Goran Bogdan vraća se kazalištu nakon sedam godina i to u jednom od najiščekivanijih projekata godine
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Njegovu profesionalnu karijeru obilježile su brojne uloge u filmovima i serijama koje su osvajale priznanja na međunarodnim festivalima, a zahvaljujući uvjerljivosti, prirodnosti i iznimnoj posvećenosti svakom liku, Bogdan se profilirao kao glumac koji jednako uspješno djeluje na filmu, televiziji i kazališnoj pozornici, premda je posljednjih godina upravo filmski i televizijski angažman bio u središtu njegova profesionalnog djelovanja.
Nakon sedmogodišnje stanke od kazališnih projekata, Goran Bogdan ponovno staje na kazališne daske te se vraća publici u predstavi „Kazalište“, koja će svoju praizvedbu imati u sklopu festivala Riječke ljetne noći u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u utorak, 21. srpnja 2026. godine. Riječ je o autorskom projektu jednog od najuglednijih suvremenih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, umjetnika čiji se rad već desetljećima smatra jednim od najznačajnijih doprinosa suvremenom europskom kazalištu, a čije predstave redovito istražuju složene međuljudske odnose, emocionalne sukobe i unutarnje svjetove svojih protagonista.
Posebnost ove kazališne produkcije leži u činjenici da tekst nije nastajao prema unaprijed zamišljenim likovima, nego je Pascal Rambert scenarij oblikovao nakon osobnih susreta s glumicama i glumcima ansambla Hrvatske drame riječkog HNK-a, tijekom kojih je upoznao njihove profesionalne i životne priče, slušao njihova iskustva te upravo iz tih razgovora stvarao dramske situacije i karaktere koji će oživjeti na pozornici. Takav autorski pristup omogućio je nastanak predstave koja na jedinstven način spaja stvarnost i fikciju, pri čemu osobna iskustva umjetnika postaju temelj kazališne priče koja istražuje složenost zajedničkog stvaranja, umjetničkih odnosa i života unutar kazališnog ansambla.
Uz Gorana Bogdana u predstavi nastupaju Anastazija Balaž, Olivera Baljak, Petar Baljak, Ana Marija Brđanović, Edi Ćelić, Nika Grbelja, Mario Jovev, Jelena Lopatić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić, Sabina Salamon, Deni Sanković, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Romina Tonković i Ana Vilenica, odnosno glumački ansambl Hrvatske drame riječkog HNK-a koji je, prema riječima samoga Bogdana, ostavio snažan profesionalni dojam zahvaljujući svojoj predanosti, zajedništvu i visokoj razini glumačke kvalitete. Ističući kako je od prvoga dana bio iznimno srdačno prihvaćen, Bogdan je svoje riječke kolegice i kolege opisao kao fantastičan ansambl sastavljen od vrhunskih glumaca s kojima je proces rada protekao u ozračju međusobnog povjerenja, otvorenosti i umjetničke suradnje.
Nastavite čitati nakon oglasa
Radnja predstave odvija se nakon završetka probe predstave „Na Drini ćuprija“ Ive Andrića, kada se članovi glumačkog ansambla okupljaju kako bi proslavili rođendan dviju svojih kolegica, pri čemu naizgled uobičajeno kazališno druženje postupno prerasta u snažnu i emotivnu priču o zajedničkom životu umjetnika, odnosima koji su se gradili tijekom desetljeća rada, nerazriješenim sukobima, ljubavima, odlascima i profesionalnim izazovima koji obilježavaju svakodnevicu ljudi posvećenih kazalištu. Upravo kroz niz intimnih razgovora i međusobnih suočavanja predstava otvara pitanja pripadnosti, prolaznosti, umjetničkog identiteta i cijene dugogodišnje kazališne karijere, pokazujući kako pozornica često postaje mjesto na kojem se briše granica između privatnog i profesionalnog života.
Središnji emotivni trenutak predstave proizlazi iz odluke jedne od slavljenica, velike glumice koja nakon čak četrdeset i šest godina umjetničke karijere napušta nacionalni teatar. Njezin odlazak pokreće snažan val emocija među članovima ansambla te otvara prostor za propitivanje prijateljstava, odanosti, zajednički proživljenih uspomena i neizbježnih promjena koje prate svaku umjetničku zajednicu. Kroz takvu dramaturšku strukturu predstava ne govori isključivo o kazalištu kao instituciji, nego prije svega o ljudima koji ga stvaraju, njihovim odnosima, ranjivostima i iskustvima koja ostaju skrivena iza reflektora i zastora.
