Skriveni gastronomski dragulj na Čiovu ima potpuno novi meni: Ovo mjesto uz more ovog će ljeta svi poželjeti posjetiti
Smještena u jednoj od najljepših uvala na otoku Čiovu, Wala Dine & Lounge ovog ljeta ulazi u novu fazu razvoja predstavljajući potpuno osvježen gastronomski koncept. Nakon uspješne prve sezone, restoran i lounge u slikovitoj uvali Tatinja, u Okrugu Gornjem, nastavlja graditi svoj identitet kao destinacija koja spaja vrhunsku gastronomiju, prirodne ljepote i opušteni mediteranski način života.
Okružena stoljetnim borovima i maslinama, tik uz kristalno čisto more, Wala je od samog otvaranja privukla goste koji traže više od klasičnog restoranskog iskustva. Ovdje se jednaka pažnja posvećuje atmosferi, pogledu i osjećaju boravka u prirodi kao i svakom tanjuru koji izlazi iz kuhinje. Upravo zato novo poglavlje donosi naglašeniji fokus na gastronomiju, uz zadržavanje prepoznatljivog ambijenta zbog kojeg se gosti rado vraćaju.
Na čelu kuhinje nalazi se chef Hrvoje Perica, koji sa svojim timom potpisuje novi jelovnik inspiriran bogatstvom Jadrana i najboljim lokalnim namirnicama. Njegova filozofija temelji se na uvjerenju da vrhunska sirovina uvijek mora biti glavni protagonist svakog jela, dok tehnike pripreme imaju zadatak naglasiti prirodne okuse, a ne nadjačati ih.
Rezultat je suvremena interpretacija mediteranske kuhinje u kojoj se poštuje sezonalnost i karakter svake namirnice. Jelovnik donosi pažljivo osmišljenu selekciju morskih specijaliteta među kojima posebno mjesto zauzimaju morski ježinci, plavi rak, škampi, kozice, sipa i drugi plodovi mora, pripremljeni na način koji ističe njihovu svježinu i autentičnost. Istodobno, ljubitelji mesnih delicija mogu uživati u bogatim okusima sporo kuhanih goveđih obraza, crne slavonske svinje, janjetine ili kvalitetnog ribeye odreska. Svako jelo osmišljeno je kao spoj tradicionalne mediteranske inspiracije i suvremenog kulinarskog pristupa, s naglaskom na ravnotežu okusa, kvalitetu sastojaka i cjelokupni doživljaj.
Nastavite čitati nakon oglasa
Posebnu dimenziju ponude čini lounge koncept koji je prilagođen gostima željnima opuštenijeg ritma. Uz pažljivo kreiranu selekciju finger food zalogaja, autorske koktele i bogatu vinsku kartu, Wala nudi prostor u kojem se gastronomski užitak prirodno isprepliće s dugim ljetnim večerima, pogledom na more i zalascima sunca koji ostavljaju snažan dojam. Upravo ta nenametljiva elegancija, u kojoj se vrhunska kuhinja susreće s ležernom atmosferom, postala je jedno od obilježja ovog mjesta.
Nastavite čitati nakon oglasa
Važan dio identiteta Wale čine i ljudi koji svakodnevno stvaraju iskustvo za goste. Uz chefa Pericu, značajnu ulogu ima Robert Ivanković, voditelj vanjskog dijela restorana koji je dio projekta od njegovih početaka. Uigran i motiviran tim svojim profesionalnim pristupom i gostoljubivošću dodatno potvrđuje filozofiju prema kojoj kvalitetna usluga nije samo dio ponude, nego važan element ukupnog doživljaja.
Iza cijelog projekta stoje tri brata koja su željela stvoriti mjesto koje će na poseban način predstaviti kraj u kojem su odrasli. Njihova ideja nije bila otvoriti tek još jedan restoran uz more, već osmisliti prostor koji će kroz gastronomiju, prirodu i atmosferu prenijeti duh Mediterana te gostima omogućiti stvaranje uspomena koje nadilaze sam obrok. Upravo zbog takvog pristupa Wala se razvila u destinaciju koja privlači i domaće goste i posjetitelje iz inozemstva.
Nastavite čitati nakon oglasa
Osim kao restoran, Wala je tijekom protekle godine postala i poželjna lokacija za organizaciju manjih vjenčanja, privatnih proslava i poslovnih okupljanja. Intimna atmosfera, neposredna blizina mora i prirodni ambijent stvaraju jedinstvenu kulisu za događanja koja ostaju u dugom sjećanju, dok fleksibilnost prostora omogućuje prilagodbu različitim prilikama.
