ZKM otvara sezonu predstavom o vremenu, odlascima i sjećanju: “Max, Mischa i ofenziva Tet” postaje kazališni događaj godine
U Zagrebačkom kazalištu mladih 17. listopada bit će predstavljena premijera predstave “Max, Mischa i ofenziva Tet”, u režiji Ivice Buljana, prema romanu norveškog autora Johana Harstada. Djelo koje je već u književnom svijetu postalo simbol jedne generacije sada se pretvara u kazališni događaj koji preispituje odnos između umjetnosti, identiteta i sjećanja. U središtu je priča o redatelju Maksimilijanu Hanssonu, Norvežaninu koji emigrira u Sjedinjene Američke Države i koji, okružen teatrom, probama i turnejama, postaje svjedok vlastitog raseljavanja – fizičkog, ali i unutarnjeg.
Harstadov roman, a sada i Buljanova predstava, ne govori samo o pojedincu, već o čitavom svijetu u pokretu. O migracijama, nostalgiji i prijateljstvima koja se protežu kroz kontinente. O kazalištu koje više nije samo prostor izvedbe, već način postojanja. U tom kontekstu “Max, Mischa i ofenziva Tet” postaje nešto više od adaptacije – on je kazališni esej o vremenu i pripadnosti.
Kazalište kao sjećanje koje diše
Buljanovo čitanje romana prati suvremeni europski trend pretvaranja velikih romana u scensku formu. Kao što je Van Hove stvorio kazališnu verziju romana A Little Life, a Gosselin, Mitchell i Complicité istražili granice između proze i scene, tako i ZKM ovom predstavom otvara prostor gdje riječ postaje pokret, a svjetlo preuzima ulogu pripovjedača.
Predstava “Max, Mischa i ofenziva Tet” u ZKM-u okuplja snažan ansambl u kojem se isprepliću glasovi, sjećanja i likovi koji tvore kolektivnu priču o odlasku i povratku. Ugo Korani utjelovljuje Maxa, Hrvojka Begović Mishu, dok Lucija Šerbedžija, Frano Mašković i Rakan Rushaidat grade emocionalni okvir predstave. Glumački ansambl, u kojem su i Nataša Dangubić, Dado Ćosić, Vedran Živolić, Milica Manojlović i Rok Juričić, funkcionira kao jedno tijelo koje diše u ritmu Harstadove proze.
Nastavite čitati nakon oglasa
Scenograf Aleksandar Denić stvara svijet između galerije i stanice, dok kostimografkinja Ana Savić Gecan odijeva likove u slojeve vremena, prostora i identiteta. Glazba Darka Rundeka, koja povezuje zvukove autoceste, aviona i dvorane, postaje suptilni vodič kroz emocije, gotovo poput drugog lika.
Buljan je već ranije pokazao kako zna scenski prenijeti literarni ritam, no u “Maxu, Mischi i ofenzivi Tet” dotiče se onoga što nazivamo kontinuitetom života. Njegov teatar ne rekonstruira roman, već ga preobražava u iskustvo koje se živi zajedno s publikom. Harstadov epski realizam, humor i melankolija u ZKM-u pronalaze novo tijelo – ono glumca, ansambla, gledališta.
Nastavite čitati nakon oglasa
Predstava je, u tom smislu, i hommage moći kazališta da upija složenost svijeta i da je iznova ispriča kroz glasove koji pripadaju sadašnjosti. ZKM se ovim naslovom ne priklanja trendu nego ga preispituje, potvrđujući da kazalište i dalje ima snagu stvarati kontinente osjećaja u vremenu koje se ubrzano fragmentira.
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Helena je na svom Instagram profilu ovih dana podijelila fotografije u upečatljivoj haljini prekrivenoj ružičastim i plavim šljokicama koje se presijavaju poput sireninih ljuskica, stvarajući pravi 'sirena efekt'.
Jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, dugometražni animirani film „Kristalni planet“, u kina stiže 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa), donoseći raskošno kino iskustvo koje spaja snažnu emociju, vizualni spektakl i produkcijski doseg bez presedana u domaćoj animaciji, a publici se predstavlja i prvim službenim trailerom.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
