Hrvatska suvremena umjetnost u srcu Beča – Izložba koja preispituje svjetlo, identitet i granice
U okviru međunarodne kulturne suradnje i programa usmjerenog na promociju suvremene umjetnosti, u prostoru Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost održano je otvorenje izložbe pod naslovom „The roots of small fires“. Izložba je predstavljena u prestižnom kompleksu MuseumsQuartier Wien, jednom od najvažnijih kulturnih središta europske suvremene umjetnosti, a postavljena je u izložbenom prostoru Freiraum MQ, gdje ostaje otvorena za posjetitelje do 31. svibnja.
Riječ je o samostalnoj institucionalnoj izložbi multidisciplinarne umjetnice Milica Živković, koja kroz svoj umjetnički rad istražuje teme svjetlosti, identiteta i transformacije, koristeći različite medije poput crteža, slika, objekata i svjetlosnih instalacija. Izložba je realizirana u okviru mentorskog programa Zaklade UNIQA SEE FUTURE, pod kustoskom koncepcijom Astrid Peterle, uz mentorsku suradnju s umjetnicom Šejla Kamerić. Program mentorstva dio je šire inicijative usmjerene na poticanje razvoja mladih vizualnih umjetnica iz jugoistočne Europe, pružajući im mogućnost međunarodne vidljivosti i profesionalnog usavršavanja.
Proces odabira umjetnica povjeren je stručnom žiriju u čijem su sastavu bili istaknuti stručnjaci iz područja suvremene umjetnosti: vizualna umjetnica i mentorica projekta Šejla Kamerić, ravnateljica u kolekciji Heidi Horten CollectionVerena Kaspar-Eisert, nezavisni kustos Tevž Logar, nezavisna kustosica Natalija Paunić, voditeljica Zaklade UNIQA SEE FUTURE Petra Šolman, kustosica Lea Vene te kustosica i umjetnička menadžerica Vanja Žanko. Milica Živković odabrana je između sedam perspektivnih mladih umjetnica, čime je dobila priliku predstaviti svoje radove u međunarodnom kontekstu.
Projekt predstavlja nastavak dugoročne misije Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost usmjerene na međunarodno pozicioniranje umjetnika iz Hrvatske i regije, stvarajući mostove između lokalnih umjetničkih praksi i relevantnih europskih institucija. Izložba u jednom od najvažnijih kulturnih kompleksa u Europi potvrđuje ulogu Nomada kao platforme koja sustavno razvija suradnje, potiče mobilnost umjetnika i osigurava vidljivost suvremene umjetnosti iz jugoistočne Europe izvan nacionalnih okvira, doprinoseći time jačanju kulturnih veza i razmjeni iskustava.
Nastavite čitati nakon oglasa
Sam projekt dio je šire kulturne strategije Zaklada UNIQA SEE FUTURE, koja je usmjerena na mentorstvo, razmjenu znanja i institucionalnu podršku mladim umjetnicima. Strategija ima za cilj jačanje kulturnog kapitala regije, omogućujući da međunarodno iskustvo i vidljivost postanu trajni resursi koji doprinose razvoju lokalnih i regionalnih umjetničkih scena.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kako ističe kustosica Vanja Žanko, mentorstvo u suvremenoj umjetnosti ima ključnu ulogu u stvaranju održivih kulturnih ekosustava, budući da vraćanje kulturnog kapitala u regiju – u smislu znanja, iskustva, mreža i institucionalne podrške – predstavlja nužan preduvjet za razvoj kreativnih zajednica jugoistočne Europe. Programi mentorstva omogućuju da međunarodni uspjesi ne ostanu izolirani, već da postanu pokretači daljnjeg kulturnog razvoja i jačanja umjetničkih praksi.
U tom kontekstu, rad Milice Živković predstavlja istraživanje osobnog iskustva i društveno-političkih okolnosti postratnog Balkana, pri čemu njezin vizualni jezik obilježavaju motivi svjetlosti, proboja i transformacije. Kroz upotrebu različitih materijala i tehnika, umjetnica istražuje teme pamćenja i identiteta, stvarajući radove koji istodobno nose elemente nježnosti i otpornosti. Izložba „The roots of small fires“ nadovezuje se na njezina ranija istraživanja, ali ih razvija u novom smjeru, nudeći posjetiteljima mogućnost promišljanja o odnosu svjetlosti i identiteta.