Zahvaljujući pristupu kopnenim i morskim putem, Wala Dine & Lounge i ove sezone potvrđuje svoju poziciju jedne od najzanimljivijih gastronomskih adresa na Čiovu. Novi jelovnik predstavlja logičan nastavak razvoja restorana koji kroz suvremenu mediteransku kuhinju, pažljivo odabrane lokalne sastojke i jedinstvenu lokaciju nastavlja graditi iskustvo u kojem se vrhunska gastronomija, priroda i dalmatinski način života spajaju u skladnu cjelinu.
Postoje mjesta na hrvatskoj obali koja čovjek posjeti zbog pogleda, postoje ona zbog povijesti, neka zbog hrane, a postoje i ona rijetka mjesta na kojima se sve to događa istodobno, gotovo bez potrebe za dodatnim objašnjenjem, jer sam dolazak u njih predstavlja svojevrsni uvod u iskustvo koje će se nastaviti za stolom. Mali Ston jedno je od takvih mjesta, malo dalmatinsko naselje na početku Pelješca u kojem se na neobično malom prostoru susreću stoljeća povijesti Dubrovačke Republike, monumentalne kamene zidine, solane, more, školjkarstvo, vinogradi, kamenjar, miris mediteranskog bilja i jedna od najprepoznatljivijih gastronomskih priča hrvatskoga juga, a upravo se na toj tankoj granici između kopna i mora nalazi Kapetanova kuća, restoran koji je tijekom desetljeća postao mnogo više od adrese na kojoj se može dobro pojesti.
Postoje restorani koji privuku pažnju već na prvi pogled, ali postoje i oni čija se vrijednost počinje otkrivati tek kada za njihovim stolom provedete dovoljno vremena da shvatite kako se dobar gastronomski doživljaj ne sastoji samo od onoga što je posluženo na tanjuru, nego i od prostora, pogleda, usluge, atmosfere i osjećaja mjesta u kojem se nalazite. Upravo takav dojam ostavlja restoran Dalmatino u Cavtatu, smješten uz obalu u jednom od najljepših dijelova ovog pitoresknog mjesta, gdje se dalmatinska kuhinja susreće s mediteranskim ugođajem i pogledom na more.
Kada se govori o gastronomiji Pelješca, fokus se najčešće prirodno usmjerava prema obali, poznatim ribljim restoranima, kamenicama iz Malostonskog zaljeva, vinima od plavca malog i konobama smještenima uz more, no gastronomska slika ovog poluotoka znatno je šira od onoga što se može pronaći uz glavne turističke pravce. U unutrašnjosti Pelješca, u Kuni Pelješkoj, nalazi se Agroturizam Antunović, obiteljsko gospodarstvo koje je svoju gastronomsku ponudu izgradilo na poljoprivredi, stočarstvu, vinogradarstvu i višegeneracijskoj povezanosti obitelji s ovim krajem, a upravo zbog takvog modela poslovanja predstavlja jedno od zanimljivijih mjesta za upoznavanje kontinentalnijeg, ruralnog lica pelješke gastronomije.
Zagreb će 3. rujna dobiti iznimno snažan uvod u novu jesensku gastronomsku sezonu jer u restoran Skenderica 1912. u Remetama stiže Michel Husser, jedno od velikih imena francuske visoke gastronomije i chef čija je profesionalna biografija neraskidivo povezana s obiteljskom kućom Le Cerf u alsaškom Marlenheimu, restoranom čija je Michelinova zvjezdica prvi put dodijeljena još 1936. godine i od tada, prema službenoj povijesti restorana, nije prekidala svoj kontinuitet.
U središtu Zadra, u povijesnom ambijentu Palače Cedulin, tijekom ovogodišnje turističke sezone razvila se manifestacija koja lokalnu gastronomsku i vinarsku ponudu predstavlja na način prilagođen suvremenom turističkom tržištu, ali istodobno ostaje čvrsto povezana s tradicijom i proizvodima zadarskoga kraja. „Demižana vina zadarske regije“ posljednjih tjedana privlači domaće posjetitelje, ali i velik broj stranih gostiju, kojima pruža mogućnost da na jednom mjestu upoznaju vina, maslinova ulja, sireve, med, sokove, domaće delicije i druge proizvode lokalnih proizvođača iz različitih dijelova Zadarske županije.
