Krleža na sceni ZKM-a kao nikada prije: Hrabra adaptacija “LOGOR / GOLGOTA” otvara pitanja rata, kapitalizma i ljudskog dostojanstva
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Na tribini su sudjelovale teatrologinja i književnica Nataša Govedić, profesorica na Akademiji dramske umjetnosti, te znanstvenica Suzana Marjanić s Instituta za etnologiju i folkloristiku, ujedno i suurednica zbornika Krležin EU/ropski furiosum. Razgovor je moderirao pisac i urednik Srđan Sandić, koji je raspravu usmjerio prema ključnom pitanju: na koji način Krležino antiratno mišljenje danas odzvanja u vremenu obilježenom krizom europskog političkog projekta, obnovom imperijalnih sukoba i dubokim društvenim napetostima kasnog kapitalizma.
Sudionice tribine naglasile su kako se Krležine drame, u kojima se tematiziraju rat, represija i tragična sudbina pojedinca unutar nasilnih povijesnih mehanizama, danas čitaju s novom snagom i neobičnom aktualnošću. U vremenu globalnih nestabilnosti, masovnih migracija i ekonomskih nejednakosti, Krležini tekstovi djeluju gotovo proročanski, kao oštra dijagnoza svijeta koji se ponovno nalazi na rubu velikih povijesnih lomova, nalik onima na samom kraju Austro-Ugarske Monarhije.
Govoreći o adaptaciji koju za predstavu LOGOR / GOLGOTA potpisuju redateljica Nina Rajić Kranjac i dramaturg Goran Injac, Nataša Govedić i Suzana Marjanić složile su se kako je riječ o iznimno promišljenom i odvažnom dramaturškom zahvatu. Premda su drame U logoru i Golgota često objavljivane zajedno, njihovo spajanje u jednu scensku strukturu ovdje dobiva posve novu dimenziju. Kako je istaknula Govedić, replike iz dvaju tekstova u predstavi se međusobno „kopčaju“ u svojevrsnim dramaturškim šavovima: pitanje koje se postavlja u jednoj drami dobiva svoj odjek ili odgovor u drugoj, stvarajući dinamičan i višeslojan dijalog između dvaju svjetova.
Taj se dijalog odvija između ratišta i radničke svakodnevice, između vojnika i radnika, između militarizirane discipline i ekonomskog potčinjavanja. Sudbine likova prelamaju se kroz motive koji su i danas bolno prepoznatljivi: ratovi koji razaraju društva, migracije koje potresaju granice država, prekarni rad koji nagriza dostojanstvo pojedinca te raspad industrijskih sustava koji su nekoć oblikovali čitave zajednice. U tom kontekstu spomenuta su i hrvatska brodogradilišta i tvornice uništene tijekom tranzicijskih privatizacija, koje su mnogi doživjeli kao proces sustavne pljačke i društvenog raslojavanja.
Posebno mjesto u raspravi zauzela je Krležina ideja solidarnosti, koja se kroz njegove dramske tekstove pojavljuje kao moralno i političko uporište. Prema riječima sudionica tribine, Krleža gotovo uvijek zauzima perspektivu onih koji su poniženi, obespravljeni ili dehumanizirani – ljudi koji se nalaze na samom rubu društvenog poretka, izloženi nasilju institucija i ideologija.
U drami U logoru lik Horvata simbolizira čovjeka koji se srami vlastite pokornosti, svjestan da je pristao na egzistenciju poslušnog pseta koje se ulizuje autoritetima kako bi preživjelo. Takva „pasja egzistencija“, kako je istaknuto na tribini, nije samo povijesna metafora nego i snažna slika suvremenog društva, u kojem se poslušnost i oportunizam često nagrađuju, dok se kritičko mišljenje kažnjava. No trenutak u kojem se to poslušno pseto pretvara u bijesnog psa – trenutak kada se usudi reći ne – označava početak političkog sazrijevanja i povratak ljudskog dostojanstva.
Drugim riječima, kako je zaključila Suzana Marjanić, čovjek postaje istinski slobodan tek onda kada, unatoč svim pritiscima institucija i struktura moći, odluči izgovoriti odlučno i nepokolebljivo NE. Upravo u tom činu otpora, koji je ujedno i čin etičke hrabrosti, otvara se prostor za ljudskost i solidarnost.
Premijera predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih zakazana je za 20. ožujka 2026. godine, dok su reprizne izvedbe najavljene za 21., 22., 27., 28. i 29. ožujka. Očekuje se da će ova kazališna produkcija, koja hrabro reinterpretira Krležine antiratne drame kroz prizmu suvremenih društvenih konflikata, potaknuti novu raspravu o ulozi kazališta kao prostora kritičkog promišljanja svijeta u kojem živimo.
Na kazališnu pozornicu Zagreba stiže predstava koja će publiku istodobno nasmijati do suza i natjerati na nelagodno prepoznavanje vlastitih slabosti. Nova komedija „CELO TELO TU ME BOLI“, autora i redatelja Nikola Pejaković, gostuje 12. ožujka 2026. u 21 sat u Satiričko kazalište Kerempuh, u produkciji Teatar na Brdu, donoseći večer inteligentnog humora, britke ironije i gorko-slatkih istina o vremenu u kojem živimo.
