Od američkog sna do Divljeg zapada: Knjiga koju ćete poželjeti imati u svojoj biblioteci
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Tomorad američku povijest obrađuje kroz razdoblje dulje od tri stoljeća, počevši od stvaranja prvih europskih kolonija i postupnog oblikovanja kolonijalnog društva. U knjizi prati Američki rat za nezavisnost, nastanak nove države, djelovanje prvih dvadeset četiriju američkih predsjednika, teritorijalno širenje prema zapadu, odnose s domorodačkim narodima, indijanske ratove, gospodarske promjene, industrijalizaciju, migracije, Američki građanski rat i procese koji su tijekom 19. stoljeća mijenjali političku i društvenu strukturu zemlje. Prikaz završava početkom 20. stoljeća, kada Sjedinjene Američke Države nakon dugog razdoblja unutarnjeg razvoja i teritorijalnog širenja postaju jedna od vodećih sila međunarodne politike.
Autor se pritom ne zadržava samo na događajima koji tradicionalno zauzimaju središnje mjesto u pregledima američke povijesti. Uz rat za neovisnost, Građanski rat, predsjedničku politiku i teritorijalni razvoj, knjiga obrađuje povijest svakodnevice, život različitih društvenih skupina, migracije, razvoj gradova i lokalnih zajednica, položaj domorodačkih naroda, američki Zapad, gospodarstvo, tehnološke promjene te načine na koje je povijest SAD-a tijekom vremena interpretirana i predstavljana u popularnoj kulturi. Sadržaj je raspoređen u 26 poglavlja, a prema autorovim riječima takve sinteze, koje u jednom djelu povezuju velik broj tematski različitih područja, rijetke su i u međunarodnoj historiografiji. Tijekom pripreme monografije proučio je stotine znanstvenih članaka, knjiga i različitih povijesnih izvora kako bi pojedine teme mogao prikazati unutar zajedničke kronološke i problemske cjeline.
Poseban dio koncepcije knjige čine povijesni izvori. Uz autorski tekst i ilustrativni materijal, u monografiju su uključeni prijevodi državnih dokumenata te izvadci iz dnevnika i drugih zapisa osoba koje su svjedočile pojedinim događajima ili u njima neposredno sudjelovale. Čitatelj tako uz historiografski prikaz dobiva pristup građi nastaloj u vremenu o kojem knjiga govori. Tomorad navodi da mu je cilj bio objediniti informacije koje se u postojećoj literaturi uglavnom nalaze u različitim specijaliziranim djelima te ih povezati s vizualnim i pisanim povijesnim izvorima.
Vizualna građa zauzima velik dio monografije. Na 632 stranice raspoređeno je više od tisuću ilustracija, među kojima su povijesne karte, fotografije, crteži, skice, karikature i drugi dokumentarni materijali. Dio građe autor je prikupio u američkim saveznim arhivima, dok je mnoge fotografije povijesnih lokaliteta i muzejske građe snimio tijekom vlastitih putovanja po Sjedinjenim Američkim Državama. Od 1985. godine posjetio je 26 saveznih država, brojne gradove, muzeje, povijesne lokalitete i pojedine indijanske rezervate. Sustavnije istraživanje američkih arhiva i povijesnih lokaliteta započeo je 2003. godine, kada je građu počeo prikupljati i za svoja sveučilišna predavanja. Američku povijest predavao je najprije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zatim na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a posljednjih osam godina predavao je i na dva američka sveučilišta.
Monografija detaljno prati i nastanak političkih i društvenih ideja koje su tijekom američke povijesti postale povezane s pojmovima osobne slobode, individualizma, poduzetništva, jednakosti pred zakonom te vjerske i političke autonomije. Autor razvoj tih ideja smješta u konkretne povijesne okolnosti kolonijalnog razdoblja, borbe za neovisnost, širenja na zapad, industrijalizacije i političkih odluka prvih generacija američkih državnika. Posebno razmatra koncept „američkog sna“, čije oblikovanje smješta u sredinu 19. stoljeća, kada se učvršćuje predodžba prema kojoj pojedinac radom i osobnim sposobnostima može ostvariti društveni i gospodarski napredak. Takve ideje knjiga promatra usporedno s povijesnim procesima koji su pokazivali ograničenja njihove praktične primjene, uključujući sukobe s domorodačkim stanovništvom, društvene nejednakosti i velike političke prijepore koji su obilježavali razvoj SAD-a.
