Nezaboravna Disneyjeva čarolija se vraća u Zagreb: Večer u kojoj se Lisinski pretvara u svijet iz djetinjstva
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
U središtu tog glazbenog doživljaja nalazi se Zagrebačka filharmonija Zagrebačka filharmonija, čiji orkestralni zvuk pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog daje Disneyjevim pjesmama novu, koncertnu dimenziju. Ono što je u animiranim filmovima vezano uz sliku i narativ, ovdje se pretvara u čistu glazbu koja nosi emociju bez posredovanja, oslanjajući se isključivo na interpretaciju, dinamiku i zajednički dah orkestra i solista.
Ovogodišnji program okuplja izvođače koji su već prepoznatljivi po sposobnosti da se prirodno kreću između kazališne interpretacije i pop senzibiliteta, pa tako publiku očekuju nastupi izvođača poput Franke Batelić, Damira Kedže, Vande Winter, Dražena Bratulića i Laure Sučec. Njihove interpretacije poznatih Disneyjevih skladbi ne oslanjaju se samo na vokalnu preciznost, nego i na emocionalnu interpretaciju koja zahtijeva svojevrsni povratak u vlastitu maštu, u onaj trenutak kada su se te pjesme prvi put doživjele bez filtera odraslog svijeta.
U razgovorima o pripremama i samom koncertu, izvođači često ističu upravo taj povratak djetinjstvu kao ključni dio procesa. Damir Kedžo naglašava kako je posebno iskustvo pjevati pjesme uz koje je i sam odrastao, ali sada u potpuno novom okruženju simfonijskog orkestra i pred publikom koja se proteže kroz više generacija, što cijelom događaju daje dodatnu slojevitost i težinu. Dražen Bratulić, koji već desetljećima ima poseban odnos s Disneyjevim svijetom kroz sinkronizaciju i scenski rad, govori o tom susretu kao o kontinuiranoj igri koja nikada nije u potpunosti prestala, već je samo mijenjala oblik kroz godine.
Vanda Winter posebno naglašava atmosferu zajedništva na sceni i osjećaj sigurnosti koji donosi rad s maestrom Bjelinskim, ali i uz orkestar koji svakoj izvedbi daje novu boju i dinamiku, dok mlada Laura Sučec ovaj nastup doživljava kao izazov i priliku za umjetnički rast, posebno ističući veličinu i snagu orkestra kao iskustvo koje se ne može usporediti s manjim glazbenim formatima. Franka Batelić, s druge strane, u pripreme ulazi kroz intimniji, obiteljski kontekst, naglašavajući kako joj upravo svakodnevni trenuci s djecom, zajedničko gledanje animiranih filmova i pjevanje pjesama kod kuće pomažu da ponovno pronađe onu iskrenu, dječju emociju koja je nužna za ovakav tip interpretacije.
Posebna vrijednost ovogodišnjeg izdanja ogleda se i u dodatnom sadržaju koji se odvija prije samog koncerta, kada se najmlađi posjetitelji uvode u Disneyjev svijet kroz kreativne radionice i susrete koji stvaraju prvi kontakt s atmosferom koja ih kasnije čeka u dvorani. Time se cijeli događaj ne ograničava samo na večernju izvedbu, nego se pretvara u cjelodnevno iskustvo koje se postupno gradi i emocionalno priprema publiku.
Za one koji žele intimniji i personaliziraniji doživljaj, organiziran je i Meet & Greet program koji nakon koncerta omogućuje susret s izvođačima, čime se briše granica između pozornice i publike te se stvara osjećaj bliskosti koji ovakvi događaji rijetko nude u ovako velikom formatu.
U pozadini cijelog projekta nalazi se i ideja da glazba Disneyjevih filmova ne pripada isključivo ekranu, nego da živi u prostoru kolektivnog pamćenja, gdje se svaka nota povezuje s osobnim iskustvima gledatelja i slušatelja. Upravo zato ovaj koncert ne funkcionira samo kao glazbeni događaj, nego kao svojevrsni emotivni arhiv u kojem se susreću različite generacije kroz zajednički jezik melodije.
Ulazak u ovu koncertnu večer tako ne znači samo dolazak na izvedbu, nego ulazak u prostor u kojem se poznate priče ponovno otvaraju, ovaj put bez animacije, ali s jednakom snagom imaginacije. U tom susretu orkestra, glasova i publike, Disneyjev svijet ne ostaje na platnu, nego se širi u dvoranu i postaje iskustvo koje se pamti dugo nakon što se svjetla ugase.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Postoji nešto posebno u putovanjima koja ne planiramo mjesecima unaprijed. Nekoliko slobodnih dana, torba s osnovnim stvarima i odluka da vikend provedemo negdje drugdje ponekad su sasvim dovoljni da nakratko promijenimo ritam. Još je bolje kada grad koji želimo posjetiti nije udaljen nekoliko presjedanja i kompliciranih kombinacija prijevoza, nego do njega možemo jednostavno sjesti u autobus i krenuti.
Dodaci prehrani odavno više ne dolaze samo u obliku tableta i kapsula koje držimo u kuhinjskom ormariću i pokušavamo se sjetiti popiti uz doručak. Gumeni vitamini posljednjih su godina postali zasebna kategorija, dijelom zato što su jednostavni za uzimanje, a dijelom zato što su okusom i izgledom bliži slatkišu nego klasičnom suplementu. Danski brend VitaYummy upravo je na tome izgradio svoju ponudu, a na hrvatskom tržištu trenutačno nudi proizvode namijenjene kosi i noktima, koži, unosu vitamina i minerala, magnezija, omega-3 masnih kiselina te formulaciju povezanu s njegom kože i pigmentacijom.
Uz upečatljivu haljinu nije bilo potrebno mnogo dodataka. Odabrala je jednostavne crne sandale na visoku petu i male crne sunčane naočale, dok je kontrast nastavila i nakitom.