U središtu Zagreba otvorena nova galerija koja okuplja velika imena hrvatske umjetnosti

Takav pristup Artmax smješta između klasičnog galerijskog prostora i mjesta namijenjenog kolekcionarima koji umjetnine traže s vrlo konkretnim interesom. U galeriji se mogu susresti različite generacije hrvatskih autora, od slikara koji su obilježili kraj 19. i prvu polovicu 20. stoljeća do protagonista poslijeratne moderne i umjetnika čiji je rad odredio pojedine pravce druge polovice prošlog stoljeća. Time se na jednom mjestu otvara mogućnost susreta s različitim razdobljima hrvatske umjetnosti, bez pokušaja da ih se svede na isti estetski nazivnik.

Među autorima na koje je Artmax posebno usmjeren nalaze se Edo Murtić, Oton Gliha, Dušan Džamonja, Zlatko Prica, Ferdinand Kulmer i Ivan Kožarić. Riječ je o umjetnicima vrlo različitih poetika i izražajnih sredstava, zbog čega njihova djela ujedno predstavljaju nekoliko različitih putova kojima se hrvatska umjetnost razvijala tijekom 20. stoljeća. Murtićevo slikarstvo povezano je s gestualnom apstrakcijom i snažnim kolorističkim izrazom, Gliha je svoj prepoznatljivi slikarski jezik desetljećima gradio na motivu gromača, dok je Džamonja kroz skulpturu istraživao materijal, volumen i prostor. Kožarić je, pak, svojim radom neprestano izlazio iz čvrstih granica pojedinog medija i konvencionalnog shvaćanja skulpture.

U izboru galerije prisutni su i autori iz ranijih razdoblja, među kojima su Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Menci Clement Crnčić i Ignjat Job. Njihovo uključivanje proširuje vremenski raspon galerijske ponude i omogućuje drukčiji pogled na razvoj hrvatskog slikarstva. Bukovac zauzima posebno mjesto u hrvatskoj modernoj umjetnosti, dok je Medović ostavio velik opus koji obuhvaća povijesne kompozicije, portrete i pejzaže. Crnčić je poznat po slikarstvu i grafici te prikazima jadranskog krajolika, a Job je svojim ekspresivnim slikarstvom izgradio izraz koji se jasno razlikuje od akademskih i realističkih tradicija prethodnih generacija.

Umjetnost se u Artmaxu ne promatra isključivo kroz slikarstvo. Galerijski izbor obuhvaća grafike, crteže i druge radove na papiru, skulpture i keramiku, pa posjetitelj može vidjeti kako su se pojedini umjetnički problemi rješavali kroz različite materijale i tehnike. Takav raspon posebno je zanimljiv kolekcionarima koji svoju zbirku ne grade oko jednog medija ili jednog razdoblja, nego ih zanimaju veze između autora, generacija i umjetničkih pravaca.

Poseban segment rada galerije odnosi se na avangardnu umjetnost. Iako hrvatska moderna i suvremena umjetnost čine glavninu njezina interesa, Artmax prema individualnim upitima pronalazi i djela iz područja avangarde. Umjesto stvaranja stalne i široke ponude takvih radova, potraga se prilagođava interesu pojedinog kupca. To može biti određeni autor, razdoblje, grupa, tehnika ili konkretan tip rada koji nedostaje postojećoj zbirci.

Takav model rada posebno dolazi do izražaja kod ljudi koji već imaju iskustva s kupnjom umjetnina. Kolekcionar koji godinama gradi zbirku najčešće ne traži bilo koje djelo poznatog autora. Ponekad ga zanima određena faza umjetnikova stvaralaštva, motiv, format ili tehnika, a ponekad pokušava pronaći rad koji se može povezati s djelima koja već posjeduje. Galerija tada preuzima ulogu posrednika koji razumije konkretan zahtjev i prema njemu traži odgovarajuće djelo.

S druge strane, prostor je namijenjen i ljudima koji tek ulaze u svijet kolekcionarstva. Kupnja prvog ozbiljnijeg umjetničkog djela često otvara niz pitanja koja se ne mogu riješiti jednostavnim odabirom slike koja se kupcu sviđa na prvi pogled. Autorstvo, provenijencija, tehnika, stanje rada, razdoblje nastanka i tržišna vrijednost ulaze u proces procjene, posebno kada je riječ o djelima etabliranih autora. Artmax zato kupnju postavlja kao proces u kojem kupac može dobiti informacije o djelu prije nego što donese odluku.

