Svi smo čitali „Malog princa“, ali ovakav ga još niste doživjeli – balet u Rijeci koji će vam slomiti i izliječiti srce
„Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo.“ Rečenica koja desetljećima odzvanja književnim svijetom uskoro će u riječkom HNK Ivana pl. Zajca dobiti novo, raskošno i emotivno ruho – ono baletno. U petak, 13. veljače 2026. u 19.30 sati, premijerno će biti izveden balet „Mali princ“, autorski projekt koji kroz pokret, glazbu i vizualnu magiju otvara vrata svijeta u kojem su nježnost, prijateljstvo i odgovornost najveće vrijednosti.
U koreografiji Lukasa Zuschlaga i na glazbu Aleksandre Naumovski Potisk, ova baletna adaptacija jednog od najčitanijih romana svih vremena pretvara pozornicu u „kazalište planeta“ – prostor u kojem se susreću dječja mašta i zrelost, fantazija i stvarnost, tišina i snažna emocija. Riječ je o predstavi namijenjenoj djeci, ali jednako snažno i odraslima, onima koji su možda zaboravili kako je to gledati svijet otvorenim srcem.
Ulogu Malog princa utjelovit će Federico Rubisse, dok će Pilota plesati Ali Tabbouch. Ružu, simbol ljubavi i krhkosti, tumačit će Marta Kanazir, a zavodljivu i zagonetnu Zmiju Samuele Taccone. Kao Lisica, čuvarica jedne od najvažnijih životnih lekcija o pripitomljavanju i odgovornosti, nastupit će Giorgio Otranto. Uloge stanovnika neobičnih planeta – Kralja, Hvalisavca, Poslovnog čovjeka, Pijanca, Geografa i Čovjeka koji pali uličnu svjetiljku – preuzet će Alessio Alfonsi i Leonard Cela, dok će ansambl u prizorima Ružičnjaka i Građana oživjeti bogat, razigran i simboličan svijet kroz plesnu dinamiku i kolektivnu energiju.
Roman Antoinea de Saint-Exupéryja, objavljen 1943. godine, već više od osam desetljeća nadahnjuje čitatelje diljem svijeta. „Mali princ“ nije samo bajka, nego suptilna, filozofska meditacija o usamljenosti, ljubavi, odgovornosti i potrazi za smislom. U središtu priče je susret pilota, čiji se avion srušio u pustinju, i neobičnog dječaka koji dolazi s malenog planeta na kojem je ostavio svoju ružu. Njegovo putovanje kroz svemir niz je susreta s odraslima zarobljenima u vlastitim iluzijama moći, taštine i posjedovanja – od kralja bez podanika do poslovnog čovjeka koji želi „posjedovati“ zvijezde, ne znajući da je njihova ljepota upravo u tome što su nedostižne.
Nastavite čitati nakon oglasa
Baletna verzija ove bezvremenske priče ne oslanja se na riječi, već na snagu tijela i emocije koje ono prenosi. Pokret postaje jezik, a tišina između glazbenih fraza prostor za osobnu interpretaciju. Usamljenost se pretače u suptilne duete, prijateljstvo u skladne partnerske sekvence, a gubitak u krhke, gotovo lebdeće prizore koji publiku podsjećaju na prolaznost i važnost svakog odnosa koji gradimo.
Nastavite čitati nakon oglasa
Vizualni identitet predstave potpisuje scenograf Matjaž Arčan, dok je kostimografkinja Ina Ferlan oblikovala svijet u kojem se bajkovito i simbolično isprepliću s minimalističkom elegancijom. Dizajn svjetla Andreja Hajdinjaka i projekcije Stelle Ivšek dodatno pojačavaju dojam putovanja kroz različite planete – od pustinjske tišine do zvjezdanog beskraja. Kostimi i scenografija izrađeni su u kazališnom studiju SNG Opera i Balet Ljubljana, a njihovu adaptaciju za riječku pozornicu potpisuje Aleksandra Ana Buković. Predstava se izvodi uz snimku orkestra SNG Opera i Balet Ljubljana pod ravnanjem maestra Ayrtona Desimpelaerea, čime se glazbenoj dimenziji daje snažna, filmska širina.
„Mali princ“ na riječkoj pozornici nije tek adaptacija književnog klasika, već emotivno iskustvo koje poziva na unutarnje preispitivanje. U vremenu u kojem su brzina i površnost često norma, ova predstava podsjeća da su najvažnije stvari – prijateljstvo, briga za drugoga, sposobnost divljenja – nevidljive očima, ali duboko upisane u srce.
Nastavite čitati nakon oglasa
Reprize baleta na programu su 14., 16., 20., 21. i 23. veljače, pružajući priliku publici svih generacija da zakorači u svijet u kojem dječak sa zvijezda postavlja najjednostavnija, a istovremeno najteža pitanja: Što znači voljeti? Što znači biti odgovoran? I jesmo li spremni ponovno naučiti gledati – srcem?
