Nova knjiga koju želimo na svom coffee tableu otkriva stranu Diora koju dosad nismo imali priliku upoznati
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior između 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Godine 1956. dvadesetjednogodišnji Jürgen Michaelsen iz Bremena stigao je u parišku modnu kuću Dior, gdje ga je osobno zaposlio Christian Dior. Mladi Nijemac tada je tek započinjao profesionalni put, a prilika da radi u studiju na adresi 30 Avenue Montaigne omogućila mu je neposredan uvid u nastajanje kolekcija visoke mode. Sedam desetljeća poslije, njegova sjećanja postala su temelj knjige A Season at Dior, koju objavljuje francuska izdavačka kuća Flammarion.
Knjiga obuhvaća razdoblje između 1956. i 1957. godine, kada je Dior već bio jedno od najutjecajnijih imena međunarodne mode. Od predstavljanja prve kolekcije u veljači 1947. i siluete koja je postala poznata kao New Look, pariška kuća izgradila je prepoznatljiv estetski identitet i poslovanje koje je nadilazilo francusko tržište. Michaelsen se pridružio studiju u posljednjoj godini Diorova života, a njegova perspektiva razlikuje se od uobičajenih povijesnih pregleda posvećenih slavnom dizajneru. Umjesto retrospektive njegovih najpoznatijih kreacija, donosi iskustvo mladog suradnika koji je iz neposredne blizine upoznavao način rada modne kuće.
Posebno mjesto u njegovim sjećanjima zauzima kolekcija visoke mode za proljeće i ljeto 1957., predstavljena pod nazivom Libre. Michaelsen je sudjelovao u njezinoj pripremi, a upravo mu je tijekom imenovanja modela Christian Dior nadjenuo ime Yorn, pod kojim će poslije graditi vlastitu dizajnersku karijeru. Taj osobni detalj povezuje dvije profesionalne biografije i razdoblje u kojem je mladi suradnik tek počinjao razvijati vlastiti pristup modi.
U središtu knjige nalazi se svakodnevica modne kuće, od prvih skica i odabira materijala do proba i završnih priprema za predstavljanje kolekcije. Michaelsen opisuje rad studija, krojačkih atelijera, voditeljica radionica, modela i prodajnog osoblja, odnosno ljudi čiji je rad bio sastavni dio nastanka svake Diorove kreacije. Njegova sjećanja donose i osobniji portret Christiana Diora, kojeg opisuje kao diskretnog, ljubaznog i velikodušnog čovjeka, posvećenog svojem poslu i suradnicima.
Vizualni dio izdanja uključuje fotografski esej Loomisa Deana, snimljen za američki časopis LIFE, koji dokumentira nastajanje kolekcije visoke mode. Fotografije prikazuju Diora tijekom proba, modele u različitim fazama odijevanja i suradnike okupljene oko pripreme pojedinih kreacija. Među zabilježenim prizorima nalazi se proba večernje haljine Suède iz kolekcije Libre, s modelom Allom i Michaelsenom u pozadini, kao i predstavljanje haljine Turquie na modelu Marie-Thérèse. Na drugim fotografijama vide se Raymonde Zehnacker, Claude Licard i ostali članovi Diorova tima tijekom organizacije kolekcije.
Uz Deanove radove, knjiga donosi fotografije Richarda Avedona, Henryja Clarkea, Willyja Maywalda, Marka Shawa i Henrija Cartier-Bressona te dosad neobjavljene materijale iz Diorove arhive. Njihova kombinacija omogućuje usporedbu službene modne fotografije s dokumentarnim prizorima rada iza kulisa. Posebno su zanimljive snimke iz 1955. godine, koje prikazuju pripreme za predstavljanje kolekcije linije A i atmosferu pariških salona u kojima su se tada održavale revije visoke mode.
