
Zagreb kakav još niste upoznali: Ova besplatna muzejska vodstva otkrivaju grad iz sasvim druge perspektive
6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla.
28 listopada 2026

Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
Izložba je ostvarena u suradnji Narodnog muzeja Zadar, kolekcionara Darija Marenića i brojnih stručnih suradnika, a temelji se na odabranim eksponatima iz Kolekcije Marenić, jedne od sadržajno najvrjednijih privatnih kolekcija u Hrvatskoj. Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti prikupljene građe, postav posjetiteljima omogućuje cjelovit uvid u razvoj umjetnosti, vizualne komunikacije i društvenih običaja kroz prizmu jedne navike koja je stoljećima ostavljala snažan trag u svakodnevnom životu ljudi diljem svijeta.

Kolekcija koju je tijekom više od dvadeset godina sustavno stvarao kolekcionar Dario Marenić danas broji više od deset tisuća umjetnina, povijesnih predmeta i kolekcionarskih rariteta raspoređenih u dvadeset i jednu cjelinu. U njoj se nalaze slike, skulpture, grafike, reklamni plakati, fotografije, razglednice, knjige, uporabni predmeti i brojni drugi artefakti koji svjedoče o razvoju umjetnosti, dizajna i vizualne kulture kroz različita povijesna razdoblja. Upravo je dio te iznimno vrijedne zbirke poslužio kao temelj za oblikovanje izložbe koja nadilazi klasičan muzejski pristup i publici nudi interdisciplinarno promišljanje jedne od najpoznatijih društvenih navika modernog doba.

Posjetitelji kroz izložbeni postav prolaze svojevrsno kronološko putovanje koje započinje u pretkolumbovskoj Americi, gdje je dim imao izrazito ritualnu i duhovnu ulogu te je bio sastavni dio svetih obreda i religijskih običaja. Izložba zatim prati širenje duhana prema europskom kontinentu, gdje postupno postaje simbol prestiža, luksuza i društvenog statusa među plemstvom, a potom i neizostavan dio građanske kulture. Razvoj trgovine, industrijske proizvodnje i masovne potrošnje tijekom nadolazećih stoljeća dodatno je učvrstio njegov položaj u svakodnevici, dok su umjetnost i dizajn paralelno stvarali vizualni identitet koji je pratio njegovu popularizaciju.

Poseban naglasak stavljen je na odnos između umjetnosti, oglašavanja i razvoja potrošačkog društva. Kroz vrijedne grafike, plakate, fotografije i promotivne materijale jasno se može pratiti kako su se mijenjali estetski standardi, marketinške strategije i načini komunikacije s publikom. Izložba pokazuje kako su umjetnici, dizajneri i reklamna industrija tijekom desetljeća sudjelovali u stvaranju slike cigarete kao simbola elegancije, modernosti, slobode i društvenog uspjeha. Upravo taj proces oblikovanja javne percepcije jedna je od središnjih tema cijelog postava.

Jedan od posebno zanimljivih segmenata posvećen je Edwardu Bernaysu, pioniru modernih odnosa s javnošću, čija je poznata kampanja „Baklje slobode“ ostala upisana u povijest komunikacija kao primjer uspješne transformacije proizvoda u snažan društveni simbol. Korištenjem psihologije, medija i pažljivo osmišljenih komunikacijskih strategija cigareta je predstavljena kao znak emancipacije žena, društvene ravnopravnosti i suvremenog životnog stila. Takvu percepciju dodatno je učvrstila filmska industrija, osobito Hollywood, čije su najveće zvijezde desetljećima svojim javnim imidžem pridonosile glamurizaciji pušenja i stvaranju jednog od najprepoznatljivijih vizualnih motiva dvadesetoga stoljeća.

Vrijednost izložbe potvrđuje i impresivan izbor umjetničkih djela te povijesnih predmeta koji obuhvaćaju reklamne plakate, grafike, fotografije, lule, tabakere, upaljače i druge rijetke kolekcionarske primjerke. Posebnu pažnju privlače radovi povezani s nekim od najvećih imena svjetske umjetnosti, među kojima su Pablo Picasso, Paul Cézanne, Joan Miró, Salvador Dalí, Andy Warhol i Keith Haring, uz djela brojnih hrvatskih i međunarodnih autora koji su kroz različite umjetničke izričaje ostavili trag u razvoju vizualne kulture.

Iako je duhan polazišna tema cijelog postava, izložba ni u jednom trenutku ne romantizira niti promovira pušenje. Njezin je cilj mnogo širi i usmjeren na analizu mehanizama kojima su umjetnost, propaganda, marketing i psihologija tijekom desetljeća oblikovali društvene navike, identitete i percepciju slobode. Posjetitelji dobivaju priliku promišljati kako su isti komunikacijski modeli prisutni i danas, u vremenu digitalnog marketinga, društvenih mreža i novih oblika vizualnog oglašavanja, gdje se suvremeni proizvodi predstavljaju kroz slične obrasce emocionalnog povezivanja s potrošačima.

