Dubrovnik kakav rijetko imamo priliku vidjeti: Izložba Mare Bratoš otkriva skrivena mjesta koja čuvaju sjećanja Grada
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Fotografije iz prve serije nastale su 1995. godine, u razdoblju neposredno nakon završetka Domovinskog rata, kada je Dubrovnik još uvijek nosio duboke tragove ratnih razaranja, ali i tišine koja je ostala nakon godina neizvjesnosti. Grad je tada bio ispražnjen od uobičajenog ritma života, a brojna mjesta koja su nekada predstavljala središta druženja, odmora i turističkih aktivnosti ostala su napuštena, zapuštena ili privremeno bez svoje svrhe. Umjesto monumentalnih vizura po kojima je Dubrovnik poznat diljem svijeta, mladu umjetnicu Maru Bratoš zanimali su upravo ti prostori između svakodnevice i zaborava, mjesta koja nisu izgubila samo svoju funkciju nego su dobila sasvim novu emocionalnu dimenziju.
Crno-bijele fotografije nastale tijekom tog razdoblja odišu atmosferom koja nadilazi dokumentarni karakter fotografije i približava se filmskom izrazu. Prazni prostori, odsutnost ljudi i gotovo opipljiva tišina stvaraju osjećaj napetosti i neizvjesnosti, zbog čega svaki kadar djeluje kao prizor iz filma u kojem se priča tek naslućuje. Umjesto da bilježe događaje, fotografije bilježe osjećaje koje prostor može izazvati, a upravo ta sposobnost da obične lokacije pretvori u mjesta snažne emocionalne sugestije jedno je od najprepoznatljivijih obilježja autorskog rukopisa Mare Bratoš.
U objektivu umjetnice tada su se našla mjesta koja Dubrovčani dobro poznaju i koja zauzimaju posebno mjesto u njihovim osobnim i kolektivnim sjećanjima. Vila Šeherezada, hotel Argentina, Uvala Lapad s vilama Elita i Wolff, vaterpolsko igralište na Porporeli ili stolovi za stolni tenis ispred hotela Neptun postali su protagonisti fotografija koje nisu prikazivale samo fizički izgled tih prostora nego i njihovu simboličku vrijednost u vremenu kada je grad prolazio kroz proces oporavka i ponovnog pronalaženja vlastitog identiteta.
Tri desetljeća poslije Mara Bratoš vraća se na iste lokacije kako bi ponovno fotografirala prostore koji su obilježili njezin rani fotografski opus, no povratak pokazuje kako vrijeme ne mijenja samo izgled grada nego i način na koji mu je moguće pristupiti. Brojna mjesta koja su nekada bila otvorena danas više nisu dostupna javnosti, pa umjetnica pojedinim lokacijama može pristupiti tek djelomično ili ih promatrati izvana. Upravo ta fizička nedostupnost postaje jedan od najsnažnijih motiva nove serije fotografija jer jasno pokazuje kako su se tijekom godina promijenile granice između javnog i privatnog prostora.
Fotografije nastale 2025. godine zato nisu pokušaj rekonstrukcije ili ponavljanja prizora iz prošlosti, nego svjesno prihvaćanje činjenice da isti pogled više nije moguće ostvariti. Promijenile su se fasade, sadržaji i funkcije pojedinih lokacija, nestali su prostori koji su nekada okupljali ljude, a neka mjesta ostala su skrivena iza vrata koja se više ne otvaraju svakome. Time izložba dobiva novu dimenziju jer promatrača ne suočava samo s vizualnim promjenama nego i s pitanjem kome danas pripada grad i kako se mijenja naše iskustvo prostora koji je nekada bio dio zajedničkog života.
Najveća vrijednost ove izložbe upravo je u dijalogu između dviju fotografskih serija koje nisu povezane samo istim lokacijama nego i autoričinim dosljednim interesom za ono što ostaje izvan uobičajenog pogleda. Dok fotografije iz 1995. godine svjedoče o gradu koji se oporavlja od ratnih trauma i pokušava ponovno pronaći svoj ritam, noviji radovi govore o Dubrovniku koji se suočava s drukčijim izazovima, među kojima se posebno ističu promjene u korištenju javnog prostora, sve izraženija zatvorenost pojedinih lokacija i postupno nestajanje mjesta koja su nekada bila sastavni dio svakodnevice lokalnog stanovništva.
