Rijeka ne spava: Nakon 32 godine vraća se „Turandot“ – Opera koja će vas slomiti i ponovno sastaviti
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Premijerna izvedba, zakazana za 7. travnja, već sada nagoviješta da je riječ o jednom od ključnih kulturnih događaja sezone – ne samo zbog činjenice da je riječ o posljednjoj operi Giacoma Puccinija, već i zbog njezine neiscrpne scenske raskoši, slojevite emocionalnosti i glazbene snage koja nadilazi vrijeme. Pod ravnanjem maestra Valentina Egela i u režiji Arnauda Bernarda, riječki će ansambl oživjeti priču koja je kroz desetljeća ostala duboko utisnuta u kolektivno pamćenje publike, ponajprije zahvaljujući arijama koje su odavno prestale biti isključivo operne – poput slavne „Nessun dorma“, čiji se završni uzlet doživljava gotovo kao univerzalni simbol nade, odlučnosti i unutarnje pobjede.
U središtu ove hladne, gotovo okrutne bajke nalazi se princeza Turandot, figura koja istodobno fascinira i uznemiruje, žena čija moć proizlazi iz otuđenosti, odbijanja ranjivosti i okrutnog rituala triju zagonetki kojima iskušava i uništava svoje prosce. Njezina priča, međutim, nije tek priča o moći i strahu, već i priča o susretu s nečim što nadilazi njezine obrambene mehanizme – s ljubavlju koja dolazi u liku princa Calafa i koja, postupno i gotovo neprimjetno, počinje razbijati njezinu ledenu osobnost.
Upravo taj proces transformacije redatelj Arnaud Bernard postavlja u središte svoje interpretacije, oblikujući „Turandot“ kao putovanje iz tame prema svjetlu, iz emocionalne paralize prema ponovnom otkrivanju ljudskosti. Njegova vizija, inspirirana estetikom Langova „Metropolisa“, uranja radnju u hladan, monumentalni svijet stroge kontrole, u kojem je Turandot gotovo lišena ljudskih obilježja, pretvorena u simbol sustava koji ne poznaje slabost. U takvom kontekstu, ljubav ne djeluje kao romantična gesta, već kao čin otpora – kao rizik koji zahtijeva potpunu izloženost i spremnost na lom.
Nastavite čitati nakon oglasa
Intendantica Dubravka Vrgoč dodatno produbljuje razumijevanje ove opere, naglašavajući kako se iza njezine bajkovite površine skriva složena psihološka drama u kojoj se isprepliću strah od ranjivosti, potreba za kontrolom i duboka, gotovo bolna čežnja za povezanošću. Zagonetke koje postavlja Turandot, kako ističe, nisu tek intelektualni izazovi, već pažljivo izgrađeni štitovi – obrambeni mehanizmi protiv svijeta koji od pojedinca traži da otvori srce, iako mu pritom ne nudi nikakvo jamstvo da ono neće biti slomljeno.
Nastavite čitati nakon oglasa
U naslovnoj ulozi nastupa riječka nacionalna prvakinja Kristina Kolar, umjetnica koja je svoju sposobnost za tumačenje ove zahtjevne i vokalno iznimno kompleksne uloge već potvrdila na međunarodnim pozornicama. Ulogu će dijeliti s Anastasijom Boldyrevom. Lik princa Calafa tumačit će Bože Jurić-Pešić i Nattha Thammathi, dok će emotivnu i krhku Liù, jedan od najdirljivijih likova Puccinijeva opusa, oblikovati Anamarija Knego i Gabrijela Deglin. Uz njih, na sceni će se okupiti impresivan ansambl solista, Riječki simfonijski orkestar i operni zbor, čime će se dodatno naglasiti grandiozna dimenzija ove produkcije.
Posebnu težinu cijeloj priči daje povijest nastanka opere. Puccini nije dočekao njezino dovršenje – smrt ga je zatekla usred rada, ostavljajući operu „Turandot“ nedovršenom, poput otvorene emotivne rane. Dovršio ju je Franco Alfano prema skladateljevim skicama. Upravo je premijera 1926. godine u milanskoj Scali ostala upisana kao jedan od najpotresnijih trenutaka operne povijesti, naime, dirigent Arturo Toscanini prekinuo je izvedbu na mjestu gdje je Puccini stao, podsjećajući publiku na granicu između umjetnosti i života, između dovršenog djela i njegove tišine.
Riječka „Turandot“ tako ne dolazi tek kao još jedna premijera u nizu, već kao povratak djela koje nosi slojeve povijesti, emocije i univerzalne teme koje i danas odzvanjaju jednako snažno kao i prije stotinu godina. Izvedbe zakazane za 10., 11., 13. i 14. travnja, pružit će publici priliku da svjedoči ne samo opernom spektaklu, već i duboko ljudskoj priči o strahu, hrabrosti i onom krhkom, ali nepobjedivom trenutku kada se, unatoč svemu, odlučimo otvoriti drugome.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Panettiere i Kličko vezu su započeli 2009. godine. Nakon kratkog prekida 2011. ponovno su se pomirili, zaručili 2013., a godinu dana kasnije dobili kćer Kaju. Iako su dugo bili zajedno, nikada se nisu vjenčali, a razišli su se 2018. godine.
Kate Middleton poznata je kao velika ljubiteljica kuhanja, a slobodno vrijeme često provodi pripremajući obroke za princa Williama i njihovo troje djece – princa Georgea, princezu Charlotte i princa Louisa.
Nakon što je objavljeno da je Zendaya za novu sezonu ''Euforije'' navodno ispregovarala milijun dolara po epizodi, pojavile su se informacije da ni Sydney više ne pristaje na znatno manji iznos.
Luka Dončić posljednjih mjeseci prolazi kroz teško privatno razdoblje, a od početka travnja imao je problema i s ozljedom bicepsa zbog koje nije mogao pomoći Los Angeles Lakersima u završnici NBA doigravanja.
Na fotografijama se mogu vidjeti nježni trenuci novopečenih roditelja s njihovim dječakom, buketi cvijeća i pokloni kojima su prijatelji i obitelj obilježili dolazak prinove.
