Zavirite za stol velikih pisaca: Znate li što su voljeli jesti Jane Austen, Tolstoj i Truman Capote?
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Riječ je o raskošno ilustriranoj književnoj kuharici koja donosi pedeset recepata povezanih s velikim imenima svjetske književnosti. Međutim, ova knjiga nije samo zbirka recepata. Uz svako jelo dolazi priča o autoru, njegovim navikama, vremenu u kojem je živio i stvarao te odnosu prema hrani. Tako književni velikani dobivaju novu, intimniju dimenziju, jer ih ne upoznajemo samo kroz njihove romane, pjesme i eseje, nego i kroz ono što su voljeli jesti, pripremati i dijeliti s drugima.
Stivers na taj način povezuje dva svijeta koja su mnogo bliža nego što se na prvi pogled čini. Književnost je puna opisa hrane, gozbi, kuhinja, mirisa i rituala vezanih uz blagovanje, dok je pripremanje hrane često povezano s obiteljskim uspomenama, društvenim odnosima i kulturnim okolnostima. Stol tako postaje mjesto na kojem se susreću privatni život i javno stvaralaštvo, a poznati pisci prestaju biti samo imena iz povijesti književnosti i postaju ljudi sa svojim ukusima, slabostima, navikama i svakodnevnim ritualima.
Upravo je u tome posebnost knjige „Pisci za stolom“. Čitatelj kroz recepte može zaviriti u svijet velikih autora i otkriti detalje koji se često ne nalaze u uobičajenim biografijama. Pitanje što je neki pisac volio jesti naizgled je jednostavno, ali odgovor može otvoriti cijeli niz priča o njegovom karakteru, životnom stilu, društvenom položaju i vremenu u kojem je živio.
Valerie Stivers takvom pristupu dodaje i dozu duhovitosti te istraživačke znatiželje. Njezino zanimanje za književnost i gastronomiju nije nastalo tek s ovom knjigom. Dugogodišnja je autorica kolumne „Eat Your Words“ za časopis The Paris Review, u kojoj istražuje kulinarske motive u klasičnim književnim djelima, osmišljava recepte nadahnute poznatim autorima i priprema jela koja se pojavljuju na stranicama njihovih knjiga. Kao književna kolumnistica časopisa Compact, Stivers se bavi i širim kulturnim temama, a njezini su tekstovi objavljivani i u publikacijama poput First Things i The Rumpus.
U knjizi „Pisci za stolom“ svoje dugogodišnje zanimanje pretvara u maštovito putovanje kroz živote i ukuse velikih svjetskih pisaca. Pedeset recepata pritom nisu samo poziv na kuhanje, nego i svojevrsni ulaz u književnu povijest. Čitatelj može pročitati priču o određenom autoru, upoznati njegov odnos prema hrani, a zatim taj književni susret nastaviti u vlastitoj kuhinji.
Takva kombinacija čini knjigu zanimljivom i onima koji vole književnost i onima koji uživaju u kuhanju. Ljubitelji knjiga u njoj će pronaći novu u perspektivu na poznate autore, dok će ljubitelji hrane dobiti recepte koji iza sebe imaju priču i kulturni kontekst. Knjiga pritom ne zahtijeva da se čitatelj odluči između čitanja i kuhanja – ona ih spaja u jedno iskustvo.
„Pisci za stolom“ zato se može čitati polako, recept po recept i autor po autor, ali se može koristiti i kao inspiracija za druženja, kuhanje i razgovore o književnosti. Njezina vrijednost nije samo u onome što se nalazi na tanjuru, nego i u pričama koje do tog tanjura vode.
Jer veliki pisci nisu živjeli samo u knjižnicama, za pisaćim stolovima i među koricama svojih knjiga. I oni su sjedili za stolom, kuhali, pili čaj, primali goste, dijelili obroke i stvarali vlastite svakodnevne male rituale. Upravo kroz te obične trenutke knjiga Valerie Stivers pokazuje njihovu ljudskiju stranu i podsjeća da se književnost može doživjeti na mnogo više načina nego samo čitanjem.
Ponekad je za upoznavanje jednog pisca dovoljno otvoriti njegovu knjigu. Ponekad je, međutim, zanimljivo zaviriti i u njegovu kuhinju.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Početak školske godine za svako dijete predstavlja važnu promjenu, ali njezina težina nije jednaka za sve. Dok se školarci koji se vraćaju u poznato okruženje uglavnom ponovno povezuju s prijateljima, učiteljima i svakodnevnim obvezama, budući prvašići tek trebaju upoznati svijet škole. Nova učionica, nepoznati učitelj, drugačiji ritam dana i susret s vršnjacima mogu izazvati uzbuđenje, ali i nesigurnost. Istodobno, suvremeno djetinjstvo donosi još jedan izazov koji roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici sve teže mogu zanemariti, a riječ je o vremenu koje djeca provode uz pametne telefone, tablete, televizore i druge digitalne uređaje.