Mentorski program realiziran je u suradnji s organizacijom Nomarts – Kunstverein zur Schaffung von Kunstsammlungen, kao i prostorom Freiraum MQ, čime je dodatno naglašena međunarodna dimenzija projekta i njegova usmjerenost na jačanje umjetničkih mreža.
Može li tanjur promijeniti način na koji doživljavamo hranu, može li težina pribora utjecati na naša očekivanja prije nego što išta stavimo u usta, može li zvuk, svjetlo ili čak električni impuls promijeniti percepciju slanosti i može li dizajn jednog dana odlučiti ne samo kako ćemo jesti, nego i što ćemo jesti? Na prvi pogled ta pitanja možda zvuče kao spoj gastronomije, znanstvene fantastike i dizajnerske igre, no upravo se njima bavi izložba „Before the First Bite”, koju je kustosica Tina Marković osmislila u sklopu Zagreb Design Weeka, a koja od 15. do 20. rujna na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu okuplja 33 međunarodna projekta i otvara mnogo ozbiljnije pitanje od onoga što će nam se naći na tanjuru. Pitanje glasi: što se zapravo događa prije prvog zalogaja?
Ovogodišnji Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna u međunarodnom izložbenom programu donosi šest izložbi koje dizajn promatraju iz različitih kulturnih, društvenih i materijalnih perspektiva. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu susrest će se radovi autora i studenata iz Poljske, Češke, Čilea, Meksika i Italije, a njihova raznolikost pokazat će koliko suvremeni dizajn može biti istodobno povezan s tradicijom, tehnologijom, lokalnim kontekstom, zanatskim znanjem i pitanjima budućnosti.
U Galeriji Otok, u sklopu Art radionica Lazareti u Dubrovniku, sinoć je otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, izložba koja se na prvi pogled čini kao jednostavan susret fotografija nastalih u različitim razdobljima, ali se pred posjetiteljem postupno otvara kao mnogo složenija priča o vremenu, prostoru, pamćenju i načinu na koji se jedan grad mijenja zajedno s ljudima koji ga nastanjuju i pamte. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna, a njezina posebnost proizlazi upravo iz činjenice da se Mara Bratoš nakon trideset godina vraća na mjesta koja je prvi put fotografirala još 1995. godine, u vremenu kada je Dubrovnik, neposredno nakon Domovinskog rata, još uvijek bio obilježen vidljivim ranama razaranja, prazninama i tišinom koja je ostajala prisutna čak i ondje gdje više nije bilo izravnih tragova ratnih događaja.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
Od ruksaka i tenisica za prve školske dane do jesenskih modnih favorita za roditelje, Designer Outlet Croatia donosi ponude zbog kojih povratak svakodnevnoj rutini izgleda mnogo privlačnije.
Nika Turković i ovog ljeta uživa u nešto opuštenijem ritmu, a čini se da joj u morskim avanturama društvo pravi i njezin partner, glazbenik Zoran Zarubica. Iako su svoju vezu dugo čuvali podalje od očiju javnosti, posljednje vrijeme sve češće dijele zajedničke trenutke, pa je jasno da im ne smeta pokazati koliko uživaju kada su zajedno.
Za Amara Bukvića posljednji su mjeseci bili poprilično dinamični. Jedan od prepoznatljivijih hrvatskih glumaca istodobno je osvajao televizijsku publiku, snimao međunarodni projekt, radio na filmu, a nije izostao ni iz kazališnog života. Nakon takvog radnog ritma, ljeto je iskoristio za ono što mu očito posebno znači – vrijeme provedeno sa suprugom Almom i djecom.
Lana Klingor Mihić jedno je od poznatih lica domaće lifestyle scene, a svojim pratiteljima često otvara vrata u različite dijelove svakodnevice – od obitelji i kuhanja do brige o psima, aktivnog životnog stila i malih izazova koji naizgled djeluju jednostavno, a vrlo brzo pokažu koliko je naše tijelo zapravo koordinirano.
Domenica Žuvela ljeto provodi na svom otoku Korčuli, a dane uživa u prekrasnoj uvali Karbuni, u društvu obitelji, prijatelja i dečka. Pjevačica je i ovog ljeta pokazala koliko joj znači vrijeme provedeno uz more, a u jednoj simpatičnoj objavi otkrila je i zanimljiv razlog zbog kojeg je tijekom ljeta marljivo vježbala.
