U Zagrebu je otvorena izložba o kojoj svi pričaju: Ono što vas čeka u Laubi neće vas ostaviti ravnodušnima
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
Izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, otvorena je u subotu navečer u Laubi, kući za ljude i umjetnost, privukavši brojne zaljubljenike u suvremenu umjetnost, kao i znatiželjnike koji su željeli otkriti što se krije u “Atlantidi” Laubine kolekcije. Večer otvorenja obilježena je dobrim odazivom i odličnom atmosferom, koja se nastavila uz gallery party i neizostavno praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
Kustos izložbe, prof.dr.sc. Krešimir Purgar objasnio je da je putovanje kroz Laubinu zbirku započelo izlaganjem radova jako dobro prepoznatih u hrvatskoj povijesti umjetnosti, umjetnicima iz razdoblja modernizma i visokog modernizma. „To smo nazvali ‘Neosvojena područja’, jer je taj modernizam hermetičan, nepoznat, pun apstrakcije, što znači da što manje razumijete umjetnost, time se trebate čim više baviti. Svaki novi pogled na ta djela, u nama inicira nova promišljanja. Za razliku od ‘Neosvojenih područja’, Imenom grada koji ne postoji, ali već tisućama godina potiče imaginaciju, označili smo ovu izložbu koja istražuje umjetnost kao začudan, samoobnavljajući i neprestano mutirajući organizam. ‘Atlantidu’ možemo zamišljati kao ishodište ili kraj svijeta, kao utopiju ili distopiju – ona je, u konačnici, projekcija naših očekivanja od svakog putovanja, stvarnog ili imaginarnog. Upravo zato pozivamo publiku da se prepusti potrazi u kojoj možda neće otkriti nešto posve novo, ali će poznato zasigurno doživjeti na drugačiji način.“
Izložba okuplja reprezentativne radove iz Laubine zbirke, među kojima se ističe monumentalno platno Lovre Artukovića Potpisivanje deklaracije o pripajanju Popovog polja Republici Hrvatskoj (Wer hat das Bier Bestellt / Tko je naručio pivo, 2008.-2011.). To djelo kroz slojevitu ikonografiju i odnos slikarstva i fotografije propituje granice fikcije i percepcije. U središtu Laube ističe se skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa, koja otvara prostor interpretacije kroz igru transparentnosti i forme, dok instalacija Dvoboj Ivana Fijolića na suvremen način reinterpretira klasične kiparske principe i emotivni naboj zaustavljenog trenutka. U dijalogu s njima, radovi Marije Ujević, Kristiana Kožula, Alema Korkuta, Davida Maljkovića, Zlatka Kopljara, Ivana Kožarića i drugih umjetnika dodatno naglašavaju širinu i otvorenost Laubine zbirke, potičući posjetitelje na vlastito promišljanje i uspoređivanje različitih umjetničkih pristupa.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Radove koji su tu izloženi možete pročitati po jednom ključu, međutim taj ključ može biti potpuno pogrešan. Željeli smo pokazati da nas svako suvremeno umjetničko djelo, ma koliko bilo realistično, odvaja od svog pravog značenja. Smisao umjetnosti nije da ga mi razumijemo čim ga vidimo – kada bi to bila svrha umjetnosti, tu bi priča o toj umjetnosti odmah završila“, zaključuje Purgar. Atlantida ostaje otvorena za posjetitelje do kraja srpnja, a ulaz na izložbu je slobodan.
U Galeriji Otok, u sklopu Art radionica Lazareti u Dubrovniku, sinoć je otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, izložba koja se na prvi pogled čini kao jednostavan susret fotografija nastalih u različitim razdobljima, ali se pred posjetiteljem postupno otvara kao mnogo složenija priča o vremenu, prostoru, pamćenju i načinu na koji se jedan grad mijenja zajedno s ljudima koji ga nastanjuju i pamte. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna, a njezina posebnost proizlazi upravo iz činjenice da se Mara Bratoš nakon trideset godina vraća na mjesta koja je prvi put fotografirala još 1995. godine, u vremenu kada je Dubrovnik, neposredno nakon Domovinskog rata, još uvijek bio obilježen vidljivim ranama razaranja, prazninama i tišinom koja je ostajala prisutna čak i ondje gdje više nije bilo izravnih tragova ratnih događaja.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
Godine 2025. Prada Beauty predstavio je Prada Paradigme Eau de Parfum, miris koji je od samog početka zamišljen kao svojevrsni poziv na preispitivanje ustaljenih pravila muškosti, samopouzdanja i osobnog izražavanja, sažet u jednostavnom, ali snažnom pitanju „What if there’s another way?“, odnosno „Što ako postoji drugi način?“. Umjesto tradicionalnog shvaćanja snage kao potrebe za dominacijom i nametljivosti, Prada Paradigme otvorio je prostor za drugačiju vrstu muškog samopouzdanja, onu koja proizlazi iz radoznalosti, profinjenosti i slobode da čovjek vlastiti identitet ne promatra kao nešto unaprijed određeno, nego kao priču koju neprestano može iznova stvarati.
Ljetna fotografija Meri Banovac iz Dalmacije ne djeluje kao pokušaj stvaranja savršene razglednice, nego upravo suprotno – kao vrlo izravan prikaz žene koja je svjesna svojeg tijela i nema potrebu prilagođavati ga aktualnim pravilima estetike. Na ručniku uz more, u ljubičastom bikiniju, sunčanim naočalama i s kosom opušteno skupljenom iza glave, Meri je pokazala figuru koju karakteriziraju izražene ženstvene linije, naglašen struk i obline koje se ne pokušavaju vizualno smanjiti.
