Krleža na sceni ZKM-a kao nikada prije: Hrabra adaptacija “LOGOR / GOLGOTA” otvara pitanja rata, kapitalizma i ljudskog dostojanstva
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na tribini su sudjelovale teatrologinja i književnica Nataša Govedić, profesorica na Akademiji dramske umjetnosti, te znanstvenica Suzana Marjanić s Instituta za etnologiju i folkloristiku, ujedno i suurednica zbornika Krležin EU/ropski furiosum. Razgovor je moderirao pisac i urednik Srđan Sandić, koji je raspravu usmjerio prema ključnom pitanju: na koji način Krležino antiratno mišljenje danas odzvanja u vremenu obilježenom krizom europskog političkog projekta, obnovom imperijalnih sukoba i dubokim društvenim napetostima kasnog kapitalizma.
Sudionice tribine naglasile su kako se Krležine drame, u kojima se tematiziraju rat, represija i tragična sudbina pojedinca unutar nasilnih povijesnih mehanizama, danas čitaju s novom snagom i neobičnom aktualnošću. U vremenu globalnih nestabilnosti, masovnih migracija i ekonomskih nejednakosti, Krležini tekstovi djeluju gotovo proročanski, kao oštra dijagnoza svijeta koji se ponovno nalazi na rubu velikih povijesnih lomova, nalik onima na samom kraju Austro-Ugarske Monarhije.
Govoreći o adaptaciji koju za predstavu LOGOR / GOLGOTA potpisuju redateljica Nina Rajić Kranjac i dramaturg Goran Injac, Nataša Govedić i Suzana Marjanić složile su se kako je riječ o iznimno promišljenom i odvažnom dramaturškom zahvatu. Premda su drame U logoru i Golgota često objavljivane zajedno, njihovo spajanje u jednu scensku strukturu dobiva posve novu dimenziju. Kako je istaknula Govedić, replike iz dvaju tekstova u predstavi se međusobno „kopčaju“ u svojevrsnim dramaturškim šavovima: pitanje koje se postavlja u jednoj drami dobiva svoj odjek ili odgovor u drugoj, stvarajući dinamičan i višeslojan dijalog između dvaju svjetova.
Taj se dijalog odvija između ratišta i radničke svakodnevice, između vojnika i radnika, između militarizirane discipline i ekonomskog podčinjavanja. Sudbine likova prelamaju se kroz motive koji su i danas bolno prepoznatljivi: ratovi koji razaraju društva, migracije koje potresaju granice država, prekarni rad koji nagriza dostojanstvo pojedinca te raspad industrijskih sustava koji su nekoć oblikovali čitave zajednice. U tom kontekstu spomenuta su i hrvatska brodogradilišta i tvornice uništene tijekom tranzicijskih privatizacija, koje su mnogi doživjeli kao proces sustavne pljačke i društvenog raslojavanja.
Posebno mjesto u raspravi zauzela je Krležina ideja solidarnosti, koja se kroz njegove dramske tekstove pojavljuje kao moralno i političko uporište. Prema riječima sudionica tribine, Krleža gotovo uvijek zauzima perspektivu onih koji su poniženi, obespravljeni ili dehumanizirani – ljudi koji se nalaze na samom rubu društvenog poretka, izloženi nasilju institucija i ideologija.
U drami U logoru lik Horvata simbolizira čovjeka koji se srami vlastite pokornosti, svjestan da je pristao na egzistenciju poslušnog pseta koje se ulizuje autoritetima kako bi preživjelo. Takva „pasja egzistencija“, kako je istaknuto na tribini, nije samo povijesna metafora nego i snažna slika suvremenog društva, u kojem se poslušnost i oportunizam često nagrađuju, dok se kritičko mišljenje kažnjava. Trenutak u kojem se to poslušno pseto pretvara u bijesnog psa – trenutak kada se usudi reći ne – označava početak političkog sazrijevanja i povratak ljudskog dostojanstva.
Drugim riječima, kako je zaključila Suzana Marjanić, čovjek postaje istinski slobodan tek onda kada, unatoč svim pritiscima institucija i struktura moći, odluči izgovoriti odlučno i nepokolebljivo NE. Upravo u tom činu otpora, koji je ujedno i čin etičke hrabrosti, otvara se prostor za ljudskost i solidarnost.
Premijera predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih zakazana je za 20. ožujka 2026. godine, dok su reprizne izvedbe najavljene za 21., 22., 27., 28. i 29. ožujka. Očekuje se da će ova kazališna produkcija, koja hrabro reinterpretira Krležine antiratne drame kroz prizmu suvremenih društvenih konflikata, potaknuti novu raspravu o ulozi kazališta kao prostora kritičkog promišljanja svijeta u kojem živimo.
Lada Bonacci će 22. listopada u 20 sati u zagrebačkom Histrionskom domu pedeseti put izvesti svoju autorsku predstavu „Ostatak života“, monodramu koja je tijekom gotovo dvije godine igranja pronašla publiku diljem Hrvatske. Jubilarna izvedba donosi i mali zaokret u životu predstave jer će u prvi plan izaći Gospođa Nitko i Ništa, lik koji je nastao na pozornici, a s vremenom je dobio vlastiti glas i prostor izvan kazališta.
Praizvedba drame Nikaragva mladog hrvatskog autora Vida Adama Hribara, u režiji Patrika Sečena, pred publikom Zagrebačkog kazališta mladih otvorila je prostor jedne zagrebačke obitelji koja izvana još uvijek zadržava poznati oblik zajednice, iako su se odnosi među njezinim članovima već počeli raspadati. U toj dnevnoj sobi ljudi još sjede jedni pokraj drugih, razgovaraju, prisjećaju se, dobacuju jedni drugima i pokušavaju održati privid svakodnevice, ali njihove riječi sve teže uspijevaju prikriti ono što se među njima dogodilo. Obitelj formalno postoji, njezini članovi još dijele prostor i zajedničku prošlost, ali bliskost koja bi ih trebala povezivati gotovo je nestala. Upravo iz tog raskoraka između vanjskog dojma normalnosti i unutarnjeg raspada nastaje svijet Nikaragve, istodobno melankoličan, neugodan, groteskan i vrlo duhovit.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
Serija Slow Horses prati skupinu agenata britanske obavještajne službe MI5 koji su nakon profesionalnih pogrešaka završili u Slough Houseu, odjelu namijenjenom agentima koji su pali u nemilost svojih nadređenih.
Glavnu ulogu u kombinaciji ima maslinastozeleni cargo kombinezon dugih rukava, s naglašenim džepom na prednjoj strani i remenom od istog materijala koji prati liniju struka.
Na fotografijama je zabilježila šetnje gradskim ulicama i obilazak poznatih znamenitosti, ali i jedan od nezaobilaznih dijelova svakog posjeta Italiji – uživanje u tjestenini.
Crno odijelo jedan je od onih komada koji ne ovise o prolaznim trendovima, a Alenov izbor pokazuje koliko dobar kroj, bijela košulja i nekoliko promišljenih detalja mogu biti dovoljni za upečatljiv rezultat.
