Lexus u Milanu predstavio “SPACE”: Imerzivnu viziju budućnosti luksuzne mobilnosti i redefiniciju prostora na Tjednu dizajna 2026.

Lexus je dva dana uoči službenog otvorenja za javnost, na Tjednu dizajna u Milanu predstavio svjetsku premijeru imerzivne instalacije “SPACE”, jednog od svojih najambicioznijih konceptualnih projekata do sada. Riječ je o instalaciji inspiriranoj modelom Lexus LS Concept, koja kroz suvremeni dizajnerski i tehnološki pristup istražuje pojam prostora unutar konteksta luksuznog načina života i budućnosti mobilnosti.

Dizajneri koji mijenjaju budućnost prostora: Lexus, Milano i pet instalacija koje pomiču granice luksuza i mobilnost

Na Milanskom tjednu dizajna 2026. godine, u prostoru Superstudio Più u četvrti Tortona, Lexus je predstavio ambicioznu i konceptualno snažnu izložbu koja se ne oslanja samo na automobile kao predmet industrijskog dizajna, nego se primarno usmjerava na ideju prostora kao živog, promjenjivog i emocionalno nabijenog medija, a središnja vrijednost cijelog projekta proizlazi upravo iz rada dizajnerskih timova i kreativnih suradnika koji su svaku instalaciju oblikovali kao zaseban autorski svijet, ali istodobno i kao dio zajedničke filozofije o budućnosti kretanja, percepcije i boravka u prostoru.

Monumentalna zvučna instalacija u Zagrebu: 208 zvučnika mijenja način na koji slušate umjetnost

U KONTEJNER-u se otvara nova izložba koja na snažan i promišljen način istražuje granice slušanja, percepcije i tjelesnog doživljaja zvuka, predstavljajući monumentalnu zvučnu instalaciju Phonos španjolskog umjetnika Marca Vilanove, koja kroz 208 recikliranih zvučnika oblikuje kompleksno i višeslojno iskustvo prostora, tijela i akustičkih fenomena.

Karlo Štefanek za HELLO!:”Identitet je laž koju svakodnevno iznova gradimo — a ja ga u svojoj umjetnosti razaram, prepravljam i pretvaram u vlastiti performans bez granica”

Na suvremenoj umjetničkoj sceni sve je manje autora koji identitet ne uzimaju zdravo za gotovo — i sve više onih koji ga seciraju, razgrađuju i ponovno sastavljaju. Među njima se ističe mladi umjetnik Karlo Štefanek, čiji radovi ne nude odgovore, nego otvaraju prostor. Prostor između stvarnog i izmišljenog, osobnog i javnog, tijela i slike. Prostor u kojem identitet prestaje biti stabilna kategorija i postaje proces.

Novi zagrebački hotspot gdje se susreću energija sporta i stil ulice

Omiljeni sportski i lifestyle brend Adidas otvorio je novu trgovinu u Arena Centru u Zagrebu, ujedno i najveći Adidas brand concept store na području jugoistočne Europe. Jedan od najprepoznatljivijih brendova među svim dobnim skupinama u Hrvatskoj ovim je otvorenjem dodatno osnažio svoju tržišnu poziciju. Kao uvod u otvaranje brand concept storea tijekom Festivala svjetla u Zagrebu predstavljena je instalacija Home of Sport, koja energiju sporta pretvara u suvremeni svjetlosni spektakl.

Karlo Štefanek razotkriva iluziju povezanosti: Izložba koja će vas natjerati da preispitate vlastiti digitalni život

U suvremenom trenutku u kojem se svakodnevica gotovo neprimjetno prelijeva iz fizičkog u digitalno, umjetnička praksa Karla Štefaneka pojavljuje se kao precizno artikuliran odgovor na jedno od ključnih pitanja našeg vremena: što danas uopće znači biti prisutan, viđen i povezan. Njegov rad ne nastaje kao ilustracija digitalne stvarnosti, već kao njezina introspektivna, često nelagodna analiza – prostor u kojem se osobno iskustvo susreće s kolektivnim obrascima komunikacije, a identitet postaje fluidna, višestruko posredovana konstrukcija.

Glumac na rubu sloma i umjetna inteligencija koja zna previše: Predstava koja razotkriva istinu o svijetu u kojem već živimo

Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.

