Veliki povratak Verdija na zagrebačku pozornicu: Monumentalni operni spektakl “Aida” u srcu Zagreba
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 27. veljače otvara svoja vrata za premijernu izvedbu Verdijeve Aide, jednog od najvažnijih i najomiljenijih naslova svjetske operne literature, u sklopu velike europske koprodukcije koja okuplja prestižna kazališta poput Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, čime Zagrebu pripada čast biti domaćinom prve izvedbe, a nakon koje slijede talijanska i mađarska premijera.
Riječ je o produkciji iznimno zahtjevne i reprezentativne naravi, koja ujedinjuje najbolje domaće operne snage – soliste, Zbor i Orkestar Opere HNK-a u Zagrebu – s gostovanjima istaknutih umjetnika svjetskog glasa, a upravo taj spoj lokalnog talenta i međunarodno afirmiranih interpreata daje predstavi posebnu umjetničku težinu, naglašava njezin prestiž i podcrtava njezin internacionalni karakter, dok publiku vodi kroz veličanstvenu i dojmljivu glazbenu i scensku priču.
Scensku realizaciju ovog monumentalnog djela, u kojem se na jedinstven način spajaju intimna ljudska drama i raskošan scenski spektakl, potpisuje ugledni argentinski redatelj Mario Pontiggia, poznat po klasičnom i promišljenom pristupu te preciznoj dramaturškoj interpretaciji, dok će glazbeni dio pod ravnanjem Pier Giorgia Morandija, šefa dirigenta Opere HNK-a u Zagrebu, oživjeti svaki detalj Verdijeve glazbene genijalnosti, a publika je već imala priliku upoznati ovaj autorski tim kroz iznimno uspješnu izvedbu La Bohème u svibnju 2024. godine.
Smještena u mitski i povijesni ambijent starog Egipta, Aida je praizvedena 1871. godine u Kairu i od tada ne prestaje fascinirati svojim monumentalnim zborskim prizorima, raskošnom glazbom i dramatičnom složenošću, dok se iza tih grandioznih scena otkriva duboko intimna priča o ljubavi, dužnosti, osobnoj žrtvi i identitetu, koju Verdi oblikuje s iznimnom emocionalnom snagom i glazbenom sugestivnošću.
U središtu radnje nalazi se tragična ljubavna priča između etiopske princeze Aide i egipatskog vojskovođe Radamesa, a uloge tumače Kristina Kolar i Julija Vasiljeva, odnosno Stefano La Colla, Tomislav Mužek, Stjepan Franetović te Damir Klačar (studijski), dok se u ulozi Amneris izmjenjuju Sofija Petrović i Emilia Rukavina, a egipatskog kralja interpretiraju Mate Akrap i Toni Nežić, Ramfisa Luciano Batinić i Ivica Čikeš, dok uloga Amonasre pripada Ljubomiru Puškariću i Badralu Chuluunbaataru, a ostale uloge, poput Glasnika i Svećenica, tumače Ivo Gamulin, Lovre Gujinović, Josip Švagelj, Josipa Lončar i Hana Ilčić, pri čemu se izvedbi pridružuje i ansambl Baleta HNK-a u Zagrebu.
Iznimno zanimanje publike potvrđuje i činjenica da su sve izvedbe Aide u ovoj sezoni rasprodane tjednima prije premijere, što dodatno svjedoči o tome koliko hrvatska publika prepoznaje i cijeni velike klasike opernog repertoara, dok se posebno ističe gala izvedba 5. ožujka, u kojoj u ulozi Radamesa nastupa Stefano La Colla, jedan od vodećih talijanskih tenora današnjice i redoviti gost najprestižnijih opernih kuća svijeta, među kojima se nalaze Teatro alla Scala u Milanu, Wiener Staatsoper, Royal Opera House u Londonu, Bavarska državna opera u Münchenu, Deutsche Oper Berlin, Opera Chicago i Sydney Opera House.
Za sve one koji premijeru neće moći pratiti uživo, snimka gala izvedbe sa Stefanom La Collom bit će dostupna od travnja na europskoj platformi OperaVision, čime će ova zagrebačka produkcija dosegnuti široku međunarodnu publiku i potvrditi status HNK-a u Zagrebu kao institucije sposobne sudjelovati u velikim europskim projektima.
Govoreći o novoj produkciji, ravnateljica Opere HNK-a u Zagrebu, Željka Barišić Pulig, ističe kako je Aida jedan od trijumfalnih naslova opernog repertoara, djelo koje publika iznova traži i voli, ali koje ujedno postavlja najviše umjetničke i izvedbene standarde, te naglašava kako ova produkcija potvrđuje snagu zagrebačke Opere, njezinu sposobnost ravnopravnog sudjelovanja u velikim europskim koprodukcijama te važnost njegovanja klasičnih naslova kroz suvremeno promišljene, ali umjetnički vjerne interpretacije.