U vremenu u kojem se autoriteti preispituju brže nego ikada prije, a komunikacija sve češće ustupa mjesto tišini, na kazališnu scenu dolazi predstava koja precizno dijagnosticira pukotine suvremenog društva. Kazališna Trupa OvoOno, u suradnji s Teatrom Exit i Goethe-Institutom, donosi premijeru monodrame Klammov rat autora Kaija Hensela, u režiji Dražena Krešića. Predstava će premijerno biti izvedena 9. svibnja u Teatru Exit, a već sada izaziva interes kao jedno od intrigantnijih kazališnih ostvarenja sezone.
Zagrebačko kazalište mladih još je jednom potvrdilo svoj međunarodni ugled i umjetničku relevantnost izvedbom predstave Acid / Kiselina, koja je proteklog vikenda premijerno predstavljena u Litvi, u prestižnom prostoru Litavskog nacionalnog dramskog kazališta u Vilniusu, gdje je ansambl gostovao dvije uzastopne večeri pred ispunjenim gledalištem i publikom koja je izvedbu nagradila dugotrajnim, iskrenim pljeskom.
Gostovanje Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Teatru Manoel u Valetti predstavlja značajan iskorak u kontinuiranom jačanju međunarodne kulturne suradnje i potvrđuje sve snažniju prisutnost hrvatskog kazališta na europskoj sceni. Riječ je o izvedbi predstave Budi uvijek kao zmaj autora Espija Tomičića u režiji Olje Lozice, koja je 20. travnja 2026. godine izvedena pred publikom u jednom od najstarijih aktivnih kazališnih prostora u Europi, Teatru Manoel, smještenom u povijesnoj jezgri glavnog grada Malte, Valletti.
Ususret stotom rođendanu zagrebačkog radija, RadioTeatar na Voćarskoj 71 otvara vrata četvrte sezone posebnog ciklusa pod nazivom Radio Voćarska, u kojem se spajaju kazalište, zvuk, glazba i zajedničko druženje u jedinstvenom ambijentu proljetnog grada. Ovaj program, koji se proteže kroz predstave, zvučne šetnje, koncerte, radionice, dvorišni radio i susrete svih generacija, još jednom potvrđuje kako kultura i zajedništvo mogu živjeti u svakom kutku Šalate, dok povijest radija odzvanja u svakoj noti i svakom šuštaju papira.
U večeri koja obećava tišinu između tonova jednako snažnu kao i samu glazbu, pozornica Satiričkog kazališta Kerempuh ponovno će postati mjesto susreta poezije, emocije i glazbene suptilnosti, onakve kakvu je stvarao neponovljivi Leonard Cohen, čije riječi i danas odzvanjaju jednako snažno kao i u vremenu kada su prvi put izgovorene.
U vremenu u kojem se kazališne pozornice često okreću sigurnim, provjerenim naslovima, povratak jedne od najveličanstvenijih opera uopće djeluje gotovo poput tihog, ali snažnog kulturnog potresa – onog koji ne dolazi naglo, već se godinama iščekuje i naposljetku dogodi u svoj punini značenja. Upravo takav trenutak dočekat će Rijeka u prvoj polovici travnja, kada će se na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, nakon duge trideset i dvije godine izbivanja, vratiti monumentalna Puccinijeva opera „Turandot“, djelo koje istodobno pripada povijesti, ali i neumorno govori suvremenosti.
Miran Kurspahić pripada krugu suvremenih kazališnih autora koji vlastiti umjetnički identitet oblikuju na sjecištu različitih izvedbenih i autorskih praksi, pri čemu se njegov rad ne iscrpljuje u samoj režiji, nego se širi prema pisanju, glumi i konceptualnom oblikovanju predstava koje nastaju kao rezultat promišljenog, ali otvorenog i procesualnog rada. Njegov kazališni rukopis odlikuje se dinamičnim spojem ironije, društvene osjetljivosti i sklonosti prema žanrovskom miješanju, pa se u njegovim predstavama često prepoznaje istodobna prisutnost humora i nelagode, lakoće i dubine, kao i stalna težnja da se publiku ne zadrži na površini zabave, nego je uvuče u prostor preispitivanja vlastitih stavova i navika.
Uoči premijere predstave LOGOR / GOLGOTA u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kazališnom je prostoru održana tribina Čitanje kazališta, zamišljena kao mjesto susreta kritičkog mišljenja, kazališne prakse i suvremenog društvenog konteksta. Ova je tribina bila posvećena novoj produkciji ZKM-a koja na scenu donosi zanimljivu i provokativnu dramaturšku koncepciju: dvije rane drame Miroslava Krleže, U logoru i Golgota, objedinjene su u jedinstvenu scensku cjelinu. Predstavu režira nagrađivana slovenska redateljica Nina Rajić Kranjac, autorica čiji se rad posljednjih godina sve snažnije ističe na europskoj kazališnoj sceni, osobito po smjelim interpretacijama klasičnih tekstova i izraženom društveno-kritičkom senzibilitetu.
Nina je stajling zaokružila minimalističkim nakitom, elegantnim lančićem s privjeskom i zaglađenom frizurom koja je dodatno naglasila sofisticirani karakter cijele modne priče.
Par je navodno zajedno od rujna 2025. godine, a prema pisanju stranih medija upoznali su se nekoliko mjeseci ranije na luksuznom vjenčanju Jeffa Bezosa i Lauren Sánchez u Veneciji.