Glumac na rubu sloma i umjetna inteligencija koja zna previše: Predstava koja razotkriva istinu o svijetu u kojem već živimo
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
U tom smislu, Kurspahićevo kazalište ne funkcionira kao zatvoreni estetski sustav, nego kao živo tkivo koje reagira na suvremeni trenutak, osobito na one njegove dimenzije koje oblikuju svakodnevicu, ali ostaju nedovoljno osviještene, poput tehnološkog posredovanja, fragmentacije identiteta i sve izraženije potrebe za vanjskom potvrdom. Upravo se takva poetika jasno očituje u predstavi Help is available, autorskom projektu nastalom u suradnji s Rona Žulj, u kojem se kazališni prostor pretvara u svojevrsni laboratorij odnosa između čovjeka i umjetne inteligencije, ali i, još važnije, u prostor suptilnog razotkrivanja unutarnjih lomova suvremenog pojedinca.
Središnji lik, Sven, oblikovan je kao figura koja istodobno nosi obilježja konkretnog glumca i univerzalnog čovjeka na prijelazu, rastrganog između onoga što jest i onoga što je mogao biti, između stvarnih okolnosti i zamišljenih mogućnosti koje ga neprestano prate poput sjene, pri čemu njegova egzistencijalna situacija ne proizlazi iz jednoga dramatičnog događaja, nego iz niza sitnih odgoda, kompromisa i neostvarenih pokušaja koji se postupno talože u osjećaj stagnacije i tihe, ali postojane krize identiteta. U takvom stanju pojavljuje se GPTina, umjetna inteligencija koja u njegov život ulazi kao funkcionalni alat, ali se postupno pretvara u sugovornicu koja, premda lišena iskustva i emocija, nudi ono što Svenu nedostaje – stalnu dostupnost, odsustvo osude i iluziju razumijevanja.
Kako se njihov odnos razvija kroz niz dijaloga, tako se produbljuje i temeljna napetost predstave, jer se iza privida bliskosti razotkriva neravnoteža između čovjeka, obilježenog sumnjom i nesigurnošću, i sustava koji ne sumnja, ne osjeća i ne posrće na način na koji posrće ljudsko biće, pa upravo ta razlika, koja u početku djeluje kao prednost, postupno postaje izvor nelagode i pitanje o samoj prirodi povjerenja. Predstava se tako udaljava od klasičnih okvira znanstvene fantastike i smješta u prepoznatljivu svakodnevicu, u prostor u kojem su algoritmi već postali tihi suputnici ljudskih odluka, čime se otvara slojevita refleksija o ovisnosti, slobodi i potrebi za vođenjem.
Ovaj kazališni projekt dodatno se konkretizira kroz jasno definirane izvedbene okolnosti, koje gledatelju omogućuju neposredno iskustvo tog istraživanja na sceni, pa se predstava izvodi 1., 2. i 3. travnja, svake večeri u 20 sati, u prostoru KunstTeatar, kazalištu prepoznatljivom po poticanju suvremenih i autorskih projekata koji se bave aktualnim društvenim temama. Upravo taj izvedbeni okvir, smješten u intimniji kazališni prostor, dodatno pojačava dojam bliskosti između izvođača i publike, čime se i sama tema predstave – odnos čovjeka i nevidljivog, ali prisutnog sustava – prenosi iz apstraktnog u neposredno iskustveno polje.
U glumačkoj podjeli sudjeluju Sven Jakir u ulozi Svena, čija interpretacija nosi teret unutarnjih prijepora i suptilnih emocionalnih pomaka, te Csilla Barath Bastaić kao glas i prisutnost GPTine, koja kroz precizno oblikovan scenski izraz utjelovljuje paradoks umjetne inteligencije – sposobnost komunikacije bez stvarnog iskustva. Autorski tim čine Kurspahić i Rona Žulj kao supotpisnici teksta, uz dodatne dijaloške intervencije samog glumca, čime se dodatno naglašava kolektivna priroda procesa, dok dramaturgija, oblikovanje svjetla i vizualni identitet predstave doprinose cjelovitosti scenskog doživljaja.
