Izložba o kojoj će se pričati: Zadar otkriva kako su umjetnost, Hollywood i marketing stvorili jedan od najvećih mitova modernog društva
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
Izložba je ostvarena u suradnji Narodnog muzeja Zadar, kolekcionara Darija Marenića i brojnih stručnih suradnika, a temelji se na odabranim eksponatima iz Kolekcije Marenić, jedne od sadržajno najvrjednijih privatnih kolekcija u Hrvatskoj. Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti prikupljene građe, postav posjetiteljima omogućuje cjelovit uvid u razvoj umjetnosti, vizualne komunikacije i društvenih običaja kroz prizmu jedne navike koja je stoljećima ostavljala snažan trag u svakodnevnom životu ljudi diljem svijeta.
Kolekcija koju je tijekom više od dvadeset godina sustavno stvarao kolekcionar Dario Marenić danas broji više od deset tisuća umjetnina, povijesnih predmeta i kolekcionarskih rariteta raspoređenih u dvadeset i jednu cjelinu. U njoj se nalaze slike, skulpture, grafike, reklamni plakati, fotografije, razglednice, knjige, uporabni predmeti i brojni drugi artefakti koji svjedoče o razvoju umjetnosti, dizajna i vizualne kulture kroz različita povijesna razdoblja. Upravo je dio te iznimno vrijedne zbirke poslužio kao temelj za oblikovanje izložbe koja nadilazi klasičan muzejski pristup i publici nudi interdisciplinarno promišljanje jedne od najpoznatijih društvenih navika modernog doba.
Posjetitelji kroz izložbeni postav prolaze svojevrsno kronološko putovanje koje započinje u pretkolumbovskoj Americi, gdje je dim imao izrazito ritualnu i duhovnu ulogu te je bio sastavni dio svetih obreda i religijskih običaja. Izložba zatim prati širenje duhana prema europskom kontinentu, gdje postupno postaje simbol prestiža, luksuza i društvenog statusa među plemstvom, a potom i neizostavan dio građanske kulture. Razvoj trgovine, industrijske proizvodnje i masovne potrošnje tijekom nadolazećih stoljeća dodatno je učvrstio njegov položaj u svakodnevici, dok su umjetnost i dizajn paralelno stvarali vizualni identitet koji je pratio njegovu popularizaciju.
Nastavite čitati nakon oglasa
Poseban naglasak stavljen je na odnos između umjetnosti, oglašavanja i razvoja potrošačkog društva. Kroz vrijedne grafike, plakate, fotografije i promotivne materijale jasno se može pratiti kako su se mijenjali estetski standardi, marketinške strategije i načini komunikacije s publikom. Izložba pokazuje kako su umjetnici, dizajneri i reklamna industrija tijekom desetljeća sudjelovali u stvaranju slike cigarete kao simbola elegancije, modernosti, slobode i društvenog uspjeha. Upravo taj proces oblikovanja javne percepcije jedna je od središnjih tema cijelog postava.
Nastavite čitati nakon oglasa
Jedan od posebno zanimljivih segmenata posvećen je Edwardu Bernaysu, pioniru modernih odnosa s javnošću, čija je poznata kampanja „Baklje slobode“ ostala upisana u povijest komunikacija kao primjer uspješne transformacije proizvoda u snažan društveni simbol. Korištenjem psihologije, medija i pažljivo osmišljenih komunikacijskih strategija cigareta je predstavljena kao znak emancipacije žena, društvene ravnopravnosti i suvremenog životnog stila. Takvu percepciju dodatno je učvrstila filmska industrija, osobito Hollywood, čije su najveće zvijezde desetljećima svojim javnim imidžem pridonosile glamurizaciji pušenja i stvaranju jednog od najprepoznatljivijih vizualnih motiva dvadesetoga stoljeća.
Vrijednost izložbe potvrđuje i impresivan izbor umjetničkih djela te povijesnih predmeta koji obuhvaćaju reklamne plakate, grafike, fotografije, lule, tabakere, upaljače i druge rijetke kolekcionarske primjerke. Posebnu pažnju privlače radovi povezani s nekim od najvećih imena svjetske umjetnosti, među kojima su Pablo Picasso, Paul Cézanne, Joan Miró, Salvador Dalí, Andy Warhol i Keith Haring, uz djela brojnih hrvatskih i međunarodnih autora koji su kroz različite umjetničke izričaje ostavili trag u razvoju vizualne kulture.