Nastavite čitati nakon oglasa
Predstava „Kazalište“ nastaje u koprodukciji K-HNK-a i Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, čime se dodatno potvrđuje važnost suradnje hrvatskih nacionalnih kazališnih kuća na suvremenim umjetničkim projektima. Riječka publika će, osim svečane praizvedbe 21. srpnja, predstavu imati priliku pogledati i 22. srpnja u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Od 19. lipnja do 23. srpnja publiku očekuju 43 izvedbe na 25 lokacija, uključujući i pet novih gradskih prostora, spajajući glazbu, kazalište, ples, film i suvremene izvedbene programe u jedinstveni umjetnički doživljaj grada.
Duhovita, intimna i emotivna izvedba poziva na razgovor s onim dijelom sebe koji još uvijek vjeruje da u životu postoji nešto što ne možemo do kraja objasniti.
Više od dva desetljeća nakon što je Anne Hathaway prvi put postala Mia Thermopolis, djevojka koja je preko noći saznala da pripada kraljevskoj obitelji, priča o povratku u Genoviju ponovno je dobila vrlo konkretan nastavak, jer je Hathaway na ovogodišnjem D23 događaju u Anaheimu potvrdila da se na filmu The Princess Diaries 3 i dalje intenzivno radi te da Disneyjev kreativni tim ulaže veliki trud kako bi dugo očekivani nastavak bio napravljen na način koji će opravdati ogromna očekivanja publike.
Postoji trenutak u karijeri svakog javnog para kada dodatna vidljivost prestane biti prednost i počne postajati problem, a čini se da su princ Harry i Meghan Markle upravo stigli do te točke, jer nakon godina intervjua, dokumentaraca, poslovnih najava, osobnih ispovijedi i pokušaja da izgrade potpuno novi identitet izvan britanske kraljevske obitelji danas više ne pate od manjka pažnje, nego od viška pažnje koja se sve teže pretvara u stvarni profesionalni uspjeh. Najnoviji udarac stigao je s dokumentarcem Cookie Queens, koji je u američka kina stigao 7. kolovoza, a njegov slabiji rezultat otvorio je pitanje koje za Harryja i Meghan postaje sve neugodnije, a to je koliko zapravo vrijedi njihovo ime kada iza njega više ne stoji kraljevska institucija i kada publiku treba uvjeriti da kupi kartu zbog sadržaja, a ne zbog skandala koji prati njegove producente.
Postoje filmski likovi koji s vremenom postanu veći od svojih filmova, a Cruella de Vil jedan je od najboljih primjera takve transformacije, jer je Disneyjeva ekscentrična negativka tijekom desetljeća prerasla granice animacije i igranog filma te postala prepoznatljiva figura popularne kulture, mode i kolektivnog sjećanja, zbog čega je povratak Glenn Close u njezinoj najpoznatijoj ulozi na ovogodišnjem D23 Expo događanju imao mnogo veće značenje od običnog nostalgičnog pojavljivanja na pozornici.
Ako ste ikad poželjeli crveni kupaći kostim, ali ste se u posljednji trenutak ipak odlučili za neku sigurniju, neutralniju nijansu, možda je upravo Jana Dužanec dokaz da je vrijeme za malo hrabriji izbor. Na odmoru na Havajima pokazala je koliko crvena boja može biti efektna kada joj se dopusti da preuzme glavnu ulogu, a njezini kupaći kostimi savršeno potvrđuju da crvena na plaži nije rezervirana samo za one koji vole biti u središtu pažnje.
Postoje projekti koji nastanu kao poslovna ideja, realiziraju se nekoliko godina i potom nestanu iz javnog prostora, a postoje i oni koji s vremenom prerastu vlastiti početni koncept i postanu dio identiteta grada. Riječke stepenice pripadaju ovoj drugoj skupini. Od prve manifestacije 2007. godine do danas, projekt Ivane Delač prošao je put od ambiciozne modne večeri na riječkim kamenim stubama do prepoznatljive platforme koja danas povezuje modu, poduzetništvo, obrtništvo, obrazovanje, turizam, medije i kreativne industrije.
