Kazališna predstava o kojoj će svi pričati: Klammov rat razotkriva ono o čemu sustav šuti
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Riječ je o prvoj monodrami Gorana Grgića, glumca čiji je umjetnički habitus obilježen snažnom scenskom prisutnošću i psihološkom preciznošću. U ovoj predstavi Grgić preuzima zahtjevan zadatak – ostati sam na sceni, ali nikada usamljen u značenju. Uz njega, puls izvedbe oblikuje i autorska glazba Marka Marića, koju izvodi novoosnovani bend, stvarajući specifičan zvučni pejzaž koji nadopunjuje i produbljuje dramsku tenziju.
U središtu radnje nalazi se srednjoškolski profesor književnosti koji, s namjerom da predaje o FaustuJohanna Wolfganga von Goethea, ulazi u učionicu koja odbija suradnju. No, odbijanje nije eksplicitno – ono se očituje kroz tišinu, odsutnost reakcije i pasivni otpor koji prerasta u svojevrsni rat. Profesor, suočen s nevidljivim, ali snažnim protivnikom, pokušava obraniti vlastiti autoritet, znanje i identitet. U tom procesu razotkrivaju se njegove slabosti, nesigurnosti i unutarnji lomovi, dok granica između istine i projekcije postaje sve nejasnija.
Klammov rat nije tek priča o sukobu profesora i učenika; to je slojevita psihološka studija o raspadu integriteta i nemoći pojedinca unutar sustava koji sve teže pronalazi zajednički jezik. Predstava postavlja pitanja koja nadilaze kazališni okvir: gdje prestaje odgovornost pojedinca, a gdje počinje odgovornost kolektiva? Može li se autoritet graditi bez dijaloga? I što se događa kada komunikacija potpuno izostane?
Redatelj Dražen Krešić u ovom projektu prepoznaje duboko relevantan društveni kontekst. Njegova interpretacija naglašava kompleksnost pojma krivnje u svijetu sklonome pojednostavljivanju i brzom donošenju sudova. Upravo zato, Klammov rat ne nudi odgovore, nego otvara prostor za promišljanje – umjetnost ovdje djeluje poput alkemije, spajajući suprotstavljene perspektive u novu, višeslojnu cjelinu.
Tekst Kaija Hensela, koji je do sada ostvario više od stotinu međunarodnih produkcija, ovom inscenacijom prvi put dolazi pred hrvatsku publiku. Njegova snaga leži u odbijanju jednoznačnosti: svijet koji prikazuje nije ni crn ni bijel, nego sastavljen od nijansi koje zahtijevaju pažljivo čitanje i razumijevanje.
Uz Gorana Grgića, na sceni su i glazbenici koji čine „Klammov raštimani orkestar“ – Igor Pavlica, Dino Brazzoduro, Una Patafta i Ivan Džajić – čija izvedba dodatno naglašava emocionalnu nestabilnost i unutarnji nemir protagonista. Prijevod potpisuje Pavlica Bajsić, kostimografiju Marita Čopo, dok je za scenografiju i oblikovanje svjetla zaslužan Ivan Lušičić Liik. Produkciju vodi Katarina Krešić.
Reprizne izvedbe zakazane su za 15. i 22. svibnja u Teatru Exit, a interes publike već sada potvrđuje kako je riječ o predstavi koja ne samo da reflektira stvarnost, nego je i aktivno propituje. Klammov rat ne traži jednostavne odgovore – on zahtijeva angažman, nelagodu i, prije svega, spremnost na slušanje. Upravo u tome leži njegova snaga.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga premijerno će biti izvedena predstava LUBENICA, novi autorski projekt Boruta Šeparovića, nastao u suradnji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Zorin doma. Predstava se bavi izraelskim razaranjem Gaze, stradanjem palestinskog stanovništva i načinom na koji se vijesti o ratu uklapaju u svakodnevni život ljudi koji nasilje promatraju iz sigurnosti vlastitih domova.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Hrvatska dizajnerica Diana Viljevac predstavila je novu kolekciju za sezonu jesen/zima 2026. na događanju održanom u zagrebačkom prostoru Holographik. Predstavljanje je okupilo brojne poznate osobe, dugogodišnje suradnike i prijatelje brenda, a proteklo je u nešto drukčijem formatu od uobičajenih modnih događanja. Umjesto klasične revije s modelima na pisti, dizajnerica je gostima odlučila približiti proces nastanka kolekcije i predstaviti ideju koja stoji iza njezine nove kampanje nazvane Juste Comme Ça.
Prema Mouretovim riječima, problem je nastao kada je zaposlenica njegova tima pokušala vratiti posuđene haljine te se pritom obratila stilistici Kate Middleton.
Glumica je otkrila i da je razmišljala o zahvatu poznatom kao buccal fat removal, odnosno uklanjanju masnog tkiva iz obraza, kojim se lice može učiniti užim, a jagodice izraženijima.
