Kada televizija postane zrcalo jezika: Umjetnički eksperiment Karla Štefaneka koji briše granicu između slike i stvarnosti
Na trećem programu Hrvatske radiotelevizije, u trenucima kada ne očekujete ništa osim uobičajenog programskog šuma, iznenada se pojavi kadar koji kao da je zalutao iz nekog drugog vremena. Slika se zadrži, glas zapne u petlji, a prostor između izgovorenog i neizgovorenog ispuni se neobičnom tišinom. Upravo u toj tišini, u tom kvaru koji postaje poetski, započinje novi video-performans Karla Štefaneka — AaaaEeeeIiiiOoooUuuu — premijerno prikazan u okviru 60. Zagrebačkog salona. U njemu televizijski eter postaje poligon za istraživanje glasa, slike i jezika, dok granica između informiranja i umjetnosti nestaje u trenutku u kojem medij sam sebe ogoljuje.
Štefanek, suvremeni umjetnik koji već godinama djeluje između Zagreba, Amsterdama i New Yorka, televizijski prijenos pretvara u prostor promišljanja o komunikaciji. Ono što započinje kao tehnička pogreška prerasta u meditaciju o govoru, tijelu i identitetu. Iz pet samoglasnika, najjednostavnijih jedinica ljudskog glasa, on gradi novi jezik — onaj koji ne informira, nego otvara prostor za razmišljanje o samom činu izgovora. U njegovu performansu televizijska slika više nije medij posredovanja, već tijelo koje diše, gubi formu i ponovno se oblikuje.
Televizijski eter kao prostor suvremene umjetnosti
Rijetko kada se događa da televizijski eter postane prostor suvremene umjetnosti, no Štefanek upravo to čini. Njegov rad ne traži pažnju, nego tiho ulazi u svakodnevni ritam gledanja, prisutan na ekranu onih koji možda i ne znaju da svjedoče performansu. Takav pristup otvara pitanje percepcije — tko gleda, što gleda i može li umjetnost postojati izvan galerijskog konteksta ako se odvija u mediju koji svakodnevno oblikuje kolektivnu stvarnost.
Štefanek ne bježi od ranjivosti tog čina. U njegovu performansu tijelo postaje nositelj značenja, a kamera posreduje pogled koji ne može biti uzvraćen. U toj jednosmjernosti, u tom prijenosu bez mogućnosti dijaloga, skriva se temeljna napetost suvremenog doba — pitanje moći, kontrole i izloženosti. Glas i slika, koje se u digitalnom svijetu neprestano umnožavaju, u njegovu radu bivaju svedeni na osnovne elemente, vraćeni svojoj čistoj funkciji: prisutnosti.
U okviru serijala Self-titled (2022. -), Štefanek sustavno istražuje ideju identiteta, njegove konstrukcije i nestabilnosti. Od plakata s vlastitim likom koji su se pojavljivali na ulicama svjetskih gradova, do performansa u kojem je javno proglasio vlastitu smrt, njegovi su radovi stalna provokacija prema ideji umjetnika kao autora i tijela kao dokaza postojanja. Sada, ulaskom u televizijski prostor, taj dijalog prelazi u novu dimenziju: iz galerije izlazi u dnevnu sobu.
U vremenu u kojem se slike troše brže nego što se stvaraju, umjetnički eksperiment Karla Štefaneka djeluje kao suptilna gesta otpora. Njegov performans ne pokušava nadmašiti medij, nego ga rastaviti, otvoriti i izložiti njegovim vlastitim ograničenjima. U tom postupku televizija postaje ogledalo, ne svijeta, nego jezika samog — glasa koji, ogoljen od značenja, ponovno uči govoriti.
