Zavirite za stol velikih pisaca: Znate li što su voljeli jesti Jane Austen, Tolstoj i Truman Capote?
Što je Jane Austen posluživala svojim gostima, kako je Emily Dickinson pripremala čaj i kakvi su se okusi nalazili na stolu Lava Tolstoja, Colette ili Trumana Capotea? Na ta i brojna druga pitanja odgovara knjiga „Pisci za stolom“ američke autorice Valerie Stivers, koja književnost promatra iz pomalo neočekivane, ali vrlo bliske perspektive – kroz hranu, kuhanje, svakodnevne navike i trenutke provedene za stolom.
Riječ je o raskošno ilustriranoj književnoj kuharici koja donosi pedeset recepata povezanih s velikim imenima svjetske književnosti. Međutim, ova knjiga nije samo zbirka recepata. Uz svako jelo dolazi priča o autoru, njegovim navikama, vremenu u kojem je živio i stvarao te odnosu prema hrani. Tako književni velikani dobivaju novu, intimniju dimenziju, jer ih ne upoznajemo samo kroz njihove romane, pjesme i eseje, nego i kroz ono što su voljeli jesti, pripremati i dijeliti s drugima.
Stivers na taj način povezuje dva svijeta koja su mnogo bliža nego što se na prvi pogled čini. Književnost je puna opisa hrane, gozbi, kuhinja, mirisa i rituala vezanih uz blagovanje, dok je pripremanje hrane često povezano s obiteljskim uspomenama, društvenim odnosima i kulturnim okolnostima. Stol tako postaje mjesto na kojem se susreću privatni život i javno stvaralaštvo, a poznati pisci prestaju biti samo imena iz povijesti književnosti i postaju ljudi sa svojim ukusima, slabostima, navikama i svakodnevnim ritualima.
Upravo je u tome posebnost knjige „Pisci za stolom“. Čitatelj kroz recepte može zaviriti u svijet velikih autora i otkriti detalje koji se često ne nalaze u uobičajenim biografijama. Pitanje što je neki pisac volio jesti naizgled je jednostavno, ali odgovor može otvoriti cijeli niz priča o njegovom karakteru, životnom stilu, društvenom položaju i vremenu u kojem je živio.
Valerie Stivers takvom pristupu dodaje i dozu duhovitosti te istraživačke znatiželje. Njezino zanimanje za književnost i gastronomiju nije nastalo tek s ovom knjigom. Dugogodišnja je autorica kolumne „Eat Your Words“ za časopis The Paris Review, u kojoj istražuje kulinarske motive u klasičnim književnim djelima, osmišljava recepte nadahnute poznatim autorima i priprema jela koja se pojavljuju na stranicama njihovih knjiga. Kao književna kolumnistica časopisa Compact, Stivers se bavi i širim kulturnim temama, a njezini su tekstovi objavljivani i u publikacijama poput First Things i The Rumpus.
U knjizi „Pisci za stolom“ svoje dugogodišnje zanimanje pretvara u maštovito putovanje kroz živote i ukuse velikih svjetskih pisaca. Pedeset recepata pritom nisu samo poziv na kuhanje, nego i svojevrsni ulaz u književnu povijest. Čitatelj može pročitati priču o određenom autoru, upoznati njegov odnos prema hrani, a zatim taj književni susret nastaviti u vlastitoj kuhinji.
Takva kombinacija čini knjigu zanimljivom i onima koji vole književnost i onima koji uživaju u kuhanju. Ljubitelji knjiga u njoj će pronaći novu u perspektivu na poznate autore, dok će ljubitelji hrane dobiti recepte koji iza sebe imaju priču i kulturni kontekst. Knjiga pritom ne zahtijeva da se čitatelj odluči između čitanja i kuhanja – ona ih spaja u jedno iskustvo.
„Pisci za stolom“ zato se može čitati polako, recept po recept i autor po autor, ali se može koristiti i kao inspiracija za druženja, kuhanje i razgovore o književnosti. Njezina vrijednost nije samo u onome što se nalazi na tanjuru, nego i u pričama koje do tog tanjura vode.
Jer veliki pisci nisu živjeli samo u knjižnicama, za pisaćim stolovima i među koricama svojih knjiga. I oni su sjedili za stolom, kuhali, pili čaj, primali goste, dijelili obroke i stvarali vlastite svakodnevne male rituale. Upravo kroz te obične trenutke knjiga Valerie Stivers pokazuje njihovu ljudskiju stranu i podsjeća da se književnost može doživjeti na mnogo više načina nego samo čitanjem.
Ponekad je za upoznavanje jednog pisca dovoljno otvoriti njegovu knjigu. Ponekad je, međutim, zanimljivo zaviriti i u njegovu kuhinju.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Hrvatski glazbenik i kantautor Teo Grčić predstavio je novi singl „Ljubavi”, za koji potpisuje glazbu i tekst, a kojim obrađuje temu partnerskog odnosa kroz pitanje emocionalne zrelosti, međusobnog povjerenja i svjesne odluke o zajedničkoj budućnosti. Pjesma je objavljena u izdanju diskografske kuće Hit Records, uz prateći videospot, a nastala je u suradnji s glazbenim producentom Mihaelom Blumom i nekoliko iskusnih suradnika s hrvatske glazbene scene.