Krleža na sceni ZKM-a kao nikada prije: Hrabra adaptacija “LOGOR / GOLGOTA” otvara pitanja rata, kapitalizma i ljudskog dostojanstva

Na tribini su sudjelovale teatrologinja i književnica Nataša Govedić, profesorica na Akademiji dramske umjetnosti, te znanstvenica Suzana Marjanić s Instituta za etnologiju i folkloristiku, ujedno i suurednica zbornika Krležin EU/ropski furiosum. Razgovor je moderirao pisac i urednik Srđan Sandić, koji je raspravu usmjerio prema ključnom pitanju: na koji način Krležino antiratno mišljenje danas odzvanja u vremenu obilježenom krizom europskog političkog projekta, obnovom imperijalnih sukoba i dubokim društvenim napetostima kasnog kapitalizma.

Sudionice tribine naglasile su kako se Krležine drame, u kojima se tematiziraju rat, represija i tragična sudbina pojedinca unutar nasilnih povijesnih mehanizama, danas čitaju s novom snagom i neobičnom aktualnošću. U vremenu globalnih nestabilnosti, masovnih migracija i ekonomskih nejednakosti, Krležini tekstovi djeluju gotovo proročanski, kao oštra dijagnoza svijeta koji se ponovno nalazi na rubu velikih povijesnih lomova, nalik onima na samom kraju Austro-Ugarske Monarhije.

Govoreći o adaptaciji koju za predstavu LOGOR / GOLGOTA potpisuju redateljica Nina Rajić Kranjac i dramaturg Goran Injac, Nataša Govedić i Suzana Marjanić složile su se kako je riječ o iznimno promišljenom i odvažnom dramaturškom zahvatu. Premda su drame U logoru i Golgota često objavljivane zajedno, njihovo spajanje u jednu scensku strukturu dobiva posve novu dimenziju. Kako je istaknula Govedić, replike iz dvaju tekstova u predstavi se međusobno „kopčaju“ u svojevrsnim dramaturškim šavovima: pitanje koje se postavlja u jednoj drami dobiva svoj odjek ili odgovor u drugoj, stvarajući dinamičan i višeslojan dijalog između dvaju svjetova.

Taj se dijalog odvija između ratišta i radničke svakodnevice, između vojnika i radnika, između militarizirane discipline i ekonomskog podčinjavanja. Sudbine likova prelamaju se kroz motive koji su i danas bolno prepoznatljivi: ratovi koji razaraju društva, migracije koje potresaju granice država, prekarni rad koji nagriza dostojanstvo pojedinca te raspad industrijskih sustava koji su nekoć oblikovali čitave zajednice. U tom kontekstu spomenuta su i hrvatska brodogradilišta i tvornice uništene tijekom tranzicijskih privatizacija, koje su mnogi doživjeli kao proces sustavne pljačke i društvenog raslojavanja.

Posebno mjesto u raspravi zauzela je Krležina ideja solidarnosti, koja se kroz njegove dramske tekstove pojavljuje kao moralno i političko uporište. Prema riječima sudionica tribine, Krleža gotovo uvijek zauzima perspektivu onih koji su poniženi, obespravljeni ili dehumanizirani – ljudi koji se nalaze na samom rubu društvenog poretka, izloženi nasilju institucija i ideologija.

U drami U logoru lik Horvata simbolizira čovjeka koji se srami vlastite pokornosti, svjestan da je pristao na egzistenciju poslušnog pseta koje se ulizuje autoritetima kako bi preživjelo. Takva „pasja egzistencija“, kako je istaknuto na tribini, nije samo povijesna metafora nego i snažna slika suvremenog društva, u kojem se poslušnost i oportunizam često nagrađuju, dok se kritičko mišljenje kažnjava. Trenutak u kojem se to poslušno pseto pretvara u bijesnog psa – trenutak kada se usudi reći ne – označava početak političkog sazrijevanja i povratak ljudskog dostojanstva.

Drugim riječima, kako je zaključila Suzana Marjanić, čovjek postaje istinski slobodan tek onda kada, unatoč svim pritiscima institucija i struktura moći, odluči izgovoriti odlučno i nepokolebljivo NE. Upravo u tom činu otpora, koji je ujedno i čin etičke hrabrosti, otvara se prostor za ljudskost i solidarnost.

Premijera predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih zakazana je za 20. ožujka 2026. godine, dok su reprizne izvedbe najavljene za 21., 22., 27., 28. i 29. ožujka. Očekuje se da će ova kazališna produkcija, koja hrabro reinterpretira Krležine antiratne drame kroz prizmu suvremenih društvenih konflikata, potaknuti novu raspravu o ulozi kazališta kao prostora kritičkog promišljanja svijeta u kojem živimo.