Autorica Bridgertona, Julia Quinn za HELLO otkriva brojne zanimljivosti o svojim knjigama i likovima te borbi koju nastavlja u Americi
Julia Quinn posjetila je Zagreb zahvaljujući knjižari Mozaik, a ekskluzivno za HELLO! magazin Hrvatska otkrila je koji je prvi lik iz slavne franšize koji je osmislila, što misli o ONOJ Pitbullovoj pjesmi u seriji, kako joj se sviđa sarma i koji su joj planovi za ovu godinu.
Ovaj tjedan imali smo čast popričati s, ni manje ni više nego slavnom autoricom ljubavnih novela Julijom Quinn, čiju je seriju knjiga Bridgerton otkupila Shonda Rhimes i pretvorila je u jednu od najgledanijih serija na Netflixu! Hvaljena američka spisateljica Julia Quinn za HELLO otkriva sve što bi svakog pravog fana moglo zanimati – od inspiracije za knjige i tehničkih detalja vezanih za pisanje ljubavnih scena pa do lika iz Bridgertona s kojim se sama najviše može poistovjetiti.
Julia Quinn posjetila je Zagreb zahvaljujući knjižari Mozaik, a ekskluzivno za HELLO! Croatia otkrila je koji je prvi lik iz slavne franšize koji je osmislila, što misli o ONOJ Pitbullovoj pjesmi u seriji, kako joj se sviđa sarma i koji su joj planovi za 2024. godinu.
Julia Quinn za HELLO otkriva sve što bi jednog fana moglo zanimati
Samostalno ste vratili ljubiće u modu. Zašto ste se i kako odlučili upustiti u pisanje romantičnih novela?
Hvala vam, nisam baš sigurna jesam li ih samostalno vratila u modu, no pomogla sam. Znate, to je nešto što sam oduvijek voljela čitati. Kad sam bila na fakultetu i htjela se malo odmoriti od učenja, čitala bih romantične novele. Kad sam odlučila da i sama želim pisati, nekako mi je bilo prirodno početi pisati knjige ljubavnog žanra.
Čitala sam autore koji su tada bili popularni, i još su jako popularni, poput Judith McNaught i Julie Garwood, sve koji su tada bili jako popularni i zapravo su donosili promjene u taj žanr. Nakon ljubavnih knjiga koje su bile jako dramatične, čak melodramatične, donijeli su nov, lepršaviji i duhovitiji pristup romantičnim novelama. Još su bile prisutne sve emocije, ali uz drugačiji stil. I taj mi se stil stvarno dopao.
Kako ste došli na ideju o obitelji Bridgerton? Sjećate li se tko je bio prvi lik koji ste osmislili?
Zapravo je sve započelo sa Simonom. Upoznala sam nekoga, studenta medicine koji je studirao s mojim suprugom, koji je mucao. Počela sam razmišljati, jer sam ja vrlo brbljava, kako je to kad imaš takav problem pri komunikaciji s ljudima, kako se osjećaš ako te tvoja obitelj zbog toga ne prihvaća i sve što to donosi. I tako sam stvorila Simona i dala mu tog užasnog, užasnog oca i tada sam pomislila da će, u koga god se Simon zaljubi, morati imati najbolju moguću obitelj, i tako je nastala obitelj Bridgerton.
Serija Bridgerton doživjela je nevjerojatnu popularnost na Netflixu, uz produkciju slavne Shonde Rhimes. Gdje ste bili i kako ste se osjećali kad su Vam pristupili s tom idejom?
Nevjerojatno, i još uvijek mi je to nevjerojatno. Prije su za Bridgerton znali fanovi romantičnih novela, a sad za Bridgerton zna cijeli svijet.
Kad sam čula da žele otkupiti prava na knjige, bila sam u Starbucksu, prije sam radila tako da bih ponijela laptop tamo. Moj agent me je nazvao i rekao: “Upravo sam dobio jako zanimljiv poziv. Znaš li tko je Shonda Rhimes?”, a ja sam oduševljeno rekla: “Da, znam tko je Shonda Rhimes.” On je nastavio: “Njezini predstavnici su me upravo zvali, zainteresirani su za otkupljivanje prava na Bridgerton”. Jednostavno nisam mogla vjerovati, to je bila najluđa stvar koju sam čula.
