Od američkog sna do Divljeg zapada: Knjiga koju ćete poželjeti imati u svojoj biblioteci

Tomorad američku povijest obrađuje kroz razdoblje dulje od tri stoljeća, počevši od stvaranja prvih europskih kolonija i postupnog oblikovanja kolonijalnog društva. U knjizi prati Američki rat za nezavisnost, nastanak nove države, djelovanje prvih dvadeset četiriju američkih predsjednika, teritorijalno širenje prema zapadu, odnose s domorodačkim narodima, indijanske ratove, gospodarske promjene, industrijalizaciju, migracije, Američki građanski rat i procese koji su tijekom 19. stoljeća mijenjali političku i društvenu strukturu zemlje. Prikaz završava početkom 20. stoljeća, kada Sjedinjene Američke Države nakon dugog razdoblja unutarnjeg razvoja i teritorijalnog širenja postaju jedna od vodećih sila međunarodne politike.

Autor se pritom ne zadržava samo na događajima koji tradicionalno zauzimaju središnje mjesto u pregledima američke povijesti. Uz rat za neovisnost, Građanski rat, predsjedničku politiku i teritorijalni razvoj, knjiga obrađuje povijest svakodnevice, život različitih društvenih skupina, migracije, razvoj gradova i lokalnih zajednica, položaj domorodačkih naroda, američki Zapad, gospodarstvo, tehnološke promjene te načine na koje je povijest SAD-a tijekom vremena interpretirana i predstavljana u popularnoj kulturi. Sadržaj je raspoređen u 26 poglavlja, a prema autorovim riječima takve sinteze, koje u jednom djelu povezuju velik broj tematski različitih područja, rijetke su i u međunarodnoj historiografiji. Tijekom pripreme monografije proučio je stotine znanstvenih članaka, knjiga i različitih povijesnih izvora kako bi pojedine teme mogao prikazati unutar zajedničke kronološke i problemske cjeline.

Poseban dio koncepcije knjige čine povijesni izvori. Uz autorski tekst i ilustrativni materijal, u monografiju su uključeni prijevodi državnih dokumenata te izvadci iz dnevnika i drugih zapisa osoba koje su svjedočile pojedinim događajima ili u njima neposredno sudjelovale. Čitatelj tako uz historiografski prikaz dobiva pristup građi nastaloj u vremenu o kojem knjiga govori. Tomorad navodi da mu je cilj bio objediniti informacije koje se u postojećoj literaturi uglavnom nalaze u različitim specijaliziranim djelima te ih povezati s vizualnim i pisanim povijesnim izvorima.

Vizualna građa zauzima velik dio monografije. Na 632 stranice raspoređeno je više od tisuću ilustracija, među kojima su povijesne karte, fotografije, crteži, skice, karikature i drugi dokumentarni materijali. Dio građe autor je prikupio u američkim saveznim arhivima, dok je mnoge fotografije povijesnih lokaliteta i muzejske građe snimio tijekom vlastitih putovanja po Sjedinjenim Američkim Državama. Od 1985. godine posjetio je 26 saveznih država, brojne gradove, muzeje, povijesne lokalitete i pojedine indijanske rezervate. Sustavnije istraživanje američkih arhiva i povijesnih lokaliteta započeo je 2003. godine, kada je građu počeo prikupljati i za svoja sveučilišna predavanja. Američku povijest predavao je najprije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zatim na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a posljednjih osam godina predavao je i na dva američka sveučilišta.

Monografija detaljno prati i nastanak političkih i društvenih ideja koje su tijekom američke povijesti postale povezane s pojmovima osobne slobode, individualizma, poduzetništva, jednakosti pred zakonom te vjerske i političke autonomije. Autor razvoj tih ideja smješta u konkretne povijesne okolnosti kolonijalnog razdoblja, borbe za neovisnost, širenja na zapad, industrijalizacije i političkih odluka prvih generacija američkih državnika. Posebno razmatra koncept „američkog sna“, čije oblikovanje smješta u sredinu 19. stoljeća, kada se učvršćuje predodžba prema kojoj pojedinac radom i osobnim sposobnostima može ostvariti društveni i gospodarski napredak. Takve ideje knjiga promatra usporedno s povijesnim procesima koji su pokazivali ograničenja njihove praktične primjene, uključujući sukobe s domorodačkim stanovništvom, društvene nejednakosti i velike političke prijepore koji su obilježavali razvoj SAD-a.

