Nezaboravna Disneyjeva čarolija se vraća u Zagreb: Večer u kojoj se Lisinski pretvara u svijet iz djetinjstva
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
U središtu tog glazbenog doživljaja nalazi se Zagrebačka filharmonija Zagrebačka filharmonija, čiji orkestralni zvuk pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog daje Disneyjevim pjesmama novu, koncertnu dimenziju. Ono što je u animiranim filmovima vezano uz sliku i narativ, ovdje se pretvara u čistu glazbu koja nosi emociju bez posredovanja, oslanjajući se isključivo na interpretaciju, dinamiku i zajednički dah orkestra i solista.
Ovogodišnji program okuplja izvođače koji su već prepoznatljivi po sposobnosti da se prirodno kreću između kazališne interpretacije i pop senzibiliteta, pa tako publiku očekuju nastupi izvođača poput Franke Batelić, Damira Kedže, Vande Winter, Dražena Bratulića i Laure Sučec. Njihove interpretacije poznatih Disneyjevih skladbi ne oslanjaju se samo na vokalnu preciznost, nego i na emocionalnu interpretaciju koja zahtijeva svojevrsni povratak u vlastitu maštu, u onaj trenutak kada su se te pjesme prvi put doživjele bez filtera odraslog svijeta.
U razgovorima o pripremama i samom koncertu, izvođači često ističu upravo taj povratak djetinjstvu kao ključni dio procesa. Damir Kedžo naglašava kako je posebno iskustvo pjevati pjesme uz koje je i sam odrastao, ali sada u potpuno novom okruženju simfonijskog orkestra i pred publikom koja se proteže kroz više generacija, što cijelom događaju daje dodatnu slojevitost i težinu. Dražen Bratulić, koji već desetljećima ima poseban odnos s Disneyjevim svijetom kroz sinkronizaciju i scenski rad, govori o tom susretu kao o kontinuiranoj igri koja nikada nije u potpunosti prestala, već je samo mijenjala oblik kroz godine.
Vanda Winter posebno naglašava atmosferu zajedništva na sceni i osjećaj sigurnosti koji donosi rad s maestrom Bjelinskim, ali i uz orkestar koji svakoj izvedbi daje novu boju i dinamiku, dok mlada Laura Sučec ovaj nastup doživljava kao izazov i priliku za umjetnički rast, posebno ističući veličinu i snagu orkestra kao iskustvo koje se ne može usporediti s manjim glazbenim formatima. Franka Batelić, s druge strane, u pripreme ulazi kroz intimniji, obiteljski kontekst, naglašavajući kako joj upravo svakodnevni trenuci s djecom, zajedničko gledanje animiranih filmova i pjevanje pjesama kod kuće pomažu da ponovno pronađe onu iskrenu, dječju emociju koja je nužna za ovakav tip interpretacije.
Posebna vrijednost ovogodišnjeg izdanja ogleda se i u dodatnom sadržaju koji se odvija prije samog koncerta, kada se najmlađi posjetitelji uvode u Disneyjev svijet kroz kreativne radionice i susrete koji stvaraju prvi kontakt s atmosferom koja ih kasnije čeka u dvorani. Time se cijeli događaj ne ograničava samo na večernju izvedbu, nego se pretvara u cjelodnevno iskustvo koje se postupno gradi i emocionalno priprema publiku.
Za one koji žele intimniji i personaliziraniji doživljaj, organiziran je i Meet & Greet program koji nakon koncerta omogućuje susret s izvođačima, čime se briše granica između pozornice i publike te se stvara osjećaj bliskosti koji ovakvi događaji rijetko nude u ovako velikom formatu.
U pozadini cijelog projekta nalazi se i ideja da glazba Disneyjevih filmova ne pripada isključivo ekranu, nego da živi u prostoru kolektivnog pamćenja, gdje se svaka nota povezuje s osobnim iskustvima gledatelja i slušatelja. Upravo zato ovaj koncert ne funkcionira samo kao glazbeni događaj, nego kao svojevrsni emotivni arhiv u kojem se susreću različite generacije kroz zajednički jezik melodije.
Ulazak u ovu koncertnu večer tako ne znači samo dolazak na izvedbu, nego ulazak u prostor u kojem se poznate priče ponovno otvaraju, ovaj put bez animacije, ali s jednakom snagom imaginacije. U tom susretu orkestra, glasova i publike, Disneyjev svijet ne ostaje na platnu, nego se širi u dvoranu i postaje iskustvo koje se pamti dugo nakon što se svjetla ugase.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga 2026. godine premijerno je izvedena predstava „LUBENICA”, autorski i redateljski projekt Boruta Šeparovića, nastao u koprodukciji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Gradskog kazališta Zorin dom. Predstava se bavi odnosom suvremenog društva prema nasilju nad palestinskim stanovništvom, načinima na koje mediji oblikuju percepciju ratnih stradanja te pitanjem osobne odgovornosti pojedinca koji svakodnevno prati prizore razaranja, ali pritom nastavlja živjeti u okolnostima koje su od tih događaja fizički udaljene.
Miranda Lončar pripada generaciji stand-up komičara koja je svoju karijeru gradila u vrijeme kada se ovaj oblik komedije u Hrvatskoj tek počinjao ozbiljnije razvijati. Osamnaest godina nastupanja donijelo joj je iskustvo različitih pozornica, publike i životnih situacija koje danas pretvara u komičarski materijal. Njezin humor često polazi od osobnih iskustava, ljubavnih razočaranja, muško-ženskih odnosa i svakodnevnih proturječja, a prepoznatljiv je po izravnom govoru, ironiji i spremnosti da se našali na vlastiti račun. U petak, 20. studenoga, zagrebačkoj publici predstavit će svoj samostalni stand-up show „A mogu i bez njega“ u Scenoteci, kazališnom prostoru u Draškovićevoj ulici koji je nastao preuređenjem nekadašnje Scene Vidra. Njezin nastup najavljen je kao prvi ženski stand-up program na toj pozornici otkako prostor djeluje pod novim imenom.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj je uživala u vožnji biciklom, a na fotografijama se vidi kako su zastali na plavom mostu iznad rijeke, okruženi zelenilom i prostranim krajolikom.
Kombinacija čokoladnih tonova i toplih odsjaja kosi daje dubinu i dojam punoće, a posebno lijepo dolazi do izražaja na dugim pramenovima oblikovanima u raskošne, mekane valove.
Obožavatelji su je često povezivali s njegovim ranijim hitom „Cry Me a River” i prekidom njihove veze 2002. godine, no pjevač je sada otkrio da inspiracija nije bila osobna.