Izložba Skrivena mjesta Grada zbog toga nadilazi okvir dokumentarne fotografije i postaje snažno promišljanje o prolaznosti, identitetu i kolektivnom pamćenju. Fotografija ovdje nije samo medij koji bilježi izgled prostora nego i sredstvo kojim se istražuje način na koji ljudi pamte grad, kako ga doživljavaju kroz različita povijesna razdoblja i kako promjene u urbanom krajoliku utječu na osjećaj pripadnosti. Upravo u tom spoju osobnog iskustva, povijesnog konteksta i iznimno promišljenog vizualnog jezika leži snaga izložbe koja Dubrovnik prikazuje iz perspektive kakvu rijetko imamo priliku vidjeti.
Izložba će biti otvorena 11. kolovoza u 21 sat u Galeriji Otok, Art radionice Lazareti u Dubrovniku, gdje će posjetitelji imati priliku razgledati ovaj izniman fotografski dijalog između prošlosti i sadašnjosti sve do 1. rujna. Susret dviju serija fotografija nastalih u razmaku od trideset godina nudi jedinstvenu priliku za promišljanje o tome koliko se grad može promijeniti, koliko se mijenjaju ljudi koji u njemu žive te koliko fotografija može postati jedan od najvažnijih čuvara prostora, sjećanja i vremena.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Keramika danas više nije tek materijal od kojega nastaju šalice, zdjele, vaze i drugi predmeti svakodnevne uporabe, nego sve češće postaje prostor umjetničkog istraživanja u kojem se susreću dizajn, skulptura, tradicija, suvremena tehnologija, prirodni procesi i osobno iskustvo autora. Upravo tu promjenu odnosa prema keramici istražuje izložba „Trag otpora“, predstavljena u sklopu Zagreb Design Weeka na temu „Trenje / Friction“, koja na jednom mjestu okuplja deset autorica različitih generacija, iskustava i umjetničkih polazišta te kroz njihove radove pokazuje koliko je suvremena hrvatska keramička scena raznolika, slojevita i otvorena eksperimentu.
Kim Kardashian započela je suradnju s Lawom Roachem, jednim od najpoznatijih celebrity stilista današnjice, a njihov prvi zajednički projekt predstavljen je 19. rujna 2026. na svečanom otvorenju Lucas Museum of Narrative Art u Los Angelesu. Vijest o suradnji nije objavljena kroz službeno priopćenje, intervju ili unaprijed pripremljenu kampanju, nego ju je potvrdio sam Roach nakon što su fotografije Kardashian s događaja počele kružiti medijima i društvenim mrežama. Roach je na platformi X podijelio snimku njezina izdanja i uz nju kratko napisao „New client“, čime je potvrdio da Kardashian ulazi među njegove klijentice.
Irma Dragičević ovih je dana ponovno privukla pažnju pratitelja, ovoga puta novim setom fotografija sa svog vjenčanja s opernim pjevačem Leonom Košavićem. Nakon što je neposredno poslije svadbe objavila tek poneki kadar, sada je pokazala više detalja s proslave održane 4. rujna na imanju obitelji Korak u Jastrebarskom, gdje je par nakon osam godina veze izgovorio sudbonosno „da“.
U trenutku kada su se posljedice Macklemoreova nastupa proširile izvan MetLife Stadiuma, priča je prestala biti samo rasprava o političkim porukama jednog izvođača. U njezino središte ušli su vlasnici stadiona, promoteri i poslovna struktura koja omogućuje održavanje velikih američkih turneja. Upravo je na toj razini nastao problem koji Ed Sheeran više nije mogao riješiti jednostavnom odlukom o tome tko će nastupati prije njega. Nekoliko budućih koncertnih lokacija odbilo je prihvatiti Macklemorea u programu, a organizatori su se suočili s mogućnošću da zbog jednog predizvođača izgube stadione potrebne za nastavak američkog dijela Loop Toura.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Kad ti je posao juriti između slalomskih vrata, izgleda da ni odmor ne mora biti potpuno miran. Zrinka Ljutić skije je nakratko zamijenila daskom, snijeg vodom, a utrke valovima. Sudeći po videu, ravnoteža joj sasvim dobro služi i izvan skijaške staze.