Postoje mjesta na kojima se tradicija ne čuva iza staklenih vitrina muzeja niti između korica starih kuharica, nego svakoga jutra ponovno oživi u mirisu svježe naribane korice limuna, toplini pećnice i rukama koje već desetljećima jednako strpljivo oblikuju tijesto prema pravilima koja se nikada nisu zapisivala u receptima, nego su se prenosila pogledom, iskustvom i povjerenjem između generacija žena. Upravo se takva priča već više od trideset godina odvija u kamenoj jezgri Korčule, gdje je Smiljana Matijaca svoj život posvetila nečemu što je mnogo veće od slastičarstva, pretvorivši očuvanje tradicionalnih korčulanskih kolača u životni poziv i dokaz da gastronomija može biti jednako snažan čuvar identiteta kao jezik, arhitektura ili običaji.
Ako ste ikad poželjeli crveni kupaći kostim, ali ste se u posljednji trenutak ipak odlučili za neku sigurniju, neutralniju nijansu, možda je upravo Jana Dužanec dokaz da je vrijeme za malo hrabriji izbor. Na odmoru na Havajima pokazala je koliko crvena boja može biti efektna kada joj se dopusti da preuzme glavnu ulogu, a njezini kupaći kostimi savršeno potvrđuju da crvena na plaži nije rezervirana samo za one koji vole biti u središtu pažnje.
Postoje projekti koji nastanu kao poslovna ideja, realiziraju se nekoliko godina i potom nestanu iz javnog prostora, a postoje i oni koji s vremenom prerastu vlastiti početni koncept i postanu dio identiteta grada. Riječke stepenice pripadaju ovoj drugoj skupini. Od prve manifestacije 2007. godine do danas, projekt Ivane Delač prošao je put od ambiciozne modne večeri na riječkim kamenim stubama do prepoznatljive platforme koja danas povezuje modu, poduzetništvo, obrtništvo, obrazovanje, turizam, medije i kreativne industrije.
Postoje žene čiji izgled ne ovisi o trendovima, sezonskim hitovima ni desetljećima promjenjivim pravilima ljepote, a Tatjana Dragović definitivno pripada toj rijetkoj skupini žena čiji se besprijekoran izgled već godinama čini gotovo kao njihovo osobno zaštitno obilježje, pa kada se na jednom mjestu spoje njezina manekenska karijera, iskustvo stečeno pred objektivima, suradnje s vrhunskim beauty profesionalcima i danas vrlo uspješan The Lab, sasvim je logično zapitati se postoji li napokon proizvod koji može objasniti barem dio tog toliko prepoznatljivog, prirodnog i uvijek dotjeranog izgleda.
Postoje mjesta na hrvatskoj obali koja čovjek posjeti zbog pogleda, postoje ona zbog povijesti, neka zbog hrane, a postoje i ona rijetka mjesta na kojima se sve to događa istodobno, gotovo bez potrebe za dodatnim objašnjenjem, jer sam dolazak u njih predstavlja svojevrsni uvod u iskustvo koje će se nastaviti za stolom. Mali Ston jedno je od takvih mjesta, malo dalmatinsko naselje na početku Pelješca u kojem se na neobično malom prostoru susreću stoljeća povijesti Dubrovačke Republike, monumentalne kamene zidine, solane, more, školjkarstvo, vinogradi, kamenjar, miris mediteranskog bilja i jedna od najprepoznatljivijih gastronomskih priča hrvatskoga juga, a upravo se na toj tankoj granici između kopna i mora nalazi Kapetanova kuća, restoran koji je tijekom desetljeća postao mnogo više od adrese na kojoj se može dobro pojesti.
Odluka redateljica Ally Pankiw i Kate Herron da odbiju mogućnost rada na novoj HBO-ovoj seriji Harry Potter zbog neslaganja sa stavovima J. K. Rowling o transrodnim osobama predstavlja mnogo više od još jednog incidenta u dugotrajnom javnom sukobu oko autorice najpoznatijeg suvremenog književnog fantasy-franšiznog svijeta, jer se u ovom slučaju pitanje osobnog političkog i društvenog uvjerenja izravno sudara s načinom na koji funkcionira velika međunarodna audiovizualna produkcija, u kojoj se kreativni profesionalci, vlasnici intelektualnog vlasništva, producenti, glumci, redatelji, streaming platforme i publika nalaze unutar istog komercijalnog sustava, ali nemaju nužno iste vrijednosti, interese ni granice prihvatljivoga.