Prva hrvatska tiskana knjiga, rukopis Vinodolskoga zakonika, stare karte europskih kartografa i izvorne partiture hrvatskih skladatelja samo su dio građe koja se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Upravo će ti vrijedni predmeti biti predstavljeni u novoj monografiji Otisci vremena, koju NSK priprema u suradnji s nakladničkom kućom Mozaik knjiga uoči 420. obljetnice Knjižnice, koja će se obilježiti 2027. godine.
Riječ je o luksuznom kolekcionarskom izdanju koje na više od 400 stranica donosi pregled odabrane građe iz četiriju posebnih zbirki NSK-a. Među njima su Zbirka rukopisa i starih knjiga, Grafička zbirka, Zbirka zemljovida i atlasa te Zbirka muzikalija i audiomaterijala. Svaka od njih čuva predmete koji svjedoče o razvoju hrvatske pismenosti, umjetnosti, znanosti i glazbe.
U Zbirci rukopisa i starih knjiga nalaze se Misal po zakonu rimskoga dvora, prva hrvatska tiskana knjiga, rukopis Vinodolskoga zakonika te djela i rukopisne ostavštine autora poput Antuna Gustava Matoša, Ivane Brlić-Mažuranić i Miroslava Krleže. Grafička zbirka obuhvaća djela hrvatskih i svjetskih umjetnika, od renesansnih crteža i baroknih grafika do modernih plakata i razglednica.
Monografija donosi i izbor povijesnih karata i atlasa kartografa poput Gerarda Mercatora, Abrahama Orteliusa, Willema Blaeua, Johannesa Janssona i Vincenza Coronellija. Glazbenu baštinu predstavljaju autografi i notni zapisi hrvatskih skladatelja Vatroslava Lisinskog, Blagoja Berse, Ivana Zajca i Jakova Gotovca, uz izvorne partiture drugih skladatelja.
Urednik izdanja je Vid Jakša Opačić, a tekstove potpisuju glavna ravnateljica NSK-a Ivanka Stričević, voditeljice posebnih zbirki i stručnjakinje za građu Knjižnice te povjesničari i drugi znanstvenici. Stričević u uvodnom tekstu ističe kako upoznavanje povijesti NSK-a znači i upoznavanje povijesti hrvatske pismenosti, znanosti, obrazovanja i kulture. Građa predstavljena u knjizi rezultat je višestoljetnog prikupljanja i čuvanja predmeta koji se prenose budućim generacijama.
Luksuzno izdanje Otisci vremena očekuje se u prosincu 2026. godine, a dostupno je u pretprodaji na stranicama Mozaik knjige. Uz kolekcionarsku monografiju predviđeno je i enciklopedijsko izdanje, čiji je izlazak planiran za veljaču 2027., u mjesecu obilježavanja 420. obljetnice Knjižnice.
Ovogodišnji Interliber ponovno će okupiti ljubitelje knjiga na Zagrebačkom velesajmu, gdje će Mozaik knjiga predstaviti nove naslove domaćih i stranih autora, popularne književne serijale i posebna izdanja poznatih romana. Posjetitelji će u paviljonima 5, 6 i 7 moći razgledati književne novitete, iskoristiti sajamske popuste i sudjelovati u susretima s piscima čije knjige već godinama privlače čitatelje različitih generacija. Program za 2026. godinu obuhvaća kriminalističke romane, psihološke trilere, ljubavne priče, publicistiku, kuharice i dječju književnost, a dio događanja posvećen je razvijanju čitateljskih navika među najmlađima.
Sport je kroz povijest prošao dug put od jednostavnih oblika igre i tjelesnog nadmetanja do profesionalnog sustava u kojem se uspjeh mjeri rezultatima, rekordima, medaljama i financijskim ulaganjima. Iza svakog sportskog postignuća ipak stoji čovjek sa svojim sposobnostima, emocijama, strahovima, očekivanjima i osobnim razlozima zbog kojih se počeo baviti sportom. Upravo odnos između čovjeka i sporta, promjene koje su oblikovale sportsko natjecanje te pitanje koliko je u današnjem sportu ostalo prostora za slobodu i zadovoljstvo igrom nalaze se u središtu knjige „Evolucija sporta – kako se svijest igra?” hrvatskog nogometnog trenera i autora Damira Škarića.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Zasad nije poznato tko će glumiti protivnika novog agenta 007. Uz Pitta i Pugh, interes za ulogu Bondova negativca ranije su pokazali Bill Skarsgård, Saoirse Ronan i Barry Keoghan, no nijedno ime još nije službeno potvrđeno.