Hrvatska suvremena umjetnost u srcu Beča – Izložba koja preispituje svjetlo, identitet i granice

U okviru međunarodne kulturne suradnje i programa usmjerenog na promociju suvremene umjetnosti, u prostoru Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost održano je otvorenje izložbe pod naslovom „The roots of small fires“. Izložba je predstavljena u prestižnom kompleksu MuseumsQuartier Wien, jednom od najvažnijih kulturnih središta europske suvremene umjetnosti, a postavljena je u izložbenom prostoru Freiraum MQ, gdje ostaje otvorena za posjetitelje do 31. svibnja.

Zagrebačka premijera SOLARIS DVA donosi hibridnu scensku viziju između prošlosti, projekcije i umjetne inteligencije

Nakon pulske premijere, autorski projekt SOLARIS DVA, nastao u koprodukciji Montažstroja i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula, sinoć je doživio i svoju zagrebačku premijeru u Zagrebačko kazalište mladih, gdje će se ponovno izvesti i sutra, 25. veljače 2026. godine u 20 sati. Time se ovaj ambiciozni i višeslojni projekt upisuje u kazališni život metropole kao događaj koji istodobno propituje suvremenost i priziva snažnu kulturnu memoriju.

SOLARIS DVA razotkriva algoritamski ocean koji već upravlja vašim sjećanjima — jeste li spremni zaroniti u kazalište budućnosti?

U trenutku kada se čini da je stvarnost postala tek još jedna kartica otvorena na zaslonu, a sjećanje podatak koji se može pohraniti, kopirati i beskonačno reproducirati, SOLARIS DVA Boruta Šeparovića dolazi u Zagrebačko kazalište mladih kao precizno osmišljeni intermedijalni eksperiment koji kazališnu pozornicu pretvara u prostor susreta triju paralelnih svjetova – filmskog, izvedbenog i računalno generiranog.

Riječi, slike i snovi: Izložba plakata koja otkriva kako je vizualna kultura oblikovala naše pamćenje

U petak 9. siječnja 2026. u 20 sati u Laubi – kući za ljude i umjetnost otvara se izložba Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića, koja publici donosi iznimno vrijedan i rijetko viđen presjek povijesti plakata kao medija vizualne komunikacije, umjetničkog izraza i društvenog svjedočanstva. Riječ je o izložbi koja ne pretendira tek na estetski doživljaj, nego otvara prostor za dublje razumijevanje plakata kao slojevitog kulturnog artefakta, u kojem se susreću dizajn, umjetnost, ideologija, tehnologija i svakodnevni život, a koji je tijekom 20. stoljeća imao presudnu ulogu u oblikovanju vizualnog identiteta javnog prostora.

AI u umjetnosti: Je li nam potrebna nova definicija kreativnosti?

Trakošćan zasjao u čaroliji svjetla – otvorena izložba „Dvorac svjetla“

Svjetlosne instalacije i tematski programi ove zime pretvaraju Trakošćan u mjesto jedinstvenih doživljaja za posjetitelje svih generacija.

Filip Gržinčić za HELLO!:”Kućište je propustilo vodu – nastavili smo snimati direktno pod vodom i iPhone “nije ni trepnuo”!

Spot za pjesmu „O mrtvima samo najbolje“ donosi spoj emocije, estetike i inovacije, projekt u kojem se umjetnost i tehnologija susreću na najljepši način. Suradnja ToMe i redatelja Filipa Gržinčića rezultirala je odvažnim konceptom: cijeli spot snimljen je isključivo iPhoneom 17 Pro Max.

Smijeh, kaos i umjetna inteligencija: Nova komedija Kazališta Moruzgva stiže u Scenoteku

Kazalište Moruzgva ove jeseni donosi komediju koja na briljantan način istražuje aktualnu temu umjetne inteligencije, stvarajući smijeh i zabavu koja ne prestaje. Premijera predstave Kamo ide ovai svijet? zakazana je za 24. studenog u 20 sati u zagrebačkoj Scenoteci, a očekuje nas prava eksplozija humora, kaosa i neočekivanih obrata. Dvojica mladih, talentiranih glumaca, Domagoj Ivanković i Lovre Kondža, dočarat će nam priču o dvojici kreativaca koji pokušavaju spasiti svoju karijeru od kreativne blokade uz pomoć - umjetne inteligencije.

Dvorac svjetla: Bajka u Trakošćanu koja će ove zime osvojiti cijelu Hrvatsku

Ove zime, jedno od najljepših mjesta hrvatske kulturne baštine postaje pozornica na kojoj svjetlo preuzima glavnu ulogu. Dvorac Trakošćan, simbol plemićke elegancije i romantičarskog duha, pretvara se u „Dvorac svjetla“ – spektakularnu svjetlosnu izložbu koja spaja umjetnost, povijest i emociju. Perivoj i park-šuma koji okružuju dvorac, poznati po svojoj mirnoći i prirodnom šarmu, dobit će sasvim novu dimenziju. Od 7. studenog 2025. do 11. siječnja 2026., Trakošćan će zasjati tisućama svjetlosnih instalacija koje stvaraju bajkoviti svijet u kojem prošlost diše kroz svjetlo, a svaka šetnja postaje putovanje kroz vrijeme.