Michaelsenova karijera nakon odlaska iz Diora razvijala se između visoke mode i konfekcijske proizvodnje. Nakon školovanja na pariškoj École de la chambre syndicale de la haute couture radio je kod Madame Grès i Pierrea Billeta, a 1961. godine potpisao je svoju prvu couture kolekciju za modnu kuću Hermine Paris. Već sljedeće godine otvorio je vlastitu kuću visoke mode na adresi 144 Champs-Élysées, postavši prvi njemački dizajner koji je to učinio na toj pariškoj aveniji.
Njegov profesionalni razvoj ubrzo je obuhvatio i njemačko tržište. Godine 1964. pod etiketom Y – Yorn – Paris sklopio je ekskluzivni ugovor s trgovačkom kompanijom Karstadt, čija je mreža obuhvaćala 240 prodajnih mjesta diljem Njemačke. Bio je među prvim pariškim kreatorima koji su svoje prêt-à-porter kolekcije plasirali putem njemačkih robnih kuća. Od 1968. vlastitu je modnu kuću pretvorio u dizajnerski studio te surađivao s luksuznim kućama u Parizu, Milanu, Londonu i Bruxellesu. Tijekom dvadeset godina vodio je i kreativni razvoj kolekcija rimske kuće Sorelle Fontana, a profesionalnu aktivnost završio je 2000. godine.
Njegova autobiografska iskustva već su bila tema knjige Gast im Glück, koju je ilustrirao njegov prijatelj, francuski crtač Jean-Jacques Sempé. Novo izdanje koncentrira se na ranije i preciznije određeno razdoblje, neposredno prije smrti Christiana Diora u listopadu 1957. godine. U knjizi se pojavljuje i mladi Yves Saint Laurent, koji je u to vrijeme radio u Diorovoj kući, a nakon osnivačeve smrti preuzeo njezino kreativno vodstvo. Michaelsen se prisjeća njihove mladosti, profesionalnih ambicija i zajedničkih iskustava u pariškom modnom okruženju.
Izdanje A Season at Dior ima 264 stranice i približno 150 ilustracija u boji. Objavljeno je u tvrdom uvezu, a francusko izdanje nosi naslov Une saison chez Dior. Za francusko tržište naveden je datum izlaska 14. listopada 2026. i cijena od 55 eura.
Knjiga se pojavljuje u trenutku kada kreativno vodstvo Diora pripada Jonathanu Andersonu, čiji rad ponovno otvara pitanja odnosa između povijesnog identiteta kuće i suvremenog dizajna. Michaelsenovo svjedočanstvo pritom ostaje usmjereno na vrijeme kada je sam Christian Dior donosio odluke o kolekcijama, nadgledao probe i neposredno surađivao s ljudima koji su njegove skice pretvarali u odjeću. Upravo ta perspektiva daje izdanju dokumentarnu vrijednost koja nadilazi uobičajenu monografiju posvećenu jednom modnom dizajneru.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Malo je pustolovnih romana koji su toliko snažno utjecali na predodžbu o gusarima kao Otok s blagom Roberta Louisa Stevensona. Karta na kojoj je mjesto zakopanog blaga označeno velikim slovom X, crna točka kao prijeteća poruka, papiga na ramenu, drvena noga, pobuna na brodu i potraga za blagom na udaljenom otoku danas djeluju kao gotovo neizostavni elementi gusarskih priča. Mnogi od tih motiva postojali su i prije Stevensona, ali upravo ih je njegov roman povezao u priču koja je tijekom više od stoljeća snažno utjecala na književnost, film i popularnu kulturu. Otok s blagom zato se odavno ne čita samo kao pustolovni roman iz 19. stoljeća, nego i kao jedno od djela koja su oblikovala način na koji kasnije generacije zamišljaju gusare i njihove pustolovine.
Lumen je objavio roman Grad ruševina američke autorice Charisse Weaks, drugi dio romantasy serijala Vještica lutalica, koji nastavlja priču započetu romanom Skupljač vještica. Hrvatsko izdanje preveo je Denis Brkić, a novi roman nastavlja pratiti Rainu Bloodgood i Alexusa Thibaulta u svijetu Tiressije, u kojem se osobni sukobi likova sve snažnije povezuju s ratom, političkim interesima, drevnom magijom i borbom za vlast.