U četvrtak, 5. ožujka, u zagrebačkoj Tvornici kulture otvorena je humanitarna izložba „178 – Lica solidarnosti“, čime je simbolično i službeno započela završna faza akcije prikupljanja sredstava za SOS Dječje selo Hrvatska. Ovaj jedinstveni kulturno-humanitarni projekt okupio je niz istaknutih osoba iz javnog života koje su pristale stati pred sirovi, nenametljivi objektiv fotografa, s jasnom i snažnom namjerom – skrenuti pozornost na potrebe 178 djece, trenutačnih korisnika organizacije SOS Dječje selo Hrvatska, te potaknuti širu javnost na solidarnost i konkretno djelovanje.
Poznata hrvatska glazbenica Severina svojim je sudjelovanjem dala snažnu i prepoznatljivu podršku dobrotvornoj izložbi „178 – Lica solidarnosti“, projektu koji na dojmljiv način spaja umjetnost, javni angažman i humanost. Riječ je o inicijativi pokrenutoj s plemenitim ciljem prikupljanja sredstava za 178 djece koja su trenutačno korisnici organizacije SOS Dječje selo Hrvatska, a kojima je potrebna kontinuirana skrb, sigurnost i podrška zajednice.
Svake godine, u onom tankom, gotovo neprimjetnom prijelazu između zime i proljeća, kada dan još uvijek oklijeva produžiti se, a večer prerano pada na krovove i trgove, Zagreb nakratko postaje pozornica svjetla koje nadilazi svoju tehničku funkciju i prerasta u čistu, sugestivnu umjetnost. Festival svjetla 2026. nije tek niz instalacija raspoređenih po gradu, nego pažljivo režirana urbana simfonija u kojoj se arhitektura, povijest i suvremena tehnologija stapaju u iskustvo koje istodobno očarava, umiruje i potiče na razmišljanje.
U okviru međunarodne kulturne suradnje i programa usmjerenog na promociju suvremene umjetnosti, u prostoru Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost održano je otvorenje izložbe pod naslovom „The roots of small fires“. Izložba je predstavljena u prestižnom kompleksu MuseumsQuartier Wien, jednom od najvažnijih kulturnih središta europske suvremene umjetnosti, a postavljena je u izložbenom prostoru Freiraum MQ, gdje ostaje otvorena za posjetitelje do 31. svibnja.
Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, u suradnji s međunarodnim partnerima, predstavlja izložbu „The roots of small fires“, prvu samostalnu institucionalnu izložbu multidisciplinarne umjetnice Milice Živković u Freiraum MuseumsQuartiera u Beču. Ovaj projekt realiziran je u okviru mentorskog programa Zaklade UNIQA SEE FUTURE, u kustoskoj koncepciji Astrid Peterle, uz mentorsku suradnju s renomiranom umjetnicom Šejlom Kamerić.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
U vremenu u kojem moda sve češće balansira između svakodnevice i sna, između funkcionalnosti i čiste imaginacije, nova kolekcija modne kuće Chanel za sezonu jesen–zima 2026 otvara upravo takav prostor – prostor dijaloga između stvarnosti i transformacije. U središtu tog koncepta nalazi se ideja koju je još prije desetljeća oblikovala legendarna Gabrielle Chanel, žena koja je zauvijek promijenila način na koji žene promatraju vlastitu garderobu, ali i vlastitu slobodu.
Prema dostupnim informacijama, pjevačica je u trenutku pucnjave bila kod kuće. Los Angeles policija reagirala je na dojavu o pucnjavi oko 13:21 po lokalnom vremenu te je ubrzo privela osumnjičenicu.
Na jednom od najutjecajnijih svjetskih modnih događaja, Paris Fashion Weeku, mlada modna dizajnerica Martina Herak predstavila je svoju prvu kapsul kolekciju pod nazivom “Cap01”, čime je napravila važan korak u razvoju vlastitog autorskog modnog izričaja i dodatno se predstavila međunarodnoj modnoj publici. Revija je održana u elegantnom prostoru Le Galerie Bourbon, gdje su svoje kolekcije predstavili brojni dizajneri iz različitih dijelova svijeta, a Martina Herak bila je jedna od više od šezdeset kreativnih autora koji su sudjelovali na ovom prestižnom događaju.
