Drago Glamuzina ima novu knjigu: Crveni zec donosi intimnu priču o ljubavi, sjećanjima i svemu što vrijeme mijenja
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ljubav, partnerski odnosi, roditeljstvo, prijateljstvo, književnost i seksualnost ostaju među temama oko kojih Glamuzina gradi pjesnički svijet, no u Crvenom zecu mijenja se perspektiva iz koje im pristupa. Umjesto prvenstvenog oslanjanja na događaj, odnos ili konkretnu situaciju, pjesme se češće okreću onome što od tih iskustava ostaje nakon protoka vremena. Sjećanje, naknadno razumijevanje vlastitih postupaka i odnosa te promjene koje vrijeme unosi u način na koji čovjek vidi sebe i druge čine jednu od glavnih linija zbirke.
Takav pomak posebno je zanimljiv u kontekstu Glamuzinine dosadašnje poetike, koja se često povezivala sa stvarnosnim pjesništvom i neposrednim unošenjem prepoznatljivih životnih situacija u književni tekst. U novoj knjizi konkretno iskustvo nije napušteno, ali više nije samo građa iz koje nastaje pjesma. Ono postaje predmet naknadnog promatranja. Lirski subjekt vraća se ljudima, odnosima i događajima iz vlastite prošlosti te ih pokušava razumjeti iz pozicije osobe koja više nije ista kao u trenutku kada su se dogodili.
Zbog toga se Crveni zec može čitati i kao pjesnički dnevnik, odnosno kronologija jednog životnog razdoblja sastavljena od osobnih iskustava, sjećanja i njihovih kasnijih interpretacija. Glamuzinu pritom manje zanima zatvorena priča s jasnim raspletom, a više način na koji se značenje pojedinog događaja mijenja. Ono što je u jednom trenutku izgledalo kao ljubav, sukob, gubitak, bliskost ili svakodnevna epizoda nakon nekoliko godina može dobiti sasvim drukčije mjesto u osobnoj povijesti. Upravo se u tom prostoru između događaja i njegova kasnijeg razumijevanja kreće velik dio nove zbirke.
Naslov Crveni zec uspostavlja izravnu vezu s prethodnom knjigom Crni zec, objavljenom 2022. godine, koja je okupila Glamuzinine sabrane i nove pjesme. Nova knjiga, međutim, nije zamišljena tek kao nastavak prethodne zbirke. Riječ je o novoj pjesničkoj dionici u kojoj se prepoznatljivi motivi i postupci pojavljuju iz perspektive autora koji iza sebe ima više od dva desetljeća objavljivanja poezije, proze i romana. U odnosu na ranije knjige, pripovjednost je djelomično ustupila prostor promišljanju onoga što se dogodilo i onoga što je nakon događaja ostalo u svijesti.
U tim pjesmama privatni život nije izdvojen od svijeta u kojem se odvija. Osobna iskustva smještena su u svakodnevicu obilježenu nesigurnošću, strahom i osjećajem nestabilnosti, ali zbirka se ne pretvara u opću dijagnozu vremena. Glamuzina ostaje usredotočen na pojedinca i njegove odnose s drugim ljudima. Empatija pritom zauzima više prostora nego u dijelu njegova ranijeg pjesničkog opusa. Ljudi koji ulaze u pjesme nisu prisutni samo kao protagonisti određene situacije nego i kao osobe čije se odluke, slabosti i strahovi pokušavaju razumjeti iz vremenskog odmaka.
Crveni zec objavljen je u sklopu V.B.Z.-ova programa Čitajmo domaće, dugogodišnjeg programa predstavljanja novih knjiga hrvatskih i regionalnih autora. Jesenski ciklus 2026. započinje predstavljanjem nove knjige Srđana Gavrilovića, dok je Glamuzinina zbirka drugo izdanje predstavljeno u tom ciklusu. Tijekom jeseni program će obuhvatiti i nova djela Zorana Ferića i Ivana Jozića te drugih autora.
