Što bismo trebali kuhati? Više od 100 recepata za zdravlje, dug život i kulinarsku radost
Otkrijte recepti za svježe, hranjive i ukusne obroke koji njeguju tijelo i dušu – inspirirani filozofijom pripremanja hrane koja povezuje obitelj, zajednicu i planet.
Knjiga Hrana: Što bismo trebali kuhati? donosi više od stotinu pažljivo osmišljenih recepata koji potiču dug i zdrav život, neovisno o prehrambenim navikama i osobnim preferencijama. Bez obzira na to slijedite li vegansku, paleo ili pegansku prehranu, ili pak izbjegavate žitarice i laktozu, ova kuharica nudi raznovrsna jela prilagođena suvremenom načinu života, od laganih i osvježavajućih salata do raskošnih i nutritivno uravnoteženih slastica.
Bestseler autora dr. Marka Hymana nadilazi klasični format kuharice te postaje svojevrsna pozivnica u svijet u kojem je priprema hrane izvor zdravlja, kreativnosti i svakodnevne radosti. Kroz jednostavne, ali promišljene recepte, dr. Hyman pokazuje da kuhanje može biti zabavan i istovremeno revolucionaran čin koji pozitivno utječe ne samo na zdravlje pojedinca, već i na dobrobit obitelji, šire zajednice i okoliša.
Dodatnu vrijednost knjizi daju recepti koje su podijelili Hymanovi prijatelji i kolege, a koji su osobno iskusili dobrobiti peganske prehrane. Među njima su i ugledni liječnik te popularizator zdrave prehrane dr. Mehmet Oz, kao i glumica i poduzetnica Gwyneth Paltrow, čime knjiga dobiva i osobnu, inspirativnu dimenziju.
Nakon što je u svojoj uspješnici Hrana: Što bismo trebali jesti? razotkrio dugogodišnje mitove o prehrani koji su nas udaljili od namirnica koje su zapravo zdrave za nas, dr. Mark Hyman u novom izdanju Školske knjige donosi zbirku recepata koji će oduševiti nepce i nahraniti tijelo.
Knjiga Hrana: Što bismo trebali kuhati? (koju je prevela Sara Zobel), nudi više od 100 ukusnih i hranjivih recepata koji ističu prednosti prehrane koja obiluje zdravim mastima, svježim povrćem, orašastim plodovima i mahunarkama te organski uzgojenim namirnicama.
Međugeneracijski proces prenošenja vještina
Dr. Mark Hyman zavolio je kuhanje još kao mladić, u doba kad je prehrambena industrija počela zagovarati prerađenu hranu i zamrznuta jela. Unatoč tomu što se zapadni svijet sve više opredjeljivao za komociju, njegova je obitelj uglavnom nastojala jesti svježu, izvornu, neprerađenu hranu.
„Kuhanje sam oduvijek povezivao s pripadnošću zajednici. Moja prva sjećanja povezana s hranom tiču se kuhanja pileće juhe petkom navečer te prženja latki (palačinki od krumpira) za Hanuku. Majka me naučila osnovama kuhanja – kako gnječiti češnjak, oguliti luk, kada početi pripremati obrok ako želimo da sve ispadne savršeno te bude gotovo u isto vrijeme. Time je nastavila tisućljetni međugeneracijski proces prenošenja vještina sakupljanja i pripreme hrane unutar zajednice”, navodi autor u uvodu svoje knjige.
Pripremanje hrane za druge uveseljavalo je njegovu majku – uživala je u promatranju sretnih izraza lica ljudi koji su jeli njezine slasne obroke, slaveći time život, obitelj i pripadnost zajednici. Nažalost, taj je osjećaj većini ljudi nepoznat. „U današnje je vrijeme prehrambena industrija preotela naše kuhinje, što se nije dogodilo slučajno. Kuhanje je pretvorila u posao, teret i dosadu. Ne nasjedajte na poruku: ‘Danas zaslužuješ odmor’. Riječ je o prijevari koja bi nas trebala navesti da kupujemo unaprijed pripremljenu, prerađenu hranu”, ističe dr. Hyman.