Pri odabiru umjetnine uzima se u obzir i prostor u kojem će ona biti smještena. Veliko platno koje funkcionira u prostranom galerijskom interijeru neće nužno imati isti učinak u privatnom stanu, kao što manji rad na papiru može potpuno drukčije djelovati kada se uklopi u postojeću kolekciju. Dimenzije, tehnika i karakter djela zato se promatraju zajedno s prostorom, ukusom kupca i njegovim dugoročnim interesom za umjetnost.

Artmax pritom omogućuje i privatne termine za posjetitelje koji žele razgledati umjetnine izvan uobičajenog ritma galerijskog prostora. Takav termin omogućuje detaljniji razgovor o djelima, autorima, cijenama i mogućnostima kupnje bez prisutnosti drugih posjetitelja. Privatnost je posebno relevantna kod ozbiljnijih kolekcionarskih kupnji, kada odluka često uključuje provjeru dodatnih podataka o djelu i razmatranje više mogućnosti prije konačnog izbora.

Galerija se bavi i procjenom umjetničkih djela, što je područje s kojim se vlasnici umjetnina često susretnu tek kada odluče prodati pojedini rad, osigurati zbirku ili dobiti jasniju sliku o vrijednosti onoga što posjeduju. Djelo koje je desetljećima bilo dio obiteljskog interijera može imati tržišnu vrijednost koju vlasnik ne zna procijeniti, osobito kada ne raspolaže potpunim podacima o autoru, vremenu nastanka ili ranijem vlasništvu. U takvim situacijama stručno sagledavanje rada predstavlja početnu točku za odluku o njegovoj daljnjoj sudbini.

Uz procjenu, Artmax nudi i mogućnost otkupa umjetnina. Vlasnicima koji žele prodati djelo time se omogućuje izravniji put od prvog kontakta i procjene do mogućeg dogovora o prodaji. Kod takvih transakcija posebno mjesto imaju diskrecija i jasni uvjeti suradnje, budući da se na tržištu umjetnina često pojavljuju djela iz privatnih zbirki koja desetljećima nisu bila javno izlagana niti dostupna kupcima.

Smještaj galerije u Gundulićevoj ulici prirodno je povezuje s kulturnim životom zagrebačkog centra. U relativno malom prostoru središta grada nalaze se muzeji, galerije, kazališta, akademije i druge institucije koje desetljećima čine dio zagrebačke kulturne svakodnevice. Artmax u taj prostor ulazi s naglašenim tržišnim i kolekcionarskim profilom, ali ostaje otvoren i posjetiteljima koji žele upoznati radove autora o kojima su dosad možda čitali u monografijama ili ih gledali u muzejskim zbirkama.

Susret s djelom u galeriji ipak je drukčiji od njegova promatranja na ekranu ili u katalogu. Tek se uživo mogu precizno vidjeti površina slike, trag poteza, struktura materijala, stvarne dimenzije i odnos skulpture prema prostoru. Kod radova na papiru vidljivi postaju detalji koje reprodukcija često izravna ili potpuno izgubi. Upravo zato fizički galerijski prostor i dalje ima svoju funkciju i u vremenu kada se velik dio tržišta umjetnina preselio na digitalne platforme.

Otvaranjem Artmax galerije u Gundulićevoj 9 zagrebačka galerijska scena dobila je još jednu adresu na kojoj se mogu pronaći djela poznatih hrvatskih autora iz različitih razdoblja. Od Bukovca, Medovića i Crnčića preko Joba do Murtića, Glihe, Džamonje, Kulmera i Kožarića, raspon interesa galerije prati više od stoljeća hrvatskog umjetničkog stvaralaštva. Za posjetitelja to znači mogućnost neposrednog susreta s umjetninama, a za kupca i kolekcionara mjesto na kojem potraga za određenim djelom može početi konkretnim razgovorom, umjesto pregledavanjem nepregledne ponude.