Kazališna predstava o kojoj će svi pričati: Klammov rat razotkriva ono o čemu sustav šuti
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Riječ je o prvoj monodrami Gorana Grgića, glumca čiji je umjetnički habitus obilježen snažnom scenskom prisutnošću i psihološkom preciznošću. U ovoj predstavi Grgić preuzima zahtjevan zadatak – ostati sam na sceni, ali nikada usamljen u značenju. Uz njega, puls izvedbe oblikuje i autorska glazba Marka Marića, koju izvodi novoosnovani bend, stvarajući specifičan zvučni pejzaž koji nadopunjuje i produbljuje dramsku tenziju.
U središtu radnje nalazi se srednjoškolski profesor književnosti koji, s namjerom da predaje o FaustuJohanna Wolfganga von Goethea, ulazi u učionicu koja odbija suradnju. No, odbijanje nije eksplicitno – ono se očituje kroz tišinu, odsutnost reakcije i pasivni otpor koji prerasta u svojevrsni rat. Profesor, suočen s nevidljivim, ali snažnim protivnikom, pokušava obraniti vlastiti autoritet, znanje i identitet. U tom procesu razotkrivaju se njegove slabosti, nesigurnosti i unutarnji lomovi, dok granica između istine i projekcije postaje sve nejasnija.
Klammov rat nije tek priča o sukobu profesora i učenika; to je slojevita psihološka studija o raspadu integriteta i nemoći pojedinca unutar sustava koji sve teže pronalazi zajednički jezik. Predstava postavlja pitanja koja nadilaze kazališni okvir: gdje prestaje odgovornost pojedinca, a gdje počinje odgovornost kolektiva? Može li se autoritet graditi bez dijaloga? I što se događa kada komunikacija potpuno izostane?
Redatelj Dražen Krešić u ovom projektu prepoznaje duboko relevantan društveni kontekst. Njegova interpretacija naglašava kompleksnost pojma krivnje u svijetu sklonome pojednostavljivanju i brzom donošenju sudova. Upravo zato, Klammov rat ne nudi odgovore, nego otvara prostor za promišljanje – umjetnost ovdje djeluje poput alkemije, spajajući suprotstavljene perspektive u novu, višeslojnu cjelinu.
Nastavite čitati nakon oglasa
Tekst Kaija Hensela, koji je do sada ostvario više od stotinu međunarodnih produkcija, ovom inscenacijom prvi put dolazi pred hrvatsku publiku. Njegova snaga leži u odbijanju jednoznačnosti: svijet koji prikazuje nije ni crn ni bijel, nego sastavljen od nijansi koje zahtijevaju pažljivo čitanje i razumijevanje.
Uz Gorana Grgića, na sceni su i glazbenici koji čine „Klammov raštimani orkestar“ – Igor Pavlica, Dino Brazzoduro, Una Patafta i Ivan Džajić – čija izvedba dodatno naglašava emocionalnu nestabilnost i unutarnji nemir protagonista. Prijevod potpisuje Pavlica Bajsić, kostimografiju Marita Čopo, dok je za scenografiju i oblikovanje svjetla zaslužan Ivan Lušičić Liik. Produkciju vodi Katarina Krešić.
Nastavite čitati nakon oglasa
Reprizne izvedbe zakazane su za 15. i 22. svibnja u Teatru Exit, a interes publike već sada potvrđuje kako je riječ o predstavi koja ne samo da reflektira stvarnost, nego je i aktivno propituje. Klammov rat ne traži jednostavne odgovore – on zahtijeva angažman, nelagodu i, prije svega, spremnost na slušanje. Upravo u tome leži njegova snaga.
Goran Bogdan tijekom posljednjih je godina izgradio status jednog od najuspješnijih i međunarodno najprepoznatljivijih hrvatskih glumaca, ostvarivši zapažene uloge u domaćim i inozemnim filmskim i televizijskim projektima koji su njegov talent predstavili publici daleko izvan granica Hrvatske, dok je svojim interpretacijama slojevitih i emocionalno zahtjevnih likova potvrdio glumačku širinu zbog koje ga redovito angažiraju ugledni redatelji europske kinematografije.
Dok publika na pozornici najčešće vidi tek završni rezultat umjetničkog rada, ono što se događa iza kulisa često ostaje skriveno. Upravo taj nevidljivi svijet – isprepleten prijateljstvima, sukobima, odlascima, ljubavima i zajedničkim uspomenama – u središtu je nove predstave „Kazalište“, autorskog projekta jednog od najcjenjenijih europskih dramatičara i redatelja Pascala Ramberta, koja će svoju premijeru doživjeti 21. srpnja u sklopu festivala Riječke ljetne noći.
Postoje predstave koje publiku zabavljaju, postoje one koje izazivaju divljenje zbog estetske ljepote, a postoje i one rijetke, istinski važne izvedbe koje nas ne puštaju da ostanemo isti. Upravo takvo kazališno iskustvo donosi predstava Kad ne čuješ tu rijeku, novi projekt Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Gradskog kazališta Sisak, nastao u koprodukciji s umjetničkom organizacijom Arterarij, koja na obali Kupe ne donosi samo umjetničku izvedbu, nego i dirljiv podsjetnik da iza svake statistike, svake naslovnice i svake prirodne katastrofe postoje ljudi čije se priče nastavljaju mnogo dulje nego što traje medijska pozornost.
Više od dvadeset godina Festival svjetskog kazališta u Zagrebu prikazuje predstave koje artikuliraju stanje europske izvedbene misli i uspostavlja zajednički dijalog između domaće publike i suvremenog autorskog kazališta. Predstave s ovogodišnjeg izdanja Festivala dijele zajednički impuls istraživanja što znači biti tijelo u povijesti, u pamćenju, u rodu, između generacija.
U Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog ponovno se otvara prostor u kojem se glazba ne doživljava samo kao izvedba, nego kao pažljivo oblikovan svijet u koji publika ulazi već pri samom ulasku u dvoranu. Nakon prošlogodišnjeg rasprodanog izdanja, “Disney koncert: tamo gdje snovi postaju stvarnost” vraća se 12. i 13. rujna u 19 sati, s ambicijom da iskustvo podigne na još višu razinu i da poznate melodije pretvori u zajedničko emocionalno putovanje kroz sjećanja, djetinjstvo i maštu.
Dok mnogi kazališni komadi publiku vode unaprijed određenim putem, Astro Maja odlučuje krenuti u sasvim suprotnom smjeru. Ova nesvakidašnja predstava nastala je kao autorski projekt Maje Posavec i Aleksandra Švabića, a posebnost joj je u tome što se njezin tijek ne oblikuje iza kulisa niti ga određuje strogo ispisan scenarij. Umjesto toga, svaka izvedba nastaje u trenutku, pod utjecajem ljudi koji sjede u gledalištu. Znakovi zodijaka prisutne publike postaju svojevrsni suautori večeri, određujući smjer razgovora, pitanja i tema koje će se otvoriti tijekom izvedbe.
Od 19. lipnja do 23. srpnja publiku očekuju 43 izvedbe na 25 lokacija, uključujući i pet novih gradskih prostora, spajajući glazbu, kazalište, ples, film i suvremene izvedbene programe u jedinstveni umjetnički doživljaj grada.
Duhovita, intimna i emotivna izvedba poziva na razgovor s onim dijelom sebe koji još uvijek vjeruje da u životu postoji nešto što ne možemo do kraja objasniti.
Riječ je o efektnom kombinezonu Missoni, modelu koji zahvaljujući širokim nogavicama i lepršavim bočnim dijelovima stvara gotovo filmski efekt pri hodu.