Predstavljanje Crvenog zeca održat će se u utorak, 29. rujna u 20 sati u Malom pogonu Tvornice kulture u Zagrebu. O knjizi će govoriti Đurđica Čilić, Damir Šodan, Slaven Jurić i Drago Glamuzina, dok će pjesme iz zbirke čitati Zoran Čubrilo. Ulaz na predstavljanje je slobodan.
Nova zbirka ujedno je nastavak književnog opusa koji Glamuzina gradi od početka 2000-tih. Rođen je 1967. godine u Vrgorcu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju. Profesionalni put povezao je s novinarstvom, uredničkim radom i izdavaštvom. Radio je kao redaktor u dnevnom listu Vjesnik, zatim kao redaktor i urednik u tjedniku Nacional, a od 2003. do 2011. bio je urednik u Profilu. Od 2011. radi kao urednik u V.B.Z.-u.
Književno se afirmirao zbirkom pjesama Mesari, objavljenom 2001. u Nakladi MD. Za tu je knjigu dobio Nagradu Vladimir Nazor za knjigu godine te Kvirinovu nagradu za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina. Već je prvom zbirkom oblikovao pjesnički prostor kojem će se vraćati i u kasnijim knjigama: intimnim odnosima, seksualnosti, emocionalnim sukobima i svakodnevnim situacijama ispripovijedanima neposrednim jezikom.
Sedam godina poslije objavio je roman Tri, kojim je pjesničko iskustvo prenio u proznu formu. Roman je 2008. objavio Profil, a Glamuzina je za njega dobio Tportalovu nagradu za najbolji hrvatski roman godine. Poeziji se ponovno vratio zbirkom Je li to sve iz 2009., nakon koje je 2011. objavljena knjiga Sami u toj šumi, izbor pjesama popraćen fotografijama Stanka Abadžića.
Zbirka Everest uslijedila je 2016. godine u izdanju Frakture, a godinu poslije Hrvatsko društvo pisaca objavilo je Waiting For The Frogs To Fall, izbor Glamuzininih pjesama na engleskom jeziku. Roman Drugi zakon termodinamike objavljen je 2021. u V.B.Z.-u, a Crni zec, zbirka sabranih i novih pjesama, godinu poslije u izdanju Vuković & Runjić. Godine 2024. objavio je proznu knjigu Noćni portir u izdanju Buybooka.
Crveni zec tako je deseta Glamuzinina samostalna knjiga navedena u njegovoj bibliografiji i povratak pjesničkoj formi nakon Crnog zeca. Njegov dosadašnji rad obuhvaća poeziju, romane i kraću prozu, a pjesme su mu zastupljene u tridesetak domaćih i inozemnih antologija. Knjige su mu prevedene na njemački, bugarski, engleski, makedonski i slovenski jezik.
U novoj zbirci Glamuzina ne prekida s temama i postupcima koji su obilježili njegove prethodne pjesničke knjige. Mijenja se prije svega udaljenost s koje ih promatra. Crveni zec nastaje iz pozicije autora koji se vraća iskustvima o kojima je već pisao, ali sada ispituje što se s njima dogodilo tijekom vremena, što je od njih ostalo i kako ih pamćenje preoblikuje. Umjesto potrebe da se događaj ponovno ispriča, u središte dolazi pitanje kako ga čovjek razumije nakon što od njega prođu godine.
Ovogodišnji Interliber ponovno će okupiti ljubitelje knjiga na Zagrebačkom velesajmu, gdje će Mozaik knjiga predstaviti nove naslove domaćih i stranih autora, popularne književne serijale i posebna izdanja poznatih romana. Posjetitelji će u paviljonima 5, 6 i 7 moći razgledati književne novitete, iskoristiti sajamske popuste i sudjelovati u susretima s piscima čije knjige već godinama privlače čitatelje različitih generacija. Program za 2026. godinu obuhvaća kriminalističke romane, psihološke trilere, ljubavne priče, publicistiku, kuharice i dječju književnost, a dio događanja posvećen je razvijanju čitateljskih navika među najmlađima.