Neke termine u kalendaru jednostavno ne preskačemo. Između poslovnih sastanaka, obiteljskih obaveza i svakodnevne užurbanosti, odlazak na manikuru za mnoge je žene postao omiljeni beauty ritual kojem se uvijek iznova vesele. Jana Dužanec, osnivačica hrvatskog brenda Jana Nails, otkriva što se krije iza te male navike koja ženama znači puno više od nove boje na noktima.
Jonathan Anderson nastavlja oblikovati novu estetiku modne kuće Dior, a njegova najnovija interpretacija linije Dior Alps donosi drugačiji pogled na zimsku garderobu, skijašku odjeću i modne dodatke namijenjene boravku u planinama. Kolekcija za sezonu jesen/zima 2026./2027., koja u prodaju stiže tijekom listopada, prvi je Andersonov autorski pristup Diorovu alpskom programu. U središtu su tehnički materijali, predimenzionirane zimske jakne, pletivo, torbe i obuća, uz motive snježnih krajolika, skandinavske ilustracije i prepoznatljive simbole francuske modne kuće. Anderson pritom zadržava funkcionalnu osnovu zimske odjeće, ali je obrađuje kroz dekorativne detalje, teksture i grafičke uzorke koji se pojavljuju na različitim kategorijama proizvoda.
Program 24. izdanja Zagreb Film Festivala, koji će se održati od 9. do 15. studenoga 2026. godine, predstavljen je u srijedu, 14. listopada, na konferenciji za medije u Uraniji – prostoru kreacije u Zagrebu. Ovogodišnje izdanje donosi stotinjak filmskih ostvarenja, uključujući nagrađivane naslove s međunarodnih festivala, hrvatske i regionalne produkcije, redateljske prvijence, kratkometražne filmove te programe namijenjene djeci, mladima i filmskim profesionalcima. Projekcije će se održavati u Kaptol Boutique Cinema, Kinu Kinoteka, Muzeju suvremene umjetnosti i Surogatkinu KIC, dok će dio programa biti dostupan putem internetske stranice zff.hr. Festivalski program predstavili su direktor Boris T. Matić, programska direktorica Selma Mehadžić i izvršna direktorica Lana Matić, najavivši izdanje u kojem se kroz različite filmske forme i autorske pristupe obrađuju pitanja obiteljskih odnosa, odgovornosti, odrastanja, društvenih sukoba, pripadnosti i međugeneracijskog razumijevanja.
Postoje filmovi koje pamtimo po rečenicama, glazbi, likovima i prizorima koji nas u trenutku vrate u djetinjstvo. Neke smo prvi put gledali u školskim klupama, druge smo otkrili na televiziji, a pojedini su desetljećima ostali dio obiteljskih razgovora i zajedničkih uspomena. Iako su nastali u sasvim drukčijem vremenu, mnogi od njih i danas imaju publiku, a prilika da ih ponovno pogledamo na velikom platnu posebno je zanimljiva onima koji ih poznaju samo s malih ekrana. Upravo takvu priliku donosi ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine, tijekom kojeg će se od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske održavati besplatne projekcije domaćih filmskih klasika.
Fotografija je za Hrvoja Zalukara mnogo više od profesije kojom se bavi već više od dva desetljeća. Ona je njegov način promatranja ljudi, prirode i svijeta koji ga okružuje. Tijekom karijere fotografirao je glumce, plesače, modne modele i brojne javne osobe, surađivao s kazalištima i časopisima te razvijao vlastite umjetničke projekte. Danas ga sve više zanimaju prizori koje većina ljudi u svakodnevnoj žurbi gotovo i ne primjećuje. Upravo je iz takvog promatranja prirode nastala njegova nova izložba „Fraktal svjesnosti”, koja je bila povod za opsežan razgovor o fotografiji, umjetnosti, životnim promjenama i osobnim iskustvima koja su oblikovala njegov pogled na svijet.