Koliko Vi sami imate udjela u onome što vidimo u seriji? Savjetujete li producente?
Ne, dala sam im potpunu kontrolu. Ipak, vidim scenarij prije snimanja i sa mnom prokomentiraju sve veće promjene koje žele napraviti.
Na primjer, kad su odlučili preskočiti Benedicta i u trećoj sezoni predstaviti priču iz četvrte knjige, rekli su mi da to namjeravaju napraviti, ja sam pitala jeste li sigurni… Oni su rekli da fanovi to jako žele, a ja sam rekla sam – OK, to ima smisla.
Dakle, niste se osjećali kao da ne poštuju redoslijed?
Ne, zato što su imali dobar razlog. Da su imali glup razlog bilo bi drugačije, ovako ima smisla. Zapravo, nikad nisam imala prigovore, ponekad imam pitanja. Oni se razumiju u televiziju, ja se razumijem u knjige. To nije isto.
Kako ste se osjećali kad ste vidjeli prvu epizodu serije snimljene prema svojim knjigama na ekranu?
Zapravo sam već vidjela ranu verziju dok se Bridgertonovi voze u kočiji, a iza je zeleni ekran, još nije bilo ni glazbe. No i tad sam znala da će to biti nešto posebno.
Trenutno gledamo treću sezonu koja je snimljena prema Vašoj četvrtoj knjizi Bridgerton jer su fanovi željeli što prije doznati što će se dogoditi s Penelope i Colinom. Nicola Coughlan i Luke Newton odlično su ispričali priču, kakvi su vaši dojmovi oko ONE scene u kočiji i Pitbullove pjesme u pozadini?
Još ne mogu vjerovati da je to Pitbullova pjesma, ali je – savršena je za tu scenu! Smiješno je što je u svojoj ranoj verziji nisam imala glazbu. Ono što ja vidim je rana verzija, zanimljivo je koliku razliku može napraviti sama glazba.
Vratimo se malo na same knjige. Na koji ste lik Vi osobno najponosniji?
Zanimljivo pitanje, obično me pitaju tko mi je najdraži. Možda sam najponosnija na lady Danbury jer ju je tako zabavno pisati i jer nije glavni lik. Ili Violet jer je rasla i sazrijevala. Kad pogledate Violet, u prvoj je knjizi jednodimenzionalna, a kasnije je vrlo zanimljiva.
S kojim biste se likom iz Bridgertona Vi osobno najviše mogli poistovjetiti?
Prije sam govorila da sam kombinacija Penelope, Eloise i Francesce, no to sam bila ja prije 15, 20 godina. Sad mislim da sam Violet.
Znamo da su sve Vaše knjige fikcija, no trudite li se pronaći što više povijesnih činjenica dok ih pišete? Koje Vam je otkriće bilo najfascinantnije?
Sjećam se jedne sitnice. Zanimljivo mi je bilo kad sam otkrila da Shakespeare nije rekao da je pero oštrije od mača. Htjela sam to iskoristiti i onda sam doznala da to nije rekao Shakespeare kao što sam mislila.
Kad pišete ljubavne scene, razmišljate li o tome kako bi bili odjeveni u to doba?
Da, ali ja nisam autor koji voli previše opisivati odjeću. Kad je praktika u pitanju, više razmišljam gdje je kome ruka i u kojem položaju se tko nalazi. To je zapravo dosta teško, tu zna biti dosta dosadnih detalja.
Kako ste odabrali baš Veliku Britaniju za radnju Bridgertona, s obzirom na to da ste Vi iz New Yorka?
Sve moje knjige smještene su tamo, i tamo se odvija radnja brojnih knjiga koje sam voljela čitati, to je zapravo cijeli pod-žanr.
Razmišljate li napisati ljubić o nekoj drugoj lokaciji? Na primjer, Dubrovniku ili Zagrebu?
Za to bih morala naučiti još puno povijesti, ali zapravo imam jednu knjigu čija se radnja odvija u Americi. Likovi su iz Velike Britanije, ali je radnja smještena u New Yorku. To mi je bilo teže pisati premda sam odrasla u okolici New Yorka jer mi je to područje poznato pa sam morala razmišljati kako se u to vrijeme što zvalo.
