Ne propustite izložbu koja okuplja najveća imena hrvatske umjetnosti: „Vječna ljepota crteža“ donosi 79 remek-djela na jednom mjestu
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Izložba u središte postavlja papir kao nositelja umjetničke ideje, ali i kao prostor iznimne kreativne slobode. Kroz radove izvedene olovkom, ugljenom, tušem, akvarelom, gvašem i pastelom, posjetitelji imaju priliku pratiti različite autorske pristupe, estetske poetike i stvaralačke procese koji su obilježili hrvatsku umjetničku scenu tijekom više od jednog stoljeća.
Posebna vrijednost izložbe leži u činjenici da crtež ne promatra kao pripremnu fazu za nastanak umjetničkog djela, već kao samostalnu i zaokruženu umjetničku formu. Upravo kroz neposrednost linije, gestu autora i neposredan odnos prema motivu, crtež otkriva proces nastanka umjetničke misli te omogućuje jedinstven uvid u kreativni svijet pojedinog umjetnika.
Među zastupljenim autorima nalaze se neka od najvažnijih imena hrvatske moderne i suvremene umjetnosti. Od ranih radova Vlahe Bukovca nastalih tijekom školovanja u Parizu, preko pejzažnih interpretacija Bele Čikoša Sesije i Mencija Clementa Crnčića, do prepoznatljivih crteža Josipa Račića, Ljube Babića i Milivoja Uzelca, izložba pruža presjek različitih umjetničkih poetika koje su oblikovale nacionalnu likovnu baštinu.
Jednako značajno mjesto zauzimaju i radovi Marijana Trepšea, Otona Glihe, Ede Murtića, Zlatka Price, Miljenka Stančića i Dušana Džamonje, čija djela svjedoče o iznimnoj raznolikosti pristupa, od figurativnih i pejzažnih interpretacija do apstraktnih istraživanja forme, boje i prostora. Svaki od autora kroz crtež potvrđuje njegovu sposobnost da bude istodobno intiman zapis, analitički alat i potpuno zaokruženo umjetničko djelo.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Vječna ljepota crteža“ predstavlja i prvi segment šireg izložbenog projekta posvećenog radovima na papiru, čiji je cilj sustavno predstaviti bogatstvo i kontinuitet hrvatske crtačke tradicije. Budući nastavci projekta dodatno će proširivati pregled ovog važnog segmenta nacionalne umjetničke baštine uključivanjem novih autora i djela iz različitih stvaralačkih razdoblja.
Ova izložba pruža rijetku priliku za sagledavanje razvoja hrvatske umjetnosti kroz medij koji je istodobno najneposredniji, najosobniji i najautentičniji oblik likovnog izraza. U vremenu dominacije digitalnih vizualnih sadržaja, crtež ponovno potvrđuje svoju univerzalnu vrijednost, trajnost i sposobnost da snažno komunicira umjetničku ideju bez obzira na povijesni trenutak u kojem nastaje.
Nastavite čitati nakon oglasa
Izložba koja ostaje otvorena do 24. lipnja, posjetiteljima nudi jedinstven susret s djelima koja svjedoče o kontinuitetu umjetničke izvrsnosti i bogatstvu hrvatske likovne tradicije.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
U Zagrebu će se od 12. do 14. lipnja 2026. godine u Laubi – Kući za ljude i umjetnost održati deveto izdanje Boutique Art Faira NESVRSTANI, koji se u proteklim godinama profilirao kao jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji. Riječ je o trodnevnom događanju koje na jednom mjestu okuplja galerije, umjetnike, kolekcionare, kustose, arhitekte, dizajnere te sve brojniju publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao aktivan dio svakodnevice i kulturnog identiteta.
Na fotografijama koje je podijelila može se vidjeti kako uživa u prepoznatljivim prizorima juga Francuske – od beskrajnih polja mirisne lavande do šarmantnih kamenih ulica i mediteranske atmosfere.
Brad Pitt ponovno pije, a vijest koja je posljednjih dana privukla golemu pozornost javnosti nije nastala samo zbog jedne fotografije ili jednog pojavljivanja na glamuroznom događaju, nego zbog činjenice da se njegovo ponašanje sada može promatrati u potpuno drukčijem svjetlu nakon što je sam glumac javno priznao da je, poslije sedam godina potpune trijeznosti, ponovno počeo konzumirati alkohol, i to u trenutku kada je njegov odnos prema piću godinama bio jedan od najosjetljivijih dijelova njegove javne biografije.
Angažman Nicholasa Houlta za ulogu Gilderoya Lockharta u drugoj sezoni HBO-ove televizijske adaptacije serijala o Harryju Potteru predstavlja jednu od dosad najzanimljivijih odluka nove produkcije, ne samo zato što je riječ o glumcu koji se posljednjih godina etablirao kao jedno od prepoznatljivijih imena suvremene britanske i međunarodne kinematografije, nego i zato što se Hoult u ovoj seriji pojavljuje u trenutku kada se njegova karijera nalazi u izrazito snažnoj fazi, obilježenoj velikim franšizama, autorskim filmovima, televizijskim projektima i sve češćim ulogama likova koji se nalaze na granici između šarma, manipulacije, komedije i prijetnje.
Ljeto na Krku nastavlja svoj veliki koncertni ritam, a Diamond Club powered by Mint u petak, 14. kolovoza, priprema večer posvećenu glazbi koja već godinama ima posebno mjesto u srcima publike diljem regije. Na impresivnu open-air pozornicu Diamonda stiže Željko Joksimović, jedan od najprepoznatljivijih regionalnih kantautora i izvođača, čije su pjesme tijekom više od dva desetljeća postale soundtrack brojnih ljubavi, rastanaka, proslava i životnih trenutaka koji se pamte dugo nakon što utihne posljednji ton.