U konačnici, Help is available ne nudi jednostavne odgovore, nego postavlja pitanja koja nadilaze kazališni prostor, ostavljajući gledatelja suočenog s vlastitim odnosom prema tehnologiji, ali i prema vlastitim nesigurnostima, sugerirajući da u svijetu u kojem je pomoć uvijek dostupna najveći izazov možda više nije pronaći odgovor, nego naučiti živjeti s pitanjem.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Predstava „Babin kuk gori“ koja tematizira putovanje dviju žena od Zagreba do Babina Kuka kako bi spriječile vjenčanje koje ih je emotivno uznemirilo, donosi suvremenu priču o impulsivnim odlukama i posljedicama koje one mogu imati. U središtu radnje nalaze se Katarina Sladić i Marija Jelavić, koje nakon primitka pozivnice na vjenčanje donose spontanu odluku da automobilom krenu na dug put, vjerujući da mogu promijeniti tijek događaja, no putovanje se ubrzo pretvara u kompleksan road trip ispunjen humorom, napetošću i preispitivanjem vlastitih motiva. Autori predstave inspiraciju su pronašli u motivima poznate priče o putovanju kao metafori za osobni razvoj, a lokalni kontekst Zagreba i Babina Kuka daje dodatnu autentičnost i bliskost domaćoj publici.
Nakon pulske premijere, autorski projekt SOLARIS DVA, nastao u koprodukciji Montažstroja i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula, sinoć je doživio i svoju zagrebačku premijeru u Zagrebačko kazalište mladih, gdje će se ponovno izvesti i sutra, 25. veljače 2026. godine u 20 sati. Time se ovaj ambiciozni i višeslojni projekt upisuje u kazališni život metropole kao događaj koji istodobno propituje suvremenost i priziva snažnu kulturnu memoriju.
Povodom tridesete obljetnice svoje stand-up karijere, jedan od najprepoznatljivijih autora domaće satire, Željko Pervan, okupio je novinare na susretu koji je, u skladu s njegovim stilom, bio jednako ceremonijalan koliko i ležerno duhovit – uz tortu, kavu i razgovor koji je neprestano klizio između autobiografije i improvizirane komedije. Već u uvodu naglasio je kako je sama činjenica da se tri desetljeća bavi istim zanimanjem gotovo egzistencijalni paradoks, jer, kako je u šali rekao, čovjek bi se trebao umoriti od vlastite profesije mnogo prije nego što ona doživi jubilej. Uz karakterističnu ironiju prisjetio se i zdravstvenih epizoda koje su, prema njegovu viđenju, gotovo spriječile proslavu obljetnice, sugerirajući kako bi u tom slučaju interes javnosti bio još veći, ali bi povod bio posve drukčiji.
U trenutku kada se čini da je stvarnost postala tek još jedna kartica otvorena na zaslonu, a sjećanje podatak koji se može pohraniti, kopirati i beskonačno reproducirati, SOLARIS DVA Boruta Šeparovića dolazi u Zagrebačko kazalište mladih kao precizno osmišljeni intermedijalni eksperiment koji kazališnu pozornicu pretvara u prostor susreta triju paralelnih svjetova – filmskog, izvedbenog i računalno generiranog.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 27. veljače otvara svoja vrata za premijernu izvedbu Verdijeve Aide, jednog od najvažnijih i najomiljenijih naslova svjetske operne literature, u sklopu velike europske koprodukcije koja okuplja prestižna kazališta poput Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, čime Zagrebu pripada čast biti domaćinom prve izvedbe, a nakon koje slijede talijanska i mađarska premijera.
Čini se da je nestala posljednja velika tajna u suvremenom vizualnom umjetničkom svijetu. Gotovo trideset godina nakon što je Banksy, jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih uličnih umjetnika našeg doba, počeo ostavljati svoje provokativne, društveno angažirane radove na javnim pročeljima diljem svijeta, najnovija međunarodna novinska istraga ponovno je otvorila pitanje o njegovoj stvarnoj osobi. I to ne kao nagađanje, već kao tvrdnju koja se temelji na dokumentima, pravnim zapisima i strateškoj analizi kretanja.