Razvoj američke države prikazan je kao proces u kojem su se istodobno mijenjali politički sustav, gospodarstvo, društveni odnosi i teritorij. Širenje prema zapadu otvaralo je nova područja naseljavanja i gospodarskog razvoja, ali je istodobno bilo povezano sa sukobima, prisilnim premještanjem i dugotrajnim posljedicama za domorodačke narode. Industrijalizacija je mijenjala proizvodnju, promet i način života, dok su migracije povećavale broj stanovnika i mijenjale društvenu strukturu. Političke odluke donosile su se u okolnostima snažnih regionalnih, gospodarskih i društvenih razlika koje su tijekom 19. stoljeća dovele i do Američkoga građanskog rata. Autor te procese razmatra povezano kako bi razvoj američke države prikazao kroz odnose institucija, stanovništva, gospodarstva i teritorijalne ekspanzije.
Jedno poglavlje posvećeno je Hrvatima i osobama s hrvatskog prostora u američkoj povijesti. Autor navodi da Hrvati nisu imali odlučujuću ulogu u nastanku Sjedinjenih Američkih Država, ali bilježi pojedince koji su od ranijih razdoblja sudjelovali u istraživanju prostora današnjeg SAD-a. Obrađuje prve doseljenike tijekom 18. i 19. stoljeća, njihovo sudjelovanje u kalifornijskoj zlatnoj groznici, prisutnost u sukobima s indijanskim plemenima tijekom kasnog 19. stoljeća te djelovanje u lokalnim zajednicama američkog Zapada. U tom se kontekstu razmatraju i znanstvenici koji su se s hrvatskog prostora iselili u Sjedinjene Američke Države, među kojima autor izdvaja Nikolu Teslu.
Završni dio knjige posvećen je utjecaju američke povijesti na popularnu kulturu. Posebna se pozornost pridaje 19. stoljeću i predodžbi o „Divljem zapadu“, koja je tijekom sljedećih desetljeća postala jedna od najraširenijih slika američke prošlosti. Autor obrađuje razvoj westerna, povijesne romane, stripove i filmove te njihovu ulogu u stvaranju popularnih predodžbi o američkom Zapadu. U tom se okviru spominju Posljednji Mohikanac, romani Karla Maya i Zanea Greya te stripovi koji su od sredine 20. stoljeća bili popularni i na hrvatskom prostoru.
U knjizi je obrađena i povijest pojedinih proizvoda koji su iz američkog društvenog i gospodarskog okruženja 19. stoljeća prešli u globalnu popularnu kulturu. Među njima je odjeća od denima odnosno trapera, čiji se razvoj povezuje s Levijem Straussom i krojačem Jacobom Davisom u San Franciscu sredinom 19. stoljeća. Western je s vremenom iz književnosti i popularnih priča prešao u kinematografiju te postao jedan od međunarodno najprepoznatljivijih načina prikazivanja američkog 19. stoljeća. Knjiga razmatra razliku između povijesnih događaja i njihovih kasnijih kulturnih interpretacija te prati kako su stvarne osobe, sukobi, naselja i procesi postali osnova za književne, stripovske i filmske priče.
Objavljivanje monografije vremenski se podudara s 250. obljetnicom osnutka Sjedinjenih Američkih Država. Američka Deklaracija neovisnosti donesena je 1776. godine, a obljetnička 2026. godina pruža neposredan povod za ponovno razmatranje razdoblja u kojem je od skupine britanskih kolonija nastala samostalna država koja se tijekom 19. stoljeća teritorijalno, demografski i gospodarski proširila te početkom 20. stoljeća stekla položaj svjetske sile. Tomoradova monografija to razdoblje obrađuje od njegovih kolonijalnih početaka do trenutka u kojem se politički i gospodarski utjecaj SAD-a počinje širiti izvan sjevernoameričkog kontinenta.
Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile nastala je nakon višedesetljetnog autorova interesa za američku povijest, arhivskih istraživanja, obilazaka povijesnih lokaliteta i muzeja te nastavnog rada na hrvatskim i američkim sveučilištima. Knjiga na jednom mjestu okuplja političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest, povijesne izvore i opsežan vizualni materijal te čitatelju omogućuje kronološko praćenje razvoja Sjedinjenih Američkih Država od europske kolonizacije do početka 20. stoljeća. Monografija je dostupna u knjižarama i u webshopu Školske knjige.