Sport je kroz povijest prošao dug put od jednostavnih oblika igre i tjelesnog nadmetanja do profesionalnog sustava u kojem se uspjeh mjeri rezultatima, rekordima, medaljama i financijskim ulaganjima. Iza svakog sportskog postignuća ipak stoji čovjek sa svojim sposobnostima, emocijama, strahovima, očekivanjima i osobnim razlozima zbog kojih se počeo baviti sportom. Upravo odnos između čovjeka i sporta, promjene koje su oblikovale sportsko natjecanje te pitanje koliko je u današnjem sportu ostalo prostora za slobodu i zadovoljstvo igrom nalaze se u središtu knjige „Evolucija sporta – kako se svijest igra?” hrvatskog nogometnog trenera i autora Damira Škarića.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
U Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu 7. studenoga 2026. godine premijerno je izvedena predstava „LUBENICA”, autorski i redateljski projekt Boruta Šeparovića, nastao u koprodukciji umjetničkog kolektiva MONTAŽSTROJ i Gradskog kazališta Zorin dom. Predstava se bavi odnosom suvremenog društva prema nasilju nad palestinskim stanovništvom, načinima na koje mediji oblikuju percepciju ratnih stradanja te pitanjem osobne odgovornosti pojedinca koji svakodnevno prati prizore razaranja, ali pritom nastavlja živjeti u okolnostima koje su od tih događaja fizički udaljene.
U suvremenoj estetici scenskog nastupa i fotografskog izraza granica između „prirodnog“ i „dotjeranog“ postaje sve fluidnija, gotovo neuhvatljiva, a upravo se u tom prostoru između vidi najviše kreativne zrelosti i profesionalne promišljenosti. Kombinacija brade i make-upa, nekoć rezervirana isključivo za kazališne ili filmske maske, danas je postala sofisticiran alat izgradnje vizualnog identiteta koji ne mora nužno biti prepoznat kao umjetno oblikovan, nego kao produžetak osobnosti, karaktera i narativa koji osoba želi komunicirati, bilo pred kamerom, bilo na pozornici.
U suvremenom društvenom kontekstu, u kojem se identitet mladih muškaraca oblikuje pod snažnim utjecajem digitalnih medija, ubrzanog načina života i često kontradiktornih poruka o tome što znači „biti muškarac“, sve se jasnije ističe potreba za strukturiranim i promišljenim oblicima mentorstva koji nadilaze tradicionalne okvire odgoja i obrazovanja. Mentorstvo mladim muškarcima kroz zdrav život i emocionalnu edukaciju ne predstavlja tek dodatni oblik podrške, nego se sve više prepoznaje kao ključan društveni alat koji može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje, kvalitetu odnosa, radne navike i općenitu životnu stabilnost novih generacija.
U suvremenom načinu života, u kojem su brzina, učinkovitost i stalna dostupnost postali gotovo podrazumijevani standard, sve je manje prostora za tišinu, introspekciju i svjesno prepoznavanje vlastitih emocionalnih procesa. U takvom kontekstu praksa vođenja dnevnika zahvalnosti, osobito u muškoj populaciji, sve češće izlazi iz okvira alternativnih wellness navika i ulazi u prostor ozbiljno shvaćenih alata mentalne higijene, emocionalne stabilnosti i psihološke otpornosti. Iako se na prvi pogled može činiti jednostavnom i gotovo intimno privatnom navikom, dnevnik zahvalnosti u stvarnosti predstavlja strukturiranu metodu rada na sebi koja ima duboke posljedice na način na koji pojedinac interpretira vlastiti život, odnose i unutarnje stanje.
U suvremenom svijetu, u kojemu se od muškaraca često očekuje čvrstina, emocionalna otpornost i sposobnost samopouzdanog nošenja s izazovima svakodnevnog života, introspektivna snaga postaje rijetko prepoznata, a još rjeđe njegovana kvaliteta. Pisanje dnevnika, iako se tradicionalno percipira kao intimna, gotovo ženstvena praksa, zapravo predstavlja moćan alat za razvoj emocionalne otpornosti, samosvijesti i unutarnje ravnoteže kod muškaraca, te pruža prostor u kojem se misli, osjećaji i životni događaji mogu razložiti, istražiti i reinterpretirati.