Gotovo milijardu pregleda, publika iz cijele regije i prepoznatljiv autorski pristup temama koje se tiču odnosa, ljubavi, životnih odluka, gubitaka i osobnog razvoja sada dobivaju i književni nastavak. Barbara Udovičić svoj digitalni rad prvi put objedinjuje između korica knjige „Bedra puna riže“, naslova koji donosi drukčiji pogled na osobni rast, bez toksične pozitive, uljepšavanja stvarnosti i unaprijed ponuđenih recepata za sreću.
Ljeto je ono doba godine kada napokon malo usporimo. Dani su duži, obaveza je barem na trenutak manje, a knjige koje su mjesecima čekale na noćnom ormariću ponovno dolaze na red. Za Antoniju Ćosić, novinarku, magistru psihologije i autoricu slikovnice „Krakograd“, čitanje ipak nije samo sezonska navika. Ono je njezin mali ritual, vrijeme koje čuva samo za sebe.
Raskošna izdanja s obiljem 3D ilustracija dizajnirao je i ilustrirao slavni londonski studio MinaLima, poznat po vizualnom identitetu filmova o Harryju Potteru.
Od fenomenalnih recepata gotovih u samo pola sata i vodiča za život bez osjećaja krivnje do raskošnog romantasyja smještenog u veličanstvenoj Italiji, Svijet knjige istaknuo je tri knjige koje će vam začiniti ljetne dane.
Ljeto je idealno vrijeme za nadoknađivanje čitanja za koje tijekom ostatka godine često ne pronalazimo dovoljno vremena. Bilo da čitate pod suncobranom, na balkonu, tijekom dugog putovanja ili u hladu daleko od svakodnevnih obaveza, dobra knjiga može postati najbolje društvo za odmor.
Kada se spomene ime Gordona Ramsayja, većina će najprije pomisliti na temperamentnog chefa koji ne pristaje na prosječnost, restorane nagrađene Michelinovim zvjezdicama i televizijske emisije u kojima od profesionalnih kuhara i amatera očekuje besprijekornu izvedbu. No iza njegova prepoznatljivog perfekcionizma godinama se razvijala i druga filozofija kuhanja, ona koja polazi od činjenice da svakodnevni obroci ne moraju biti komplicirani kako bi bili ukusni, uravnoteženi i vrijedni posluživanja. Upravo je ta ideja u središtu njegove nove kuharice "Gordon Ramsay: Brzo i fino", koja donosi čak stotinu recepata osmišljenih tako da budu gotovi za pola sata ili manje, bez odricanja od bogatih okusa i kvalitete po kojoj je jedan od najpoznatijih svjetskih chefova postao globalno prepoznatljiv.
Postoje serije koje nas osvoje pričom, postoje one kojima se vraćamo zbog likova, a ponekad se dogodi i ona jednostavnija televizijska čarolija u kojoj je dovoljno da se u pravom trenutku na ekranu pojavi pravo lice. Nova TV ove je jeseni, čini se, odlučila pokriti sve mogućnosti. Nova domaća serija „Slučajna obitelj“ krenula je 6. rujna, donijela priču o troje potpunih stranaca koji će spletom okolnosti početi glumiti obitelj, okupila niz poznatih domaćih glumaca, a jednu od glavnih uloga povjerila Filipu Juričiću.
Povratak estetike osamdesetih posljednjih se godina može pronaći posvuda, od mode i fotografije do videospotova i društvenih mreža, no Lana S. odlučila je retro atmosferu potražiti ondje gdje joj kao glazbenici najviše pripada, u samom zvuku nove pjesme. „Nitko kao ti“ donosi plesni pop oslonjen na suvremenu produkciju, ali s jasnim prizvukom desetljeća čiji se sintesajzeri, ritmovi i melodijska razigranost ponovno čuju u aktualnoj svjetskoj pop-glazbi.
Postoje napici koje biramo zbog okusa, oni koje pijemo iz navike i oni oko kojih se s vremenom stvori mali osobni ritual. Matcha je u posljednjih nekoliko godina uspjela spojiti sve troje. Iz japanske tradicije preselila se na jelovnike gradskih kafića, u kućne kuhinje i jutarnje rutine, a njezina prepoznatljiva zelena boja danas više nije prizor koji traži objašnjenje.
Filip Rudan ovih je dana svojim pratiteljima pokazao rezultate redovitih treninga, a fotografije i snimke koje je podijelio otkrile su koliko se njegov izgled promijenio zahvaljujući vremenu provedenom u teretani. Mladi pjevač pozirao je bez majice i bez puno skrivanja pokazao isklesanu figuru, definirane trbušne mišiće, snažna ramena i ruke te posebno razvijene noge, iza kojih očito stoji ozbiljan rad.
Vlaho Arbulić još je jednom pokazao zašto već godinama slovi za jednog od najzgodnijih Hrvata, a ovoga puta u prvom planu našla se forma na kojoj mu bez problema mogu zavidjeti mnogi muškarci.