Zagreb za jedan dan preuzeo titulu regionalnog centra tehnologije i inovacija

U četvrtak, 16. listopada, zagrebački Z Centar nakratko je postao mjesto na kojem se budućnost mogla dodirnuti i osjetiti, jer Game Changer 4.0 Superkonferencija spojila je više od tisuću petsto sudionika i stotinu dvadeset panelista u prostoru ispunjenom idejama, inovacijama i razgovorima koji pomiču granice tehnologije. Grad je živio ritmom digitalne transformacije, a svaki kutak Z Centra odražavao je puls zajednice koja je posvećena humanizaciji tehnologije i traženju rješenja koja oplemenjuju svakodnevni život. Na pozornicama su se izmjenjivale teme koje su obuhvaćale sve od umjetne inteligencije i blockchaina do gaminga i fintech inovacija, a posjetitelji su mogli iskusiti interaktivne zone koje su objedinile igru, znanost i umjetnost.

Kako vizionari oblikuju grad i kulturu: Što otkrivaju „Šta DA?“ razgovori DA2 Film Festivala

Sedmo izdanje DA2 – Zagreb Design, Art & Architecture Film Festivala otvara vrata u svjetove umjetnika, arhitekata i dizajnera čije ideje mijenjaju način na koji promatramo svakodnevicu, a jedinstveni program „Šta DA?“ razgovora omogućuje da se iza filmskih platna osjeti proces i vizija stvaranja. Festival se ne fokusira samo na finalni proizvod, nego na put kojim umjetnici i vizionari oblikuju suvremenu kulturu, pokazujući koliko je kreativnost neraskidivo povezana s prostorom, društvom i tehnologijom. Članovi žirija odlučuju o dobitniku nagrade Iskra, ali upravo razgovori i interakcija sa stručnjacima otkrivaju kako ideje nastaju, kako se filtriraju kroz osobni pogled i kako ih publika može interpretirati i doživjeti. Sedamdeset minuta projekcije može biti tek početak, a „Šta DA?“ razgovori pretvaraju ga u dijalog u kojem se otkriva suština procesa, u kojem se može vidjeti kako umjetnost, arhitektura i dizajn istovremeno reflektiraju i oblikuju grad i društvo.

Kada televizija postane zrcalo jezika: Umjetnički eksperiment Karla Štefaneka koji briše granicu između slike i stvarnosti

Na trećem programu Hrvatske radiotelevizije, u trenucima kada ne očekujete ništa osim uobičajenog programskog šuma, iznenada se pojavi kadar koji kao da je zalutao iz nekog drugog vremena. Slika se zadrži, glas zapne u petlji, a prostor između izgovorenog i neizgovorenog ispuni se neobičnom tišinom. Upravo u toj tišini, u tom kvaru koji postaje poetski, započinje novi video-performans Karla Štefaneka — AaaaEeeeIiiiOoooUuuu — premijerno prikazan u okviru 60. Zagrebačkog salona. U njemu televizijski eter postaje poligon za istraživanje glasa, slike i jezika, dok granica između informiranja i umjetnosti nestaje u trenutku u kojem medij sam sebe ogoljuje.

Kako digitalna ljepota oblikuje naše lice i percepciju svijeta?

U srcu Zagreba, između bijelih zidova Z Centra, postavljaju se platna američke umjetnice Gretchen Andrew, čiji rad „Facetune Portraits“ otvara nevidljive slojeve naše digitalne svakodnevice i stavlja pred nas pitanje što znači „stvarno“ lice u vremenu algoritama. Publika ulazi u prostor gdje ulje na platnu susreće robotiku, gdje potezi kistom surađuju s programiranim pokretima i gdje se stvarnost susreće s digitalnim idealom ljepote, a svaka sjenka i svaka linija zrcale našu opsjednutost filtriranim identitetima. Gretchen Andrew ne nudi odgovore, već priziva promišljanje o tome kako aplikacije za uređivanje lica oblikuju naše poimanje sebe i drugih, i kako je proces „facetuniranja“ postao gotovo neprimjetan ritual svakodnevnog predstavljanja.