Razvoj američke države prikazan je kao proces u kojem su se istodobno mijenjali politički sustav, gospodarstvo, društveni odnosi i teritorij. Širenje prema zapadu otvaralo je nova područja naseljavanja i gospodarskog razvoja, ali je istodobno bilo povezano sa sukobima, prisilnim premještanjem i dugotrajnim posljedicama za domorodačke narode. Industrijalizacija je mijenjala proizvodnju, promet i način života, dok su migracije povećavale broj stanovnika i mijenjale društvenu strukturu. Političke odluke donosile su se u okolnostima snažnih regionalnih, gospodarskih i društvenih razlika koje su tijekom 19. stoljeća dovele i do Američkoga građanskog rata. Autor te procese razmatra povezano kako bi razvoj američke države prikazao kroz odnose institucija, stanovništva, gospodarstva i teritorijalne ekspanzije.

Jedno poglavlje posvećeno je Hrvatima i osobama s hrvatskog prostora u američkoj povijesti. Autor navodi da Hrvati nisu imali odlučujuću ulogu u nastanku Sjedinjenih Američkih Država, ali bilježi pojedince koji su od ranijih razdoblja sudjelovali u istraživanju prostora današnjeg SAD-a. Obrađuje prve doseljenike tijekom 18. i 19. stoljeća, njihovo sudjelovanje u kalifornijskoj zlatnoj groznici, prisutnost u sukobima s indijanskim plemenima tijekom kasnog 19. stoljeća te djelovanje u lokalnim zajednicama američkog Zapada. U tom se kontekstu razmatraju i znanstvenici koji su se s hrvatskog prostora iselili u Sjedinjene Američke Države, među kojima autor izdvaja Nikolu Teslu.

Završni dio knjige posvećen je utjecaju američke povijesti na popularnu kulturu. Posebna se pozornost pridaje 19. stoljeću i predodžbi o „Divljem zapadu“, koja je tijekom sljedećih desetljeća postala jedna od najraširenijih slika američke prošlosti. Autor obrađuje razvoj westerna, povijesne romane, stripove i filmove te njihovu ulogu u stvaranju popularnih predodžbi o američkom Zapadu. U tom se okviru spominju Posljednji Mohikanac, romani Karla Maya i Zanea Greya te stripovi koji su od sredine 20. stoljeća bili popularni i na hrvatskom prostoru.

U knjizi je obrađena i povijest pojedinih proizvoda koji su iz američkog društvenog i gospodarskog okruženja 19. stoljeća prešli u globalnu popularnu kulturu. Među njima je odjeća od denima odnosno trapera, čiji se razvoj povezuje s Levijem Straussom i krojačem Jacobom Davisom u San Franciscu sredinom 19. stoljeća. Western je s vremenom iz književnosti i popularnih priča prešao u kinematografiju te postao jedan od međunarodno najprepoznatljivijih načina prikazivanja američkog 19. stoljeća. Knjiga razmatra razliku između povijesnih događaja i njihovih kasnijih kulturnih interpretacija te prati kako su stvarne osobe, sukobi, naselja i procesi postali osnova za književne, stripovske i filmske priče.

Objavljivanje monografije vremenski se podudara s 250. obljetnicom osnutka Sjedinjenih Američkih Država. Američka Deklaracija neovisnosti donesena je 1776. godine, a obljetnička 2026. godina pruža neposredan povod za ponovno razmatranje razdoblja u kojem je od skupine britanskih kolonija nastala samostalna država koja se tijekom 19. stoljeća teritorijalno, demografski i gospodarski proširila te početkom 20. stoljeća stekla položaj svjetske sile. Tomoradova monografija to razdoblje obrađuje od njegovih kolonijalnih početaka do trenutka u kojem se politički i gospodarski utjecaj SAD-a počinje širiti izvan sjevernoameričkog kontinenta.

Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile nastala je nakon višedesetljetnog autorova interesa za američku povijest, arhivskih istraživanja, obilazaka povijesnih lokaliteta i muzeja te nastavnog rada na hrvatskim i američkim sveučilištima. Knjiga na jednom mjestu okuplja političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest, povijesne izvore i opsežan vizualni materijal te čitatelju omogućuje kronološko praćenje razvoja Sjedinjenih Američkih Država od europske kolonizacije do početka 20. stoljeća. Monografija je dostupna u knjižarama i u webshopu Školske knjige.