Izložba završava jasnom porukom o štetnosti pušenja i važnosti razvijanja kritičkog odnosa prema reklamnim sadržajima koji svakodnevno oblikuju naše odluke i ponašanje. Time projekt uspješno spaja kulturnu baštinu, povijest umjetnosti, dizajn, komunikologiju i društvene znanosti u jedinstvenu cjelinu koja posjetiteljima omogućuje razumijevanje složenih procesa nastanka suvremene potrošačke kulture.

Ravnatelj Narodnog muzeja Zadar Marin Ćurković istaknuo je kako Muzej kontinuirano razvija projekte koji publici nude nove perspektive u razumijevanju kulturne baštine i vizualne kulture te otvaraju prostor za dijalog o društvenim fenomenima koji su obilježili različita povijesna razdoblja. Naglasio je kako izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“ upravo kroz iznimno vrijednu Kolekciju Marenić pokazuje da privatno kolekcionarstvo može imati važnu ulogu u predstavljanju kulturne baštine i razvoju suvremenih muzejskih programa.

Izložba je otvorena u Kneževoj palači Narodnog muzeja Zadar, gdje će posjetitelji imati priliku razgledati ovaj jedinstveni postav sve do rujna 2026. godine. Zahvaljujući bogatoj građi, interdisciplinarnom pristupu i pažljivo oblikovanoj muzeološkoj koncepciji, „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“ predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih projekata ove godine te donosi novo razumijevanje odnosa između umjetnosti, društva, marketinga i svakodnevnih navika koje su obilježile modernu povijest.









Dugo se njega muškog izgleda povezivala isključivo s osnovnim navikama poput brzog umivanja lica, brijanja i korištenja jednog univerzalnog proizvoda koji je morao zadovoljiti sve potrebe kože, no posljednjih godina muškarci sve otvorenije prihvaćaju činjenicu da kvalitetna njega nije pitanje taštine, nego dio svakodnevne brige o sebi, zdravlju kože i osobnom osjećaju samopouzdanja. Brada i brkovi pritom više nisu samo modni detalj ili znak prepoznatljivog stila, nego postaju produžetak osobnosti, način izražavanja karaktera i mali ritual koji zahtijeva jednaku pažnju kao i frizura, odjeća ili izbor parfema.
16 studenoga 2026

U suvremenom ritmu svakodnevice, u kojem se granice između rada, odmora i stalne dostupnosti sve više brišu, kava je odavno prestala biti tek jutarnji napitak i postala je jedan od ključnih kulturnih i psihofizioloških rituala koji oblikuju način na koji započinjemo, održavamo i dovršavamo dan. Iako se često govori o kavi isključivo kroz prizmu navike ili užitka, njezina uloga u regulaciji mentalne energije, koncentracije i osjećaja budnosti daleko je složenija te duboko ukorijenjena u interakciji između biologije, psihologije i svakodnevnih rituala koje nesvjesno ponavljamo.
16 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice tradicionalno podijeljenih uloga postupno brišu, kuhanje se sve manje promatra kao isključivo „kućanska obveza“, a sve više kao složen, višeslojan i duboko osoban čin koji nadilazi samu pripremu hrane. Posebno kada je riječ o muškarcima, gastronomija se sve jasnije otvara kao prostor u kojem se prelamaju identitet, emocionalna zrelost, kreativnost i odnos prema vlastitom tijelu, zdravlju i svakodnevici. Kuhanje pritom nije samo tehnička vještina, nego i proces u kojem se oblikuju navike, razvija strpljenje, uči odgovornost i, možda najvažnije, uspostavlja unutarnja ravnoteža koja se iz kuhinje prenosi na sve druge segmente života.
16 studenoga 2026

U suvremenom svijetu, čimbenici okolišnog zagađenja i izloženost raznim toksinima postali su ključni element kojim treba razumjeti javno zdravlje, posebno kada je riječ o reproduktivnoj funkciji i hormonskoj ravnoteži muškaraca. Globalna proizvodnja plastike i korištenje tisuća kemijskih spojeva u industriji, poljoprivredi i svakodnevnim proizvodima doveli su do situacije u kojoj su mikroplastika i endokrini disruptori neizbježna realnost ljudskog okoliša. Znanstvena zajednica posljednjih godina intenzivno istražuje njihov utjecaj na organizam, a naročito su zabrinjavajući nalazi o njihovom utjecaju na reproduktivni sustav i hormonsku funkciju muškaraca.
16 studenoga 2026

Kako bismo prekinuli krug sezonskog stresa i pružili kosi prijeko potreban hair reset, omiljeni nam Olival formulirao je proizvode za njegu i oporavak kose koji djeluju ciljano na problem, a aktualni Black Week čine ih neodoljivo pristupačnim.
16 studenoga 2026