Predstava „Babin kuk gori“ koja tematizira putovanje dviju žena od Zagreba do Babina Kuka kako bi spriječile vjenčanje koje ih je emotivno uznemirilo, donosi suvremenu priču o impulsivnim odlukama i posljedicama koje one mogu imati. U središtu radnje nalaze se Katarina Sladić i Marija Jelavić, koje nakon primitka pozivnice na vjenčanje donose spontanu odluku da automobilom krenu na dug put, vjerujući da mogu promijeniti tijek događaja, no putovanje se ubrzo pretvara u kompleksan road trip ispunjen humorom, napetošću i preispitivanjem vlastitih motiva. Autori predstave inspiraciju su pronašli u motivima poznate priče o putovanju kao metafori za osobni razvoj, a lokalni kontekst Zagreba i Babina Kuka daje dodatnu autentičnost i bliskost domaćoj publici.
Nakon pulske premijere, autorski projekt SOLARIS DVA, nastao u koprodukciji Montažstroja i Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula, sinoć je doživio i svoju zagrebačku premijeru u Zagrebačko kazalište mladih, gdje će se ponovno izvesti i sutra, 25. veljače 2026. godine u 20 sati. Time se ovaj ambiciozni i višeslojni projekt upisuje u kazališni život metropole kao događaj koji istodobno propituje suvremenost i priziva snažnu kulturnu memoriju.
Povodom tridesete obljetnice svoje stand-up karijere, jedan od najprepoznatljivijih autora domaće satire, Željko Pervan, okupio je novinare na susretu koji je, u skladu s njegovim stilom, bio jednako ceremonijalan koliko i ležerno duhovit – uz tortu, kavu i razgovor koji je neprestano klizio između autobiografije i improvizirane komedije. Već u uvodu naglasio je kako je sama činjenica da se tri desetljeća bavi istim zanimanjem gotovo egzistencijalni paradoks, jer, kako je u šali rekao, čovjek bi se trebao umoriti od vlastite profesije mnogo prije nego što ona doživi jubilej. Uz karakterističnu ironiju prisjetio se i zdravstvenih epizoda koje su, prema njegovu viđenju, gotovo spriječile proslavu obljetnice, sugerirajući kako bi u tom slučaju interes javnosti bio još veći, ali bi povod bio posve drukčiji.
U trenutku kada se čini da je stvarnost postala tek još jedna kartica otvorena na zaslonu, a sjećanje podatak koji se može pohraniti, kopirati i beskonačno reproducirati, SOLARIS DVA Boruta Šeparovića dolazi u Zagrebačko kazalište mladih kao precizno osmišljeni intermedijalni eksperiment koji kazališnu pozornicu pretvara u prostor susreta triju paralelnih svjetova – filmskog, izvedbenog i računalno generiranog.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 27. veljače otvara svoja vrata za premijernu izvedbu Verdijeve Aide, jednog od najvažnijih i najomiljenijih naslova svjetske operne literature, u sklopu velike europske koprodukcije koja okuplja prestižna kazališta poput Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, čime Zagrebu pripada čast biti domaćinom prve izvedbe, a nakon koje slijede talijanska i mađarska premijera.
„Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo.“ Rečenica koja desetljećima odzvanja književnim svijetom uskoro će u riječkom HNK Ivana pl. Zajca dobiti novo, raskošno i emotivno ruho – ono baletno. U petak, 13. veljače 2026. u 19.30 sati, premijerno će biti izveden balet „Mali princ“, autorski projekt koji kroz pokret, glazbu i vizualnu magiju otvara vrata svijeta u kojem su nježnost, prijateljstvo i odgovornost najveće vrijednosti.
Akcija poticanja čitanja od najranije dobi koju provodi Školska knjiga podsjeća nas na jednostavnu, ali duboko važnu istinu: ljubav prema knjizi počinje u djetinjstvu. Upravo u tim prvim godinama, kada djeca s radoznalošću otkrivaju svijet oko sebe, knjiga može postati njihov prvi prozor u nepoznato, izvor mašte, znanja i osjećaja koji se pamte cijeli život. Stoga nije slučajno što se tijekom Mjeseca dječje knjige, koji traje do 31. ožujka, u knjižarama i na webshopu Školske knjige nudi bogat izbor slikovnica i raskošno ilustriranih knjiga po sniženim cijenama, s ciljem da što više djece dobije priliku zakoračiti u čaroban svijet čitanja.
U vremenu u kojem moda sve češće balansira između svakodnevice i sna, između funkcionalnosti i čiste imaginacije, nova kolekcija modne kuće Chanel za sezonu jesen–zima 2026 otvara upravo takav prostor – prostor dijaloga između stvarnosti i transformacije. U središtu tog koncepta nalazi se ideja koju je još prije desetljeća oblikovala legendarna Gabrielle Chanel, žena koja je zauvijek promijenila način na koji žene promatraju vlastitu garderobu, ali i vlastitu slobodu.
