Tko je najuspješnija Hrvatica? Ecija Ojdanić i poznate glumice odlučuju, a svoj glas možete dati i vi
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
Već sam izbor kategorija pokazuje koliko se pojam uspjeha danas teško može svesti na jednu definiciju, jer se iza svake od njih nalaze potpuno različiti kriteriji, životni putevi i načini na koje pojedina žena može ostaviti trag u svojem području. Znanstveni rad traži godine obrazovanja, istraživanja, provjeravanja rezultata i profesionalnog dokazivanja, trenerski posao podrazumijeva znanje, disciplinu i odgovornost za napredak drugih ljudi, utjecaj na društvenim mrežama počiva na sposobnosti stvaranja publike i komunikacije s velikim brojem ljudi, dok se osobni stil gradi kroz estetiku, dosljednost i način na koji se odjeća pretvara u prepoznatljiv osobni izraz.
Upravo zato četiri kategorije koje se na prvi pogled čine teško usporedivima otvaraju zanimljivo pitanje o tome prema čemu danas nekoga nazivamo uspješnim. Nekada su odgovor uglavnom davali zanimanje, položaj, obrazovanje, zarada ili profesionalna priznanja, dok su digitalno doba i društvene mreže u tu jednadžbu uveli vidljivost, osobni brend, broj pratitelja i sposobnost stvaranja zajednice. Istodobno se uspjeh sve češće povezuje s fizičkom kondicijom, načinom života, javnim nastupom i izgledom, pa ista riječ danas može označavati sasvim različite stvari ovisno o tome tko je izgovara.
Kod žena je pitanje dodatno opterećeno očekivanjima koja često nemaju mnogo veze s njihovim stvarnim profesionalnim rezultatima. Od uspješne žene očekuje se da napravi ozbiljnu karijeru, ali se istodobno promatra kako izgleda, što nosi, kako govori, koliko vremena posvećuje obitelji, kako se ponaša privatno i kakvu sliku o sebi ostavlja u javnosti. Profesionalno postignuće zato nerijetko postaje samo jedan od elemenata prema kojima se žena procjenjuje, čak i kada ti dodatni kriteriji nemaju nikakve veze s poslom kojim se bavi.
Predsjednica žirija Ecija Ojdanić upravo u takvim očekivanjima vidi razlog zbog kojeg joj je tema izbora privukla pažnju. Kao glumica, ravnateljica kazališta i žena čiji se profesionalni i privatni život godinama odvijaju pred očima javnosti, dobro poznaje situaciju u kojoj se od žene istodobno očekuju rezultati, energija, dobar izgled i sposobnost usklađivanja različitih životnih uloga.
„Ženama se danas uspjeh često predstavlja kao beskonačna lista zadataka koje moramo ispuniti. Budi uspješna u poslu, njegovana, fit, dobra partnerica, majka, prijateljica, koja uspijeva pronaći vrijeme za sebe i pritom ostaviti dojam da sve to radi bez ikakvog napora. Ali gdje smo u toj slici zapravo mi? Za mene uspjeh nije savršenstvo niti ispunjavanje tuđih očekivanja. Upravo zato mi je zanimljivo otvoriti pitanje što danas nazivamo uspješnom ženom i tko je uopće postavio ta pravila“, poručuje Ecija Ojdanić.
Uz nju će o nominiranim ženama odlučivati Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola, pa se za istim stolom okupljaju četiri žene s vlastitim profesionalnim iskustvima i različitim pogledima na javni život, karijeru i osobna postignuća. Njihov će zadatak biti posebno zanimljiv upravo zato što uspoređivanje kandidatkinja neće izgledati jednako u svakoj kategoriji, niti se znanstveno postignuće može procjenjivati prema istim pravilima kao rad trenerice, utjecaj osobe na društvenim mrežama ili njezin modni stil.
Prije odluke žirija riječ ima javnost, koja na Uspješna.hr može predlagati žene za koje smatra da zaslužuju ući u izbor i podržati svoje favoritkinje. Takav način nominiranja ostavlja prostor i za kandidatkinje koje možda nisu svakodnevno prisutne u medijima, posebno u područjima poput znanosti i sporta, gdje ozbiljni rezultati često nastaju daleko od naslovnica, televizijskih emisija i društvenih mreža.
