Kazalište kakvo publika još nije vidjela: Pascal Rambert otkriva neispričanu stranu života iza zastora u riječkom HNK-u
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Nastala u produkciji Hrvatske drame riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca, u koprodukciji s HNK-om Split, predstava donosi intiman pogled na svakodnevicu glumačkog ansambla. Radnja započinje nakon probe Andrićeve „Na Drini ćuprija“, kada se članovi ansambla okupljaju kako bi proslavili rođendan dviju kolegica. Ono što u početku izgleda kao opušteno druženje ubrzo prerasta u emocionalno snažnu priču o ljudima koji desetljećima zajedno stvaraju kazalište.
Središnji trenutak predstave obilježava odlazak velike glumice koja nakon čak 46 godina umjetničke karijere napušta nacionalni teatar. Njezin oproštaj postaje okidač za niz iskrenih razgovora, preispitivanja odnosa i suočavanja s osjećajima koje članovi ansambla godinama nose u sebi, pretvarajući predstavu u univerzalnu priču o prolaznosti, zajedništvu i snazi umjetnosti.
Posebnost ovog projekta leži u jedinstvenom autorskom procesu Pascala Ramberta, čiji se tekstovi izvode na najuglednijim svjetskim pozornicama i prevedeni su na desetke jezika. Za razliku od uobičajenog kazališnog procesa, Rambert ne piše unaprijed dovršene dramske tekstove. Svaki njegov projekt nastaje tek nakon dugih razgovora s glumcima, upoznavanja njihovih osobnosti, energije, glasa i načina na koji žive kazalište.
Takav pristup rezultirao je predstavom koja je nastala isključivo za riječki ansambl Hrvatske drame. Likovi nose imena glumaca koji ih igraju, no riječ nije o njihovim biografijama, već o umjetničkoj fikciji koja se oslanja na emocije, iskustva i kolektivni identitet ansambla. Time predstava briše granicu između stvarnosti i kazališne iluzije, stvarajući autentičan osjećaj bliskosti koji publiku uvodi u svijet koji inače ostaje skriven iza zastora.
Na pozornici će zajedno nastupiti cijeli ansambl Hrvatske drame: Anastazija Balaž, Olivera Baljak, Petar Baljak, Ana Marija Brđanović, Edi Ćelić, Nika Grbelja, Mario Jovev, Jelena Lopatić, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Damir Orlić, Sabina Salamon, Deni Sanković, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Romina Tonković i Ana Vilenica, uz posebnog gosta Gorana Bogdana, kojega će u kasnijim izvedbama alternirati Leon Lučev.
Poznat po dramama koje istražuju najintenzivnije ljudske emocije, Rambert i ovoga puta u središte stavlja trenutke velikih životnih prijelaza. Odlazak glumice nakon gotovo pola stoljeća provedenog na istoj pozornici postaje simbol završetka jednog umjetničkog poglavlja, ali i podsjetnik na duboke veze koje nastaju među ljudima koji zajedno stvaraju kazalište.
Intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč ističe kako je riječ o njezinoj trećoj suradnji s Pascalom Rambertom, nakon uspješnih projekata u Zagrebačkom kazalištu mladih i Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ovoga puta, naglašava, Rambert je prvi put napisao tekst za čitav riječki ansambl, otvarajući temu kazališta iz perspektive onih koji ga svakodnevno stvaraju.
Predstava „Kazalište“ nije samo priča o jednom ansamblu ili jednoj kazališnoj kući. Ona progovara o umjetničkom pozivu, zajedništvu, prijateljstvu, odricanju i prolaznosti, ali i o nevidljivoj svakodnevici ljudi koji svoje živote posvećuju pozornici. Upravo zato predstavlja univerzalnu kazališnu priču koja nadilazi granice Rijeke i hrvatske kazališne scene te publici nudi rijetku priliku da zaviri iza zastora i upozna emocije koje oblikuju svaki izlazak na pozornicu.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Gotovo tri desetljeća nakon njihova prekida, glumica se u podcastu „Friends Keep Secrets“ prisjetila odnosa s Pittom i razdoblja u kojem je njihova privatna veza postala jedna od najpraćenijih ljubavnih priča Hollywooda.
William se na važnoj ceremoniji pojavio bez supruge Kate Middleton, a društvo mu je pravila njegova teta, princeza Anne, koja je u Norvešku stigla u privatnom svojstvu.
Umjesto da haljinu sačuva za toplije dane, Nina ju je prilagodila prijelaznom razdoblju i pokazala jednostavan trik koji vrijedi isprobati čim temperature počnu padati.