Kazališna predstava o kojoj će svi pričati: Klammov rat razotkriva ono o čemu sustav šuti
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Riječ je o prvoj monodrami Gorana Grgića, glumca čiji je umjetnički habitus obilježen snažnom scenskom prisutnošću i psihološkom preciznošću. U ovoj predstavi Grgić preuzima zahtjevan zadatak – ostati sam na sceni, ali nikada usamljen u značenju. Uz njega, puls izvedbe oblikuje i autorska glazba Marka Marića, koju izvodi novoosnovani bend, stvarajući specifičan zvučni pejzaž koji nadopunjuje i produbljuje dramsku tenziju.
U središtu radnje nalazi se srednjoškolski profesor književnosti koji, s namjerom da predaje o FaustuJohanna Wolfganga von Goethea, ulazi u učionicu koja odbija suradnju. No, odbijanje nije eksplicitno – ono se očituje kroz tišinu, odsutnost reakcije i pasivni otpor koji prerasta u svojevrsni rat. Profesor, suočen s nevidljivim, ali snažnim protivnikom, pokušava obraniti vlastiti autoritet, znanje i identitet. U tom procesu razotkrivaju se njegove slabosti, nesigurnosti i unutarnji lomovi, dok granica između istine i projekcije postaje sve nejasnija.
Klammov rat nije tek priča o sukobu profesora i učenika; to je slojevita psihološka studija o raspadu integriteta i nemoći pojedinca unutar sustava koji sve teže pronalazi zajednički jezik. Predstava postavlja pitanja koja nadilaze kazališni okvir: gdje prestaje odgovornost pojedinca, a gdje počinje odgovornost kolektiva? Može li se autoritet graditi bez dijaloga? I što se događa kada komunikacija potpuno izostane?
Redatelj Dražen Krešić u ovom projektu prepoznaje duboko relevantan društveni kontekst. Njegova interpretacija naglašava kompleksnost pojma krivnje u svijetu sklonome pojednostavljivanju i brzom donošenju sudova. Upravo zato, Klammov rat ne nudi odgovore, nego otvara prostor za promišljanje – umjetnost ovdje djeluje poput alkemije, spajajući suprotstavljene perspektive u novu, višeslojnu cjelinu.
Tekst Kaija Hensela, koji je do sada ostvario više od stotinu međunarodnih produkcija, ovom inscenacijom prvi put dolazi pred hrvatsku publiku. Njegova snaga leži u odbijanju jednoznačnosti: svijet koji prikazuje nije ni crn ni bijel, nego sastavljen od nijansi koje zahtijevaju pažljivo čitanje i razumijevanje.
Uz Gorana Grgića, na sceni su i glazbenici koji čine „Klammov raštimani orkestar“ – Igor Pavlica, Dino Brazzoduro, Una Patafta i Ivan Džajić – čija izvedba dodatno naglašava emocionalnu nestabilnost i unutarnji nemir protagonista. Prijevod potpisuje Pavlica Bajsić, kostimografiju Marita Čopo, dok je za scenografiju i oblikovanje svjetla zaslužan Ivan Lušičić Liik. Produkciju vodi Katarina Krešić.
Reprizne izvedbe zakazane su za 15. i 22. svibnja u Teatru Exit, a interes publike već sada potvrđuje kako je riječ o predstavi koja ne samo da reflektira stvarnost, nego je i aktivno propituje. Klammov rat ne traži jednostavne odgovore – on zahtijeva angažman, nelagodu i, prije svega, spremnost na slušanje. Upravo u tome leži njegova snaga.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu potvrđuje jasno usmjerenje prema snažnijem međunarodnom povezivanju, umjetničkoj razmjeni i sustavnom pozicioniranju nacionalne kazališne kuće unutar suvremenoga europskog kulturnog prostora. Međunarodna suradnja pritom nije tek dodatak redovitom programu, nego jedan od važnih razvojnih pravaca kojim HNK u Zagrebu istodobno zagrebačkoj publici približava relevantna europska kazališna ostvarenja te vlastite umjetnike i produkcije predstavlja izvan hrvatskih granica.
Festival svjetskog kazališta ove godine u Zagrebačkom kazalištu mladih otvara se 12. rujna predstavom The Making of Berlin, autorskim projektom belgijskog kazališnog kolektiva Berlin i NTGent u režiji Yvesa Degrysea. Predstava donosi složenu priču o povijesti, sjećanju i mehanizmima kojima se stvarnost pretvara u priču, a kroz neobičan susret s čovjekom koji tvrdi da je svjedočio jednom od posljednjih poglavlja povijesti Berlina otvara pitanje koliko se istina može promijeniti kada je promatramo kroz vrijeme, osobno sjećanje i potrebu da događajima damo smisao.
Na današnji dan, prije trideset i jednu godinu, 7. kolovoza 1995., na Petrovačkoj cesti između Bosanskog Petrovca i Ključa dogodio se jedan od najtragičnijih događaja koji se vežu uz završnicu ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Tijekom zračnog napada na izbjegličku kolonu koja se kretala prema Bosni i Hercegovini poginulo je deset civila, među kojima je bilo četvero djece, dok je više osoba ranjeno. Među najmlađim žrtvama bili su jedanaestogodišnja Nevenka Rajić i njezin devetogodišnji brat Žarko Rajić iz Donjeg Lapca, čije su smrti tijekom desetljeća postale simbol stradanja djece u ratnim okolnostima i podsjetnik na činjenicu da upravo oni koji u ratovima nemaju nikakvu odgovornost nerijetko plaćaju njihovu najveću cijenu.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Anamaria Raič za vjenčanje s Bornom Ćorićem odabrala je raskošnu bijelu vjenčanicu s hrvatskim potpisom. Iza kreacije koja je privukla veliku pažnju na prvim fotografijama s vjenčanja stoji Matija Vuica.