U kategoriji Znanstvenica godine tako se otvara prostor ženama čiji se rad može mjeriti istraživanjima, projektima, otkrićima, stručnim rezultatima i konkretnim doprinosom području kojim se bave, dok će kategorija Trenerica godine pažnju usmjeriti prema ženama koje rade sa sportašima, rekreativcima ili drugim ljudima kojima pomažu ostvariti određene fizičke i sportske ciljeve. Influencerica godine pripada sasvim drukčijem području u kojem broj pratitelja može biti jedan od pokazatelja dosega, ali sam po sebi ne govori dovoljno o kvaliteti sadržaja, odnosu s publikom i stvarnom utjecaju koji osoba ima na ljude koji je prate. Kod izbora Najbolje odjevene osobe godine u središtu će biti stil, koji se ne mora nužno svoditi na cijenu odjeće ili praćenje aktualnih trendova, nego i na osobni ukus i prepoznatljivost.
Upravo se na razlikama između tih kategorija najbolje vidi koliko je teško napraviti univerzalnu ljestvicu ženskog uspjeha. Jedna kandidatkinja može iza sebe imati desetljeće rada koji većina ljudi nikada neće vidjeti, druga svakodnevno komunicirati sa stotinama tisuća pratitelja, treća godinama raditi na rezultatima svojih sportaša, a četvrta svojim stilom postati osoba čije se modne kombinacije redovito komentiraju i prenose. Sve mogu biti uspješne, ali iz potpuno različitih razloga.
Tu se pojavljuje i pitanje vidljivosti. Javna prepoznatljivost može pomoći da nečiji rad dođe do velikog broja ljudi, ali nije nužno dokaz većeg postignuća, baš kao što anonimnost ne znači da iza neke osobe ne stoje rezultati vrijedni pažnje. Glasanje u kojem publika predlaže kandidatkinje zato može postati zanimljiv presjek onoga što hrvatska javnost u ovom trenutku prepoznaje kao uspjeh i osobina koje najviše cijeni kod žena iz različitih područja.
Organizatori zasad ne otkrivaju sve detalje završnice niti imena žena koje će na kraju ponijeti četiri titule. Poznato je da su nominacije otvorene na Uspješna.hr, da javnost može podržavati svoje favoritkinje te da će nakon toga svoj dio posla preuzeti žiri predvođen Ecijom Ojdanić. Za sudionike koji budu aktivno predlagali kandidatkinje kroz različite kategorije najavljena su i posebna iznenađenja.
Do proglašenja dobitnica ostaje zato otvoreno pitanje koje je zapravo zanimljivije od samih titula. Kada za uspješnu ženu kažemo da je najbolja, govorimo li o njezinu radu, rezultatima, popularnosti, utjecaju, disciplini, izgledu ili sposobnosti da živi prema vlastitim pravilima? Odgovor očito neće biti isti za svakoga, a upravo će nominacije javnosti i odluke žirija pokazati koja će imena ove godine dobiti najviše podrške.
Četiri kategorije pritom nude četiri potpuno različita odgovora na isto pitanje, a svaka nominacija dodaje još jedan. Tko će na kraju postati Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine tek treba biti odlučeno. Do tada je odluka prvo u rukama publike, koja svojim glasom može predložiti ženu za koju smatra da zaslužuje doći pred Eciju Ojdanić, Anu Begić Tahiri, Juditu Franković Brdar i Barbaru Nolu te se približiti jednoj od ovogodišnjih titula.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
Zagrebački velesajam 31. listopada ugostit će Lollipop Halloween Festival, za koji organizatori očekuju oko 8.000 posjetitelja, čime bi ovogodišnje izdanje postalo jedno od najvećih događanja u dosadašnjoj povijesti ovog domaćeg party brenda. Velik interes publike potaknuo je organizatore na proširenje prvotno zamišljenog festivalskog koncepta, pa će uz tri najavljena glazbena prostora uskoro biti predstavljen i četvrti festivalski floor, čiji se programski sadržaj zasad drži u tajnosti. Posebnost ovog događanja proizlazi iz činjenice da se očekivana posjećenost temelji na prepoznatljivosti samog Lollipopa, bez angažmana velikih međunarodnih izvođača koji su uobičajeni nositelji promocije festivala s nekoliko tisuća posjetitelja.