Nastavite čitati nakon oglasa
Iako je duhan polazišna tema cijelog postava, izložba ni u jednom trenutku ne romantizira niti promovira pušenje. Njezin je cilj mnogo širi i usmjeren na analizu mehanizama kojima su umjetnost, propaganda, marketing i psihologija tijekom desetljeća oblikovali društvene navike, identitete i percepciju slobode. Posjetitelji dobivaju priliku promišljati kako su isti komunikacijski modeli prisutni i danas, u vremenu digitalnog marketinga, društvenih mreža i novih oblika vizualnog oglašavanja, gdje se suvremeni proizvodi predstavljaju kroz slične obrasce emocionalnog povezivanja s potrošačima.
Izložba završava jasnom porukom o štetnosti pušenja i važnosti razvijanja kritičkog odnosa prema reklamnim sadržajima koji svakodnevno oblikuju naše odluke i ponašanje. Time projekt uspješno spaja kulturnu baštinu, povijest umjetnosti, dizajn, komunikologiju i društvene znanosti u jedinstvenu cjelinu koja posjetiteljima omogućuje razumijevanje složenih procesa nastanka suvremene potrošačke kulture.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ravnatelj Narodnog muzeja Zadar Marin Ćurković istaknuo je kako Muzej kontinuirano razvija projekte koji publici nude nove perspektive u razumijevanju kulturne baštine i vizualne kulture te otvaraju prostor za dijalog o društvenim fenomenima koji su obilježili različita povijesna razdoblja. Naglasio je kako izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“ upravo kroz iznimno vrijednu Kolekciju Marenić pokazuje da privatno kolekcionarstvo može imati važnu ulogu u predstavljanju kulturne baštine i razvoju suvremenih muzejskih programa.
Izložba je otvorena u Kneževoj palači Narodnog muzeja Zadar, gdje će posjetitelji imati priliku razgledati ovaj jedinstveni postav sve do rujna 2026. godine. Zahvaljujući bogatoj građi, interdisciplinarnom pristupu i pažljivo oblikovanoj muzeološkoj koncepciji, „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“ predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih projekata ove godine te donosi novo razumijevanje odnosa između umjetnosti, društva, marketinga i svakodnevnih navika koje su obilježile modernu povijest.
U Galeriji Otok, u sklopu Art radionica Lazareti u Dubrovniku, sinoć je otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, izložba koja se na prvi pogled čini kao jednostavan susret fotografija nastalih u različitim razdobljima, ali se pred posjetiteljem postupno otvara kao mnogo složenija priča o vremenu, prostoru, pamćenju i načinu na koji se jedan grad mijenja zajedno s ljudima koji ga nastanjuju i pamte. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna, a njezina posebnost proizlazi upravo iz činjenice da se Mara Bratoš nakon trideset godina vraća na mjesta koja je prvi put fotografirala još 1995. godine, u vremenu kada je Dubrovnik, neposredno nakon Domovinskog rata, još uvijek bio obilježen vidljivim ranama razaranja, prazninama i tišinom koja je ostajala prisutna čak i ondje gdje više nije bilo izravnih tragova ratnih događaja.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
Postoje frizure koje pripadaju određenom vremenu i one koje uspijevaju nadživjeti trendove. Ova frizura Jane Dužanec pripada upravo toj drugoj skupini jer u sebi nosi estetiku starog Hollywooda, ali je izvedena na način koji djeluje potpuno suvremeno. Raskošni volumen, duboki bočni razdjeljak, široki mekani valovi i izrazito njegovan sjaj stvaraju siluetu koja podsjeća na zlatno doba filmskog glamura, kada je kosa bila važan dio ukupnog dojma i kada se od frizure očekivalo da bude jednako upečatljiva kao haljina ili make-up.
Video je u kratkom roku prikupio brojne reakcije, a pratitelji nisu skrivali oduševljenje prizorom koji prikazuje posebnu povezanost između Stjepana i njihove djevojčice.
Na fotografijama pozira u jednostavnom bikiniju koji je istaknuo njezinu vitku liniju i zategnutu figuru, a teško je ne primijetiti koliko se brzo vratila u formu nakon poroda.
