Zlatna nit kao manifest intime: Kako je Senka Dombi arhitekturu pretočila u suvremeni autorski nakit
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Naziv kolekcije TANKA nosi višeslojno značenje. S jedne strane, izravno se odnosi na iznimnu tankoću 14-karatne zlatne žice promjera svega 0,5 milimetara, koja čini osnovni gradivni element svakog komada. S druge strane, simbolički priziva duh tradicionalne japanske pjesničke forme tanka, poznate po svojoj sažetosti, ritmu i sposobnosti da kroz jednostavnu strukturu prenese duboku emociju. Upravo se u toj ravnoteži između preciznosti i poetičnosti oblikuje temeljni karakter kolekcije.
Svaki komad nakita nastaje variranjem i segmentiranjem zlatne žice u modularne cjeline – od jednostrukih do peterostrukih niti – koje se međusobno isprepliću i tvore mekane, protočne krivulje prstena, narukvica, naušnica, broševa i chokera. Polazišna forma savršenog kruga, univerzalnog simbola kontinuiteta, trajanja i ravnoteže, tijekom procesa dobiva suptilne deformacije, čime se uspostavlja koncept „savršene nesavršenosti“ kao estetskog i filozofskog načela cijele kolekcije.
„Nakit stvaram od gotovo nevidljivih zlatnih niti, s idejom da se ne nameće, već da pripada. Da se stopi s tijelom poput druge kože, da prati pokret i dah, da postoji u skladu s onim tko ga nosi. Ne traži pažnju, ali je zadržava. U jednostavnosti pronalazim snagu, u nježnosti trajnost“, istaknula je autorica Senka Dombi, opisujući svoj odnos prema materijalu i procesu oblikovanja.
Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti Jasna Galjer, koja je u svom obraćanju naglasila kako elementarna jednostavnost kružnih formi od zlatne žice jasno reflektira modernističko načelo „manje je više“. Prema njezinim riječima, Senka Dombi suptilno povezuje modernističku tradiciju s načelima suvremenog dizajna, stvarajući nakit koji istodobno nosi preciznost arhitektonske linije i snažnu intimnu dimenziju. Povezivanje konstitutivnih elemenata, analogno arhitektonskom promišljanju prostora, pritom postaje ključna komponenta oblikovanja nakita koji nadilazi dekorativnu funkciju i izražava emociju, doživljaj te osobni identitet.
Izložbeni postav, čiji je autor Svebor Andrijević, dodatno naglašava doživljaj kolekcije. Nakit je predstavljen u dijalogu s fotografijama i videoradom Vanje Šolina, u kojima zlatne forme izranjaju iz vode i svjetla te se postupno transformiraju iz jasno definiranih predmeta u gotovo apstraktne prizore. Monumentalni kadrovi i multimedijalni elementi unose snažan performativni aspekt, dok minimalističke vitrine od sirovog čelika, zajedno s vizualnim identitetom koji potpisuje Jelenko Hercog, temeljenim na blago deformiranom krugu, dodatno ističu plemenitost materijala i preciznost izvedbe.
Kolekcija TANKA realizirana je u suradnji s radionicom Lapidarium, odnosno s Dariom Dunajem i Mariom Nokajem, a svaki komad nakita objedinjuje fluidnost, savitljivost i dinamiku forme. Na taj se način svjesno brišu granice između nakita, tijela i odjeće, pri čemu se nakit ne definira kao isključivo svečani ili svakodnevni objekt, već kao intimni pratitelj osobnog ritma i trenutaka koji imaju autentičnu vrijednost. Luksuz ove kolekcije ne očituje se u dekorativnosti, već u prisutnosti, suzdržanoj ljepoti i osjećaju trajnosti, gdje zlatna nit postaje nositelj emocije, a forma sredstvo izražavanja senzibiliteta.
Senka Dombi, čiji je profesionalni identitet oblikovan dugogodišnjim djelovanjem u području arhitekture, kroz brend SENKADOMBI prenosi svoj prepoznatljiv način promišljanja prostora u područje suvremenog autorskog nakita. Arhitektonsko razmišljanje pritom dobiva intimnu, tjelesnu i eksperimentalnu dimenziju, otvarajući novo poglavlje njezina autorskog rada.
Izložbu TANKA moguće je razgledati u Galeriji Kranjčar do 26. siječnja, svakodnevno od 11 do 19 sati, osim nedjeljom, kada je galerija zatvorena.
Hrvatska umjetnica s londonskom adresom Maja Vržina 22. listopada u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu otvara The Tree Knew, prostornu instalaciju čiji se razvoj proteže kroz gotovo dva desetljeća. Projekt je nastao iz dugotrajnog odnosa umjetnice prema jednom konkretnom mjestu u Londonu, Bunhill Fieldsu, i stablu kojemu se vraćala tijekom devetnaest godina. Umjesto klasičnog izložbenog postava sastavljenog od niza zasebnih radova, The Tree Knew zamišljen je kao cjelovito prostorno iskustvo u kojem se crtež, rukopis, objekt, svjetlo, tišina i kretanje posjetitelja spajaju u jedan rad.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