Kombinacija paleo i veganske prehrane
Kuhanje i jedenje hrane nužne su aktivnosti i neizostavan su dio naše ljudskosti te nas povezuju sa svime što je stvarno i važno: sa Zemljom, prirodom, našom obitelji i zajednicom. Pripremanje hrane izvor je radosti, ispunjenja, povezanosti i kreativnosti, smatra autor knjige. Poručuje da kuhanje jednostavne, neprerađene hrane zapravo i nije toliko naporno – često traje manje od jedan sat na dan. Uz nešto planiranja i poneki korisni savjet možete naučiti kod kuće pripremati jednostavne, hranjive peganske obroke koji su ukusni i priuštivi.
Cijeli je sadržaj knjige usklađen sa smjernicama peganske prehrane. Riječ je o mješavini paleo i veganske prehrane, bogatoj neprerađenom hranom biljnog podrijetla s niskim glikemijskim indeksom koja obiluje dobrim mastima, vlaknima i ostalim korisnim sastojcima. Peganska prehrana je inkluzivni, održivi režim prehrane bogat hranjivim tvarima. Zabavna je i neodoljiva.
Neke su recepte dodali prijatelji i kolege dr. Marka Hymana koji su iskusili pozitivne učinke peganske prehrane. Među njima su, primjerice, istaknuti liječnik i popularizator zdrave prehrane dr. Mehmet Oz, glumica Gwyneth Paltrow te jedan od najutjecajnijih svjetskih chefova i humanitaraca – José Andrés.
U svim se receptima nalaze sastojci koji ne sadržavaju gluten i nezdrave masti te imaju niski glikemijski indeks. Većina njih, uz nekoliko iznimaka, ne sadržava žitarice i laktozu. Mnogi su i veganski. Svaki je recept vrlo jasno kategoriziran, s napomenom o tome sadržava li žitarice, laktozu i veganske sastojke.
Hrana za tijelo i dušu
Hrana: Što bismo trebali kuhati? nije samo kuharica, nego pozivnica u svijet zdravijeg, ispunjenijeg kuhanja koje hrani i tijelo i dušu. Pridružite se dr. Hymanu u kulinarskoj avanturi koja će vas potaknuti da kuhanje shvatite kao ključ za postizanje zdravog načina života i dugovječnosti.
„Neka vam ova knjiga bude vodič za pripremanje hrane koja dobro izgleda i miriše, ukusna je i zdrava. Neka vam pomogne da svoje najmilije, ili ljude koje biste htjeli bolje upoznati, okupite za ukusnim obrocima i u zanimljivim razgovorima. Kuhanje je revolucionaran čin koji može ozdraviti vas, vašu zajednicu, pa čak i cijeli planet. Svijet možemo promijeniti zalogaj po zalogaj”, poručuje dr. Mark Hyman. Knjigu možete nabaviti u svim knjižarama i webshopu Školske knjige.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Malo je pustolovnih romana koji su toliko snažno utjecali na predodžbu o gusarima kao Otok s blagom Roberta Louisa Stevensona. Karta na kojoj je mjesto zakopanog blaga označeno velikim slovom X, crna točka kao prijeteća poruka, papiga na ramenu, drvena noga, pobuna na brodu i potraga za blagom na udaljenom otoku danas djeluju kao gotovo neizostavni elementi gusarskih priča. Mnogi od tih motiva postojali su i prije Stevensona, ali upravo ih je njegov roman povezao u priču koja je tijekom više od stoljeća snažno utjecala na književnost, film i popularnu kulturu. Otok s blagom zato se odavno ne čita samo kao pustolovni roman iz 19. stoljeća, nego i kao jedno od djela koja su oblikovala način na koji kasnije generacije zamišljaju gusare i njihove pustolovine.
Lumen je objavio roman Grad ruševina američke autorice Charisse Weaks, drugi dio romantasy serijala Vještica lutalica, koji nastavlja priču započetu romanom Skupljač vještica. Hrvatsko izdanje preveo je Denis Brkić, a novi roman nastavlja pratiti Rainu Bloodgood i Alexusa Thibaulta u svijetu Tiressije, u kojem se osobni sukobi likova sve snažnije povezuju s ratom, političkim interesima, drevnom magijom i borbom za vlast.
