Kazališna predstava o kojoj će svi pričati: Klammov rat razotkriva ono o čemu sustav šuti
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Riječ je o prvoj monodrami Gorana Grgića, glumca čiji je umjetnički habitus obilježen snažnom scenskom prisutnošću i psihološkom preciznošću. U ovoj predstavi Grgić preuzima zahtjevan zadatak – ostati sam na sceni, ali nikada usamljen u značenju. Uz njega, puls izvedbe oblikuje i autorska glazba Marka Marića, koju izvodi novoosnovani bend, stvarajući specifičan zvučni pejzaž koji nadopunjuje i produbljuje dramsku tenziju.
U središtu radnje nalazi se srednjoškolski profesor književnosti koji, s namjerom da predaje o FaustuJohanna Wolfganga von Goethea, ulazi u učionicu koja odbija suradnju. No, odbijanje nije eksplicitno – ono se očituje kroz tišinu, odsutnost reakcije i pasivni otpor koji prerasta u svojevrsni rat. Profesor, suočen s nevidljivim, ali snažnim protivnikom, pokušava obraniti vlastiti autoritet, znanje i identitet. U tom procesu razotkrivaju se njegove slabosti, nesigurnosti i unutarnji lomovi, dok granica između istine i projekcije postaje sve nejasnija.
Klammov rat nije tek priča o sukobu profesora i učenika; to je slojevita psihološka studija o raspadu integriteta i nemoći pojedinca unutar sustava koji sve teže pronalazi zajednički jezik. Predstava postavlja pitanja koja nadilaze kazališni okvir: gdje prestaje odgovornost pojedinca, a gdje počinje odgovornost kolektiva? Može li se autoritet graditi bez dijaloga? I što se događa kada komunikacija potpuno izostane?
Redatelj Dražen Krešić u ovom projektu prepoznaje duboko relevantan društveni kontekst. Njegova interpretacija naglašava kompleksnost pojma krivnje u svijetu sklonome pojednostavljivanju i brzom donošenju sudova. Upravo zato, Klammov rat ne nudi odgovore, nego otvara prostor za promišljanje – umjetnost ovdje djeluje poput alkemije, spajajući suprotstavljene perspektive u novu, višeslojnu cjelinu.
Nastavite čitati nakon oglasa
Tekst Kaija Hensela, koji je do sada ostvario više od stotinu međunarodnih produkcija, ovom inscenacijom prvi put dolazi pred hrvatsku publiku. Njegova snaga leži u odbijanju jednoznačnosti: svijet koji prikazuje nije ni crn ni bijel, nego sastavljen od nijansi koje zahtijevaju pažljivo čitanje i razumijevanje.
Uz Gorana Grgića, na sceni su i glazbenici koji čine „Klammov raštimani orkestar“ – Igor Pavlica, Dino Brazzoduro, Una Patafta i Ivan Džajić – čija izvedba dodatno naglašava emocionalnu nestabilnost i unutarnji nemir protagonista. Prijevod potpisuje Pavlica Bajsić, kostimografiju Marita Čopo, dok je za scenografiju i oblikovanje svjetla zaslužan Ivan Lušičić Liik. Produkciju vodi Katarina Krešić.
Nastavite čitati nakon oglasa
Reprizne izvedbe zakazane su za 15. i 22. svibnja u Teatru Exit, a interes publike već sada potvrđuje kako je riječ o predstavi koja ne samo da reflektira stvarnost, nego je i aktivno propituje. Klammov rat ne traži jednostavne odgovore – on zahtijeva angažman, nelagodu i, prije svega, spremnost na slušanje. Upravo u tome leži njegova snaga.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Iako haljina dolazi s tankim remenom od istog materijala, ona se odlučila za široki tamnosmeđi kožni remen s velikom kopčom, čime je dodatno naglasila struk i outfitu dala snažniji karakter.
Objava je privukla dodatnu pozornost jer je Blanka posljednjih tjedana u fokusu javnosti nakon vijesti o razvodu od belgijskog sportskog novinara Rubena Van Guchta, s kojim ima sina Monda.
Kombinaciju je upotpunila elegantnim crnim sandalama s otvorenim prstima i tankom potpeticom koje vizualno izdužuju figuru i savršeno se uklapaju u minimalističku estetiku.
