
Predstava „Kazalište“ nastaje u koprodukciji K-HNK-a i Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, čime se dodatno potvrđuje važnost suradnje hrvatskih nacionalnih kazališnih kuća na suvremenim umjetničkim projektima. Riječka publika će, osim svečane praizvedbe 21. srpnja, predstavu imati priliku pogledati i 22. srpnja u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Hrvatski glazbenik i kantautor Teo Grčić predstavio je novi singl „Ljubavi”, za koji potpisuje glazbu i tekst, a kojim obrađuje temu partnerskog odnosa kroz pitanje emocionalne zrelosti, međusobnog povjerenja i svjesne odluke o zajedničkoj budućnosti. Pjesma je objavljena u izdanju diskografske kuće Hit Records, uz prateći videospot, a nastala je u suradnji s glazbenim producentom Mihaelom Blumom i nekoliko iskusnih suradnika s hrvatske glazbene scene.
