Boogie Lab Zagreb ulazi u večer s novim menijem i timom: Mjesto za brunch, večeru i koktele koje mijenja ritam grada
Boogie Lab nikada nije bio tek mjesto na koje se dolazi jesti. Od samih početaka zamišljen je kao cjelodnevno iskustvo koje se mijenja u ritmu dana, gotovo poput grada koji se budi, ubrzava i naposljetku smiruje u večernjem svjetlu. Jutarnja kava i doručak, ležerni brunch, dinamičan ručak – sve su to bile etape istog promišljenog koncepta u kojem su hrana, atmosfera i energija prostora činile nerazdvojnu cjelinu. Danas taj koncept dobiva svoje najzrelije poglavlje: Boogie Lab ulazi u večer s novim timom, novim menijem i jasnom ambicijom da noć postane njegov najuzbudljiviji dio dana.
Ovaj večernji iskorak nije nagli zaokret, niti odustajanje od prepoznatljivog identiteta, već logičan nastavak priče koja se godinama gradila strpljivo i dosljedno. Boogie Lab ostaje vjeran svojoj ideji opuštenog, ali ozbiljnog ugostiteljstva, no sada taj stav dobiva snažniju, dublju i zaokruženiju formu. Večer u Boogieju nije zamišljena kao strogo strukturirano fine dining iskustvo, ali jest kao promišljeno gastronomsko putovanje u kojem je svaki detalj – od prvog zalogaja do posljednjeg gutljaja – dio šire slike.
Iza nove večernje vizije stoji troje stručnjaka čija se iskustva i senzibiliteti nadopunjuju. Kuhinju preuzima Roko Nikolić, chef s fine dining iskustvom i jasnim autorskim rukopisom, koji potpisuje reorganizaciju menija kroz sve dijelove dana, s posebnim naglaskom upravo na večeru. Slatki segment vodi Petra Jelenić, vrhunska slastičarka i pastry chefica, koja desertima pristupa jednako ozbiljno kao i glavnim jelima, tretirajući ih kao ravnopravan i nezaobilazan dio večernjeg doživljaja. Bar i pića oblikuje Filip Pleteš, čiji je fokus na pažljivo osmišljenim koktelima i vinskoj karti koja prati hranu, ali i ritam večeri, glazbu i društvenu dinamiku prostora.
Novi večernji meni, kako objašnjava Nikolić, koncipiran je jasno i jednostavno, ali s velikom dozom slobode. Ideja nije nametnuti gostima unaprijed zadani slijed, već im omogućiti da sami kreiraju tijek svoje večeri, birajući tempo i kombinacije prema vlastitom raspoloženju. Meni je podijeljen u tri cjeline – Small plates, Pasta i Bigger plates – koje funkcioniraju kao tri različita, ali povezana poglavlja istog narativa.
Nastavite čitati nakon oglasa
Segment Small plates zamišljen je kao poziv na dijeljenje, razgovor i istraživanje. Beef tartar poslužen na prepoznatljivom Boogie briocheu donosi spoj klasične tehnike i modernog pristupa, amberjack s jabukom, celerom i đumbirom igra se svježinom i teksturama, dok mrkva i komorač s lećom, narančom i kefirom pokazuju koliko i povrće može biti kompleksno, slojevito i uzbudljivo. To su tanjuri koji potiču komunikaciju za stolom, jer se prirodno dijele, uspoređuju i nadopunjuju.
Nastavite čitati nakon oglasa
Pasta segment donosi punije, zaokruženije okuse i jela koja mogu biti i središte večere. Cappelletti punjeni patkom s gorkom narančom istodobno su bogati i elegantni, dok gnocchetti s jadranskom tunom, ribljim umakom i vlascem nose jasan mediteranski potpis, ali bez banalnosti i očekivanosti. Riječ je o jelima koja poštuju tradiciju, ali je interpretiraju suvremeno, s osjećajem za ravnotežu i mjeru.
Kategorija Bigger plates osmišljena je kao vrhunac večeri, kao trenutak oko kojeg se spontano okuplja stol. Janjetina u terrini donosi dubinu i sporost pripreme koja se osjeti u svakom zalogaju, trio kobasica za dvoje priziva ideju dijeljenja i zajedništva, dok prženi Boogie uštipak s crvenom buzarom, dagnjama i kaparima unosi dozu razigranosti i lokalnog karaktera. To su jela koja imaju težinu, ali ne opterećuju, koja pozivaju na još jednu čašu vina i produženi razgovor.
Nastavite čitati nakon oglasa
Večer se, međutim, u Boogie Labu ne završava bez slatkog potpisa. Pod vodstvom Petre Jelenić dessert segment dobiva novu razinu promišljenosti i ambicije. Pastry ovdje nije tek dodatak, nego sastavni dio identiteta prostora. Od novih interpretacija prepoznatljivog Boogie Panettonea, preko pažljivo razvijenih krema i punjenja koja kroasane i ostala tijesta podižu na višu razinu, do deserata koji dolaze kao finale večeri – monoporcije Sacher, Mrkva i karamela te Jabuka i cimet zatvaraju gastronomski krug jednako suvereno kao što je i započeo. Svaki desert nosi jasnu ideju, preciznu izvedbu i ravnotežu okusa, bez suvišne teatralnosti.
Cjelokupno večernje iskustvo nadograđeno je programom koji uključuje glazbu, dinamiku prostora i povremena događanja, čime Boogie Lab potvrđuje da večera nije izolirani čin, već društveni događaj. Lista koktela i vina pažljivo je kurirana kako bi pratila jela, ali i raspoloženje, stvarajući atmosferu u kojoj se ostaje dulje nego što je planirano.