U Vašim knjigama naglasak je stavljen na žensku snagu. Kako se Vaši likovi iz povijesnih romana mogu poistovjetiti sa ženama u 2024. godini?
Premda žene danas imaju više slobode, možemo kupovati stvari, možemo glasati, i dalje se borimo protiv restrikcija, samo drugačijih restrikcija. Tako da mislim premda se moji likovi ne moraju boriti s jednakim stvarima kao žene danas, taj osjećaj da se moraš boriti ipak nam je poznat.
Europa se priprema za izbore za Europski parlament, o čemu govore i brojni spisatelji i slavne osobe. Zašto je bitno glasati i smatrate li da je demokraciju danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo?
Da, mislim da se demokracija uzima zdravo za gotovo, Mislim da su pravila drugačija, no osjećaji koje gajite prema pravilima su isti. Ponekad snaga koju ćeš dobiti natrag može biti i “blaga snaga”. Možda nećeš promijeniti svijet, možda nećeš promijeniti pravila, ali još uvijek pokušavaš promijeniti svoj život i mislim da je to ljudima važno.
Osim o obitelji Bridgerton, pišete i o The Dukes of Whyneham, Lyndon sisters i drugima. Gdje pronalazite inspiraciju?
Volim pisati o obiteljima, braći i sestrama jer oni imaju drugačije veze od bilo koga. Oni dijele povijest. Koliko god voljeli svoje supružnike, jednostavno nemate takvu povijest kao s braćom i sestrama. Nitko ne zna kako je imati vaše roditelja osim vaše braće i sestara.
Jeste li već uspjeli obići Zagreb? Hoćete li možda posjetiti i naše more?
U Zagrebu sam dan i pol i vidjela sam mnogo lijepih zgrada, knjižnice, odsjedam u predivnom hotelu koji je nevjerojatan. Izašli smo i pojela sam sarmu. Htjela sam probati nešto prepoznatljivo za Hrvatsku. Kad završim s radom u Zagrebu, idem u Dubrovnik sa suprugom. Čula sam da je predivan i jako sam uzbuđena.
Kakvi su vaši planovi za 2024.? Postoji li neki cilj koji ste si zadali?
Idem na turneju u Njemačku i u Pariz krajem godine, a kod kuće ću gostovati u mnogim knjižarama i knjižnicama i govoriti o problemu koji postoji u Americi a koji se tiče cenzura knjiga, čemu se snažno protivim. Pokušat ću dati svoj udio i pomoći u nadolazećoj Bidenovoj kampanji. Ne slažem se s ukidanjem ženskih prava, cenzuriranjem knjiga… Puno posla treba odraditi i sretna sam što sam u poziciji u kojoj jesam i što mogu pomoći.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Zagrebačka gastronomska scena ove jeseni ima još jedan razlog za večernji izlazak. Boogie Lab započeo je novu sezonu Moonlight Sessionsa, subotnjih večera na kojima se za istim stolom susreću autorska kuhinja, kokteli i glazba. Prvo izdanje održano je 24. listopada pred rasprodanim restoranom, a interes za nastavak programa već je premašio očekivanja. Sljedeća tri termina potpuno su popunjena, dok je za završnu večer 21. studenoga ostalo svega deset mjesta.
Modna manifestacija ModernA održat će se 10. studenoga 2026. godine u Wedding Resortu Berekin, a ovogodišnje izdanje bit će posvećeno mentalnom zdravlju i poteškoćama koje često ostaju skrivene iza naizgled sretnog i zadovoljnog lica. Projekt koji organiziraju Anita Maričić i Alen Ljubić ponovno će okupiti poznate domaće i regionalne dizajnere te modnim revijama i pratećom kampanjom nastojati potaknuti razgovor o emocionalnim poteškoćama, međusobnom razumijevanju i podršci osobama koje prolaze kroz teška životna razdoblja.
Candice Swanepoel karijeru je započela vrlo mlada. Odrasla je na farmi u Južnoafričkoj Republici, a modni agent zapazio ju je na tržnici kada je imala samo 15 godina.