Nova Aida HNK-a u Zagrebu stoga donosi Verdijevo remek-djelo u punom sjaju, ne samo kao veliki europski projekt i snažan umjetnički događaj, nego i kao operni spektakl koji naglašava visoku međunarodnu poziciju zagrebačke Opere i potvrđuje njezin status kao relevantnog sudionika u svjetskoj opernoj sceni.
Kino Valli u sezoni 2026./2027. ponovno donosi publici u Puli izravne prijenose predstava s pozornice njujorške Metropolitan Opere, čime se nakon prethodnih sezona nastavlja program koji omogućuje praćenje velikih opernih produkcija istodobno s njihovim izvođenjem u New Yorku. Pula će pritom biti jedini grad u Hrvatskoj u kojem će se tijekom ove sezone u kinu uživo prikazivati odabrani naslovi iz programa The Met: Live in HD, dok će dio repertoara biti prikazan u repriznim terminima.
Francuska koreografkinja čija je prva grupna predstava postala međunarodni fenomen na daskama HNK2 istražuje ženstvenost, identitet, očekivanja i pobunu.
Na pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih 22. i 23. rujna stiže BREL, nova predstava Anne Terese De Keersmaeker i plesača i koreografa Solala Mariottea, inspirirana opusom legendarnog belgijskog šansonjera Jacquesa Brela. Umjetnici pripadaju različitim generacijama i imaju različite pristupe koreografiji i plesu, a u svom prvom zajedničkom radu istražuju kako danas pristupiti Brelovim pjesmama, njegovoj snažnoj scenskoj prisutnosti i temama koje, iako nastale prije više desetljeća, i dalje otvaraju pitanja o odnosima, društvu, nasilju i promjenama.
Obitelj koju dobivamo i ona koju sami pronalazimo: hvaljena predstava Louisa Janssensa govori o pripadanju, bliskosti i odnosima koji nastaju izvan tradicionalnih obiteljskih okvira.
Ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković predstavljanje sezone povezala je s društvenim i političkim okolnostima u kojima kazalište danas djeluje.
Što danas znači biti uspješna žena i postoji li uopće kriterij prema kojem se uspjeh može pošteno mjeriti, pitanja su koja se otvaraju uz novi izbor pokrenut na platformi Uspješna.hr, gdje je javnosti omogućeno da nominira i podrži žene koje smatra najboljima u četiri vrlo različite kategorije. Znanstvenica godine, Trenerica godine, Influencerica godine i Najbolje odjevena osoba godine titule su za koje će konkurirati poznata, ali i manje poznata imena, dok će završnu riječ imati stručni žiri koji čine Ecija Ojdanić, Ana Begić Tahiri, Judita Franković Brdar i Barbara Nola.
U subotu, 12. rujna, počinje 23. Festival svjetskog kazališta, koji će do 26. rujna na nekoliko zagrebačkih pozornica predstaviti pet međunarodnih kazališnih i plesnih produkcija. Ovogodišnji program povezuje autore različitih generacija i izvedbenih poetika, a predstave će se izvoditi u Zagrebačkom kazalištu mladih, Zagrebačkom plesnom centru i HNK2. Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva BERLIN i NTGenta u režiji Yvesa Degrysea, nakon čega slijede OBITELJ Louisa Janssensa, BREL Anne Terese De Keersmaeker i Solala Mariottea, MAMI grčko-albanskog redatelja Maria Banushija te MALDONNE francuske koreografkinje Leïle Ka. Službeni program potvrđuje da će se svih pet naslova izvesti između 12. i 26. rujna, a pojedine produkcije u Zagreb dolaze nakon gostovanja na vodećim europskim festivalima i kazališnim pozornicama.
23. izdanje Festivala svjetskog kazališta od 12. do 26. rujna donosi predstave autora i kolektiva koji suvremeni teatar promišljaju kroz povijest, tijelo, obitelj, identitet, rod, sjećanje i generacijske odnose
Pjesma „Priznaj mi”, koja je prije više od tri desetljeća bila jedan od prvih prepoznatljivih trenutaka u profesionalnom putu Gorana Karana, dobila je novu izvedbu u kojoj mu se pridružio Marko Kutlić, pjevač rođen upravo one godine kada je Karan s tom pjesmom osvojio nagradu za rock-hit godine. Nova verzija od jutros se prikazuje na CMC televiziji, a objavljena je i na YouTubeu, čime je pjesma iz 1995. ponovno predstavljena publici, ovoga puta kroz zajedničku interpretaciju dvojice izvođača između kojih postoji 31 godina razlike.
Fani je naglasila da joj je boravak u Saudijskoj Arabiji omogućio upoznati zemlju iz druge perspektive – njezine krajolike, tradiciju, kulturu i ljude, ali i društvo koje prolazi kroz velike promjene.