Nastavite čitati nakon oglasa
Ulaskom u večer Boogie Lab ne mijenja svoje lice, nego ga zaokružuje. Novi tim, novi meni i nova energija ne brišu ono što je već postignuto, već ga nadograđuju, dajući prostoru dodatnu dubinu i samopouzdanje. Boogie sada živi punim ritmom, od prvog jutarnjeg espressa do posljednjeg večernjeg koktela, potvrđujući da cjelodnevni koncept može biti i konzistentan i uzbudljiv – ako iza njega stoji jasna vizija i ljudi koji je znaju pretvoriti u iskustvo.
Zagreb će 3. rujna dobiti iznimno snažan uvod u novu jesensku gastronomsku sezonu jer u restoran Skenderica 1912. u Remetama stiže Michel Husser, jedno od velikih imena francuske visoke gastronomije i chef čija je profesionalna biografija neraskidivo povezana s obiteljskom kućom Le Cerf u alsaškom Marlenheimu, restoranom čija je Michelinova zvjezdica prvi put dodijeljena još 1936. godine i od tada, prema službenoj povijesti restorana, nije prekidala svoj kontinuitet.
U središtu Zadra, u povijesnom ambijentu Palače Cedulin, tijekom ovogodišnje turističke sezone razvila se manifestacija koja lokalnu gastronomsku i vinarsku ponudu predstavlja na način prilagođen suvremenom turističkom tržištu, ali istodobno ostaje čvrsto povezana s tradicijom i proizvodima zadarskoga kraja. „Demižana vina zadarske regije“ posljednjih tjedana privlači domaće posjetitelje, ali i velik broj stranih gostiju, kojima pruža mogućnost da na jednom mjestu upoznaju vina, maslinova ulja, sireve, med, sokove, domaće delicije i druge proizvode lokalnih proizvođača iz različitih dijelova Zadarske županije.
Postoje mjesta na kojima se tradicija ne čuva iza staklenih vitrina muzeja niti između korica starih kuharica, nego svakoga jutra ponovno oživi u mirisu svježe naribane korice limuna, toplini pećnice i rukama koje već desetljećima jednako strpljivo oblikuju tijesto prema pravilima koja se nikada nisu zapisivala u receptima, nego su se prenosila pogledom, iskustvom i povjerenjem između generacija žena. Upravo se takva priča već više od trideset godina odvija u kamenoj jezgri Korčule, gdje je Smiljana Matijaca svoj život posvetila nečemu što je mnogo veće od slastičarstva, pretvorivši očuvanje tradicionalnih korčulanskih kolača u životni poziv i dokaz da gastronomija može biti jednako snažan čuvar identiteta kao jezik, arhitektura ili običaji.
Postoje mjesta koja osvajaju spektakularnim hotelima, luksuznim marinama ili velikim plažama, a postoje i ona čija se posebnost krije upravo u njihovoj skromnosti, tišini i autentičnosti, zbog čega se svaki dolazak pretvara u iskustvo koje se dugo pamti, a upravo je takav Vrnik Arts Club, jedinstvena lifestyle i gastronomska destinacija smještena na otočiću Vrniku, svega desetak minuta vožnje brodom od povijesne jezgre Korčule, gdje se susreću priroda, umjetnost, bogata otočka baština i mediteranska kuhinja koja na najbolji mogući način interpretira okuse juga Hrvatske.
Korčula posljednjih godina sve snažnije potvrđuje status jedne od najzanimljivijih hrvatskih gastronomskih destinacija, no među brojnim restoranima i konobama posebno se izdvaja Maha Bar, mjesto koje uspješno spaja ozbiljno kuharsko iskustvo, suvremeni pristup street foodu i autentične okuse otoka u koncept koji jednako privlači lokalno stanovništvo i goste iz cijeloga svijeta, stvarajući pritom iskustvo koje nadilazi očekivanja klasičnog burger bara i pretvara svaki obrok u opušteno, ali gastronomski promišljeno putovanje kroz suvremenu dalmatinsku kuhinju.
Postoje mjesta na Jadranu koja ne osvajaju pogledom na more s prve linije obale, raskošnim interijerima ili modernim gastronomskim konceptima, već nečim daleko vrjednijim – osjećajem da ste barem na nekoliko sati postali dio nečijeg doma, obiteljske priče i tradicije koja se na istom mjestu prenosi generacijama. Upravo je takvo mjesto seljačko domaćinstvo Gera, smješteno u Postrani, jednom od najstarijih zaseoka Žrnova, svega nekoliko minuta vožnje od grada Korčule, gdje kamen, maslinici, vinogradi i mirisi mediteranskog bilja i danas određuju ritam svakodnevice jednako kao i prije nekoliko stoljeća.
Maja je još jednom pokazala da su odvažna boja, efektan kroj i upečatljivi detalji njezin zaštitni znak te da bez problema nosi modne komade koji privlače sve poglede.
Njezin najnoviji outfit spaja estetiku ranih 2000-tih s modernim urbanim detaljima, a u prvom planu našao se upečatljiv styling inspiriran Y2K trendom.
Ljeto je ono doba godine kada napokon malo usporimo. Dani su duži, obaveza je barem na trenutak manje, a knjige koje su mjesecima čekale na noćnom ormariću ponovno dolaze na red. Za Antoniju Ćosić, novinarku, magistru psihologije i autoricu slikovnice „Krakograd“, čitanje ipak nije samo sezonska navika. Ono je njezin mali ritual, vrijeme koje čuva samo za sebe.
