Večer koja se ne sluša nego osjeća: Maja Posavec i Ivan Kapec vraćaju Cohena u Kerempuh
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U utorak, 14. travnja u 20 sati, Kerempuh će ugostiti glazbeni događaj koji nadilazi klasičnu koncertnu formu, pretvarajući se u svojevrsni intimni hommage jednom od najvažnijih pjesnika i kantautora 20. stoljeća, pri čemu će Maja Posavec i Ivan Kapec, uz pratnju vrhunskih jazz glazbenika, publici ponuditi iskustvo koje se ne sluša samo ušima, već se duboko proživljava.
Njihova dugogodišnja posvećenost Cohenovu opusu, koja traje još od 2017. godine, izgradila je prepoznatljiv umjetnički izričaj u kojem se pažljivo balansira između poštovanja prema originalu i autorske interpretacije, stvarajući izvedbe koje nisu tek reprodukcije poznatih pjesama, nego njihova tiha, promišljena reinterpretacija, obojena osobnim senzibilitetom izvođača.
Gotovo desetljeće nakon njegove smrti, Cohenova glazba ne pokazuje znakove prolaznosti, već naprotiv, djeluje sve snažnije u suvremenom kontekstu, kao da svaka nova interpretacija otkriva dodatni sloj značenja skriven u njegovim stihovima, koji istodobno govore o ljubavi, gubitku, vjeri i unutarnjim borbama.
U izvedbi Maje Posavec, čiji se vokal ističe toplinom i emocionalnom preciznošću, Cohenove pjesme dobivaju novo, gotovo krhko ruho, dok aranžmani Ivana Kapeca i benda suptilno naglašavaju njihovu melankoličnu dubinu, bez suvišnih ukrasa, ostavljajući prostor tišini koja često govori jednako snažno kao i glazba sama.
Nastavite čitati nakon oglasa
Uz već uigranu glazbenu jezgru koju čine Borko Rupena na bubnjevima, Mario Bočić na saksofonu i Jurica Štelma na kontrabasu, večer će dodatno obogatiti i posebni gosti čija će prisutnost unijeti novu dinamiku i širinu u zvučnu sliku koncerta.
Na pozornici će se tako pridružiti Ivana Starčević, čija izražajna interpretacija briše granice između glume i pjevanja, zatim Matija Antolić, umjetnik otvoren različitim glazbenim istraživanjima, kao i Hrvoje Galler na klavijaturama te mladi gitarist Luka Čapeta, čime će ova večer dobiti dodatnu slojevitost i neočekivane glazbene trenutke.
Nastavite čitati nakon oglasa
Dok se priprema za ovaj koncert, Maja Posavec paralelno zaokružuje još jedno važno poglavlje svoje karijere, završavajući live album snimljen u ZeKaeMu, koji objedinjuje njezin autorski rad kroz različite faze i identitete, od razdoblja Detoura do solo uspješnica i kazališnih projekata, potvrđujući njezinu umjetničku svestranost i autentičnost.
Riječ je o projektu koji, poput ovog hommagea Cohenu, briše granice između glazbe i kazališta, stvarajući prostor u kojem se osobna priča, interpretacija i emocija stapaju u jedinstveno iskustvo.
Nastavite čitati nakon oglasa
Koncert Večer s Leonardom Cohenom u Kerempuhu nije tek još jedan glazbeni događaj u nizu, već prilika da se na trenutak uspori vrijeme i uroni u svijet stihova i melodija koje podsjećaju na ono bitno i trajno, na emocije koje ne blijede i na umjetnost koja nadilazi prolaznost.
U interpretaciji Maje Posavec i Ivana Kapeca, Cohenova poezija ponovno će pronaći svoj put do publike, tiho, dostojanstveno i duboko – onako kako to čine samo istinski veliki umjetnici.
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Treća i posljednja pjesma 'Savršena' iz glazbene trilogije u samo 24 sata pronašla put do milijunske publike, nakon što su 'Bezosjećajna' i 'Anksiozna' već ranije ostvarile višemilijunske preglede.
Severina je ovog ljeta predstavila glazbeni projekt koji je mnogo više od klasičnog niza novih singlova jer je kroz tri pjesme, tri različite atmosfere i tri emocionalno potpuno različite perspektive otvorila jednu povezanu priču o ljubavi, razočaranju, obrambenim mehanizmima, ljubomori, slobodi i onome što ostaje nakon velikog emotivnog loma. Trilogija koju čine „Nisam kriva ja” („Bezosjećajna“), „Pozovi me ti” („Anksiozna“) i „Svirajte mi ‘Rađaj sinove’” („Savršena“) sada je kompletirana, a upravo zato postaje zanimljivo pitanje koji je njezin dio najviše osvojio publiku i koja se od tri Severinine nove pjesme nameće kao favorit.