Ovogodišnji Interliber ponovno će okupiti ljubitelje knjiga na Zagrebačkom velesajmu, gdje će Mozaik knjiga predstaviti nove naslove domaćih i stranih autora, popularne književne serijale i posebna izdanja poznatih romana. Posjetitelji će u paviljonima 5, 6 i 7 moći razgledati književne novitete, iskoristiti sajamske popuste i sudjelovati u susretima s piscima čije knjige već godinama privlače čitatelje različitih generacija. Program za 2026. godinu obuhvaća kriminalističke romane, psihološke trilere, ljubavne priče, publicistiku, kuharice i dječju književnost, a dio događanja posvećen je razvijanju čitateljskih navika među najmlađima.
Sport je kroz povijest prošao dug put od jednostavnih oblika igre i tjelesnog nadmetanja do profesionalnog sustava u kojem se uspjeh mjeri rezultatima, rekordima, medaljama i financijskim ulaganjima. Iza svakog sportskog postignuća ipak stoji čovjek sa svojim sposobnostima, emocijama, strahovima, očekivanjima i osobnim razlozima zbog kojih se počeo baviti sportom. Upravo odnos između čovjeka i sporta, promjene koje su oblikovale sportsko natjecanje te pitanje koliko je u današnjem sportu ostalo prostora za slobodu i zadovoljstvo igrom nalaze se u središtu knjige „Evolucija sporta – kako se svijest igra?” hrvatskog nogometnog trenera i autora Damira Škarića.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Jedna od najpoznatijih domaćih it djevojaka i uspješna manekenka Elena Dizdar privukla je pozornost svojim elegantnim večernjim izdanjem na svečanoj božićnoj gala večeri HELLO! Christmas Eleganza Extravaganza, održanoj u zagrebačkom restoranu Lido na Jarunu, pod generalnim pokroviteljstvom kompanije INA. Među brojnim poznatim uzvanicima domaće javne scene Elena se istaknula profinjenom crnom kreacijom koja je spojila odvažan kroj, ženstvenu siluetu i odmjeren glamur.
Poznata domaća influencerica, poduzetnica, uzgajivačica pasa i zaljubljenica u kuhanje Lana Klingor Mihić bila je među uzvanicima svečane božićne gala večere HELLO! Christmas Eleganza Extravaganza, održane u zagrebačkom restoranu Lido na Jarunu, pod generalnim pokroviteljstvom kompanije INA. Događanje u organizaciji HELLO! magazina okupilo je brojna poznata lica domaće javne scene, a Lana je za ovu prigodu odabrala elegantnu crnu kombinaciju s potpisom hrvatskog modnog brenda eNVy room.
Poznata domaća influencerica Lucija Lugomer bila je među uzvanicima svečane večeri HELLO! Christmas Eleganza Extravaganza, održane u zagrebačkom restoranu Lido na Jarunu, pod generalnim pokroviteljstvom kompanije INA. Za ovu posebnu blagdansku prigodu odabrala je upečatljivu crvenu haljinu koja je savršeno istaknula njezinu dotjeranu figuru, a svojim elegantnim izdanjem privukla je brojne poglede.
Mladi hrvatski pjevač Filip Rudan, kojeg mnogi smatraju jednim od najzgodnijih muškaraca na domaćoj glazbenoj sceni, privukao je pozornost svojim modnim izdanjem na svečanoj večeri HELLO! Christmas Eleganza Extravaganza, održanoj u zagrebačkom restoranu Lido na Jarunu, pod generalnim pokroviteljstvom kompanije INA. Među brojnim poznatim uzvanicima koji su se okupili na ovom blagdanskom događanju Rudan se istaknuo elegantnom kombinacijom u kojoj je glavnu ulogu imao raskošni baršunasti sako u dubokoj bordo nijansi, posebno prikladnoj za sezonu božićnih proslava.
Domaći influencer Marco Cuccurin, koji je nedavno predstavio svoju novu pjesmu „Sanja”, još je jednom pokazao koliko voli modu i koliko pažnje posvećuje svojim odjevnim kombinacijama. Na svečanoj božićnoj večeri HELLO! Christmas Eleganza Extravaganza, održanoj u zagrebačkom restoranu Lido na Jarunu pod generalnim pokroviteljstvom kompanije INA, pojavio se u elegantnom izdanju koje je spojilo klasično muško odijelo s dozom glamura karakterističnom za razdoblje u kojem se polako približavamo novogodišnjim proslavama.
