HNK Zagreb osvaja Europu: „Budi uvijek kao zmaj“ oduševio publiku u povijesnom Teatru Manoel na Malti
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatar Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletta.
Ovo gostovanje ujedno predstavlja prvo predstavljanje ansambla Drame Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu na Malti, čime se dodatno potvrđuje strateški usmjeren interes institucije za širenje vlastite umjetničke prisutnosti izvan nacionalnih okvira te za aktivno sudjelovanje u suvremenim europskim kazališnim tokovima. Predstava je u tom kontekstu ostvarila iznimno snažan odjek, a reakcija publike, koja je ansambl ispratila dugotrajnim i emotivno intenzivnim pljeskom, pokazala je da teme koje predstava obrađuje nadilaze lokalne kulturne i jezične granice te komuniciraju univerzalnim kazališnim jezikom.
Cjelokupno gostovanje realizirano je u okviru europskog projekta DoSEL, koji je usmjeren na povećanje vidljivosti dramskih tekstova pisanih na manjim europskim jezicima te na jačanje njihove cirkulacije unutar profesionalnih kazališnih mreža. Projekt okuplja niz relevantnih europskih kazališnih institucija i kulturnih partnera te potiče razvoj dugoročnih suradnji, razmjenu produkcija, kao i stvaranje uvjeta za međunarodna gostovanja koja doprinose ravnopravnijoj zastupljenosti različitih jezičnih i umjetničkih izraza unutar europskog kulturnog prostora.
U izvedbi su sudjelovali članovi ansambla Drame HNK u Zagrebu, čiji su glumački doprinos i interpretativna razina dodatno pridonijeli snažnom prijemu predstave, uz gostujuće glazbenike Saru Renar i Dimitrija Simovića, čija je glazbena komponenta zaokružila cjelokupni scenski izraz i dodatno naglasila atmosferu izvedbe. Sinergija dramskog i glazbenog izričaja pokazala se kao važan element u oblikovanju suvremenog kazališnog iskustva koje je u Valetti prepoznato kao umjetnički relevantno i estetski uvjerljivo.
Nastavite čitati nakon oglasa
Intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu istaknula je kako ovakva gostovanja predstavljaju ključni segment strateškog razvoja institucije, naglasivši da međunarodna vidljivost hrvatske kulture ovisi upravo o kontinuiranom sudjelovanju u projektima koji omogućuju razmjenu znanja, umjetničkih praksi i produkcijskih iskustava. Posebno je naglasila važnost činjenice da je predstava izvedena u prostoru iznimne povijesne i kulturne vrijednosti, što dodatno pridonosi afirmaciji hrvatskog kazališta u kontekstu europske kulturne baštine.
U godini 2026. Dramu Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu očekuju i daljnja međunarodna gostovanja, među kojima se posebno ističe izvedba u Nacionalni teatar Ivana Vazova u Sofija, gdje će biti izvedena predstava Zločin i kazna prema romanu F. M. Dostojevskog u režiji Jerneja Lorencija. Ovakav kontinuitet međunarodnih nastupa potvrđuje dugoročnu orijentaciju kazališta prema jačanju svoje umjetničke prepoznatljivosti i pozicioniranju u širem europskom kulturnom kontekstu.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Predstava „Babin kuk gori“ koja tematizira putovanje dviju žena od Zagreba do Babina Kuka kako bi spriječile vjenčanje koje ih je emotivno uznemirilo, donosi suvremenu priču o impulsivnim odlukama i posljedicama koje one mogu imati. U središtu radnje nalaze se Katarina Sladić i Marija Jelavić, koje nakon primitka pozivnice na vjenčanje donose spontanu odluku da automobilom krenu na dug put, vjerujući da mogu promijeniti tijek događaja, no putovanje se ubrzo pretvara u kompleksan road trip ispunjen humorom, napetošću i preispitivanjem vlastitih motiva. Autori predstave inspiraciju su pronašli u motivima poznate priče o putovanju kao metafori za osobni razvoj, a lokalni kontekst Zagreba i Babina Kuka daje dodatnu autentičnost i bliskost domaćoj publici.
Pjevačica i poduzetnica 5. travnja rodila je svoju drugu djevojčicu, kojoj su ona i partner Filip Kratofil dali ime Meli, a pratitelje sada redovito uveseljava prizorima iz obiteljskog života.
Navodni par većinu vremena provodio je u Los Angelesu, gdje su, prema izvorima bliskima njima, organizirali privatna druženja daleko od očiju javnosti. Upravo ta diskrecija razlog je zašto njihova veza nije ranije dospjela u medije.
Tomislav Marić ToMa pred dupkom punom Tvornicom kulture potvrdio je status jednog od vodećih imena mlađe kantautorske scene. Nakon nastupa u Saxu i Petom kupeu, održao je svoj najveći samostalni koncert u karijeri i pokazao kako se, bez zadrške i vrlo samouvjereno, može nositi s velikom koncertnom produkcijom. U više od dva sata programa uz podršku svog uigranog pratećeg benda u sastavu: Filip Gjud na klavijaturama, Mario Klarić na bubnjevima, Jan Jakovljev na gitari, Mario Kopecki na bas gitari te Sven Pocrnjić, Nuša Lasić i Karmen Bogdanović kao prateći vokali demonstrirao je svu širinu svog glazbenog izraza, vokalne snage, ali i iznimno snažne povezanosti s publikom. Pred mnogobrojnim fanovima ToMa je u subotu vješto balansirao između vlastitog autorskog materijala, obrada i gostujućih trenutaka, a zasluge za aranžmane, te neka nova čitanja već poznatih pjesama, kao i kompletnu glazbenu produkciju idu Filipu Gjudu.