Na policama s novim izdanjima pojavila se knjiga koja već svojim naslovom postavlja jednostavno pitanje o načinu na koji gledamo vlastiti život, a iza hrvatskog naslova Koliko sam sretan nalazi se ilustrirano djelo američkog animatora i dizajnera Christiana Watsona, čiji je originalni naslov How Lucky Am I: A Skeleton's Guide to Living Your Best Life. Knjiga je objavljena 28. srpnja 2026. u izdanju Clarkson Pottera, ima 128 stranica i pripada onoj vrsti izdanja koja se teško može smjestiti u samo jednu uobičajenu kategoriju, jer povezuje ilustraciju, kratku prozu, osobna promišljanja, teme zahvalnosti, gubitka, prolaznosti i osobnog razvoja.
Postoje neki okusi koje jednostavno povezujemo s određenim godišnjim dobom, a kada je riječ o jeseni, Pumpkin Spice Latte već godinama nema pravu konkurenciju. Čim temperature počnu padati, a dani postanu kraći, ponovno se zaželimo ove kremaste kave s mirisnim začinima koja je postala nezaobilazan dio jesenske rutine. Zato nas posebno veseli povratak sezone Pumpkin Spice Lattea, a jedan od naših favorita već se godinama nalazi u ponudi zagrebačkog Ziggy’s Coffeeja. Ako ste ga već probali, vjerojatno znate zašto mu se želimo vratiti, a ako još niste, ovo je napitak koji vrijedi staviti na popis za sljedeću kavu u gradu.
Brat pokojne princeze Diane, Charles Spencer, iznio je prilično oštro mišljenje o filmu „Spencer” iz 2021. godine, u kojem je američka glumica Kristen Stewart utjelovila njegovu sestru. Iako film smatra lošim, njezinu je glumu ocijenio izvanrednom te priznao da ga je iznenadilo koliko je uvjerljivo uspjela dočarati Dianinu osobnost, način ponašanja i emocionalno stanje.
Povijest modne kuće Chanel gotovo se uvijek dijeli na dva razdoblja, ono u kojem je njezin identitet stvarala Gabrielle Coco Chanel i ono koje je započelo dolaskom Karla Lagerfelda 1983. godine. Lagerfeld je tijekom sljedećih desetljeća postao toliko povezan s Chanelom da se njegovo ime danas gotovo automatski pojavljuje uz svaku priču o modernizaciji te francuske kuće. Pripisuju mu se povratak Chanela u središte modne industrije, nova interpretacija kostima od tvida, pretvaranje tradicionalnih simbola kuće u prepoznatljive modne dodatke i stvaranje estetike koja je obilježila osamdesete i devedesete godine.
Prava jesen napokon je stigla, a s njom i hladnija jutra, kišni dani i ono dobro poznato pitanje što odjenuti kada želimo izgledati dotjerano, a pritom se osjećati ugodno. Lagane ljetne haljine polako ustupaju mjesto jaknama, slojevitim kombinacijama i toplijim materijalima, dok se u naše ormare vraćaju smeđe, bež i maslinaste nijanse. Upravo u takvoj paleti Tatjana Dragović pronašla je kombinaciju koja bi mnogim ženama mogla poslužiti kao inspiracija za jesenske dane, osobito onima koje vole jednostavnu odjeću, kvalitetne modne dodatke i pomalo ležeran izgled.
Sjećate li se Mirana Kurspahića od prije deset i više godina, kada je imao kratku kosu, uredno oblikovane brkove i njegovao uglađen, gotovo gospodski izgled? Poznati domaći redatelj i glumac tada je imao sasvim drukčiji imidž, a priznat ćemo da bismo ga najradije upravo takvog i pamtili. U međuvremenu se dogodila poprilična stilska preobrazba, i to u smjeru koji nas nije osobito oduševio. Nekadašnji uglađeni gospodin danas izgledom pomalo podsjeća na Iggyja Popa za siromašne, ali njegovu aktualnu frizuru i cjelokupni vizualni identitet ovom prilikom radije nećemo komentirati. Zato ćemo s punim pravom pohvaliti njegov modni odabir za izlet u Trst, jer je Kurspahić ovaj put pokazao da itekako zna složiti dobru odjevnu kombinaciju.
