Marko Polo, svileni putevi i tajne Istoka: U Trakošćanu je otvorena izložba koja izgleda poput putovanja kroz vrijeme
Svečanim otvorenjem u Dvoru Trakošćan predstavljena je međunarodna izložba „Čudesno putovanje na Istok / A Magical Journey to the East“, ostvarena u suradnji Muzeja Dvor Trakošćan i regionalnog Muzeja Yangzhou. Riječ je o iznimnom izložbenom projektu koji publici donosi bogatu i slojevitu priču o susretu Istoka i Zapada, nadahnutu životom i nasljeđem Marka Pola te kulturnim i trgovačkim vezama oblikovanima duž Puta svile.
Otvorenje je okupilo brojne uzvanike iz kulturnog i javnog života, predstavnike institucija, međunarodne partnere i zainteresiranu publiku, potvrdivši važnost ovakvih projekata u jačanju međukulturnog dijaloga i suradnje.
Uzvanicima se prigodnim riječima obratila ravnateljica Muzeja Dvor Trakošćan, dr. sc. Goranka Horjan: „Ovo je posebno iskustvo, imati ovakvu izložbu koja je rezultat partnerstva s kolegama iz Kine. Mi smo gostovali u Yangzhouu s našom izložbom, a sada imamo priliku ugostiti njihovu. Poveznicu smo pronašli u priči o Marku Polu, koji je prema zapisima boravio u Yangzhouu, te u Putu svile koji je u Europu donio razvoj svilarstva i luksuzne mode u 13. i 14. stoljeću. Upravo iz tog razdoblja potječe i Trakošćan, pa smo kroz izložbu željeli povezati kinesku i europsku kulturnu baštinu.“
Svečanosti je poseban međunarodni značaj dao ravnatelj Muzeja Yangzhou Shu Jiaping istaknuvši važnost kulturne suradnje između Kine i Hrvatske te zahvalio svim institucijama i partnerima uključenima u realizaciju projekta. Naglasio je kako je suradnja Muzeja Yangzhou i Muzeja dvorca Trakošćan započela 2024. godine u Šangaju, a dodatno je osnažena razmjenom izložbi u Hrvatskoj i Kini.
Govoreći o novootvorenoj izložbi, istaknuo je da ona posjetiteljima približava putovanje Marka Pola kroz Kinu dinastije Yuan te kinesku povijest i tradiciju.
Nastavite čitati nakon oglasa
„Tema Međunarodnog dana muzeja 2026. godine glasi: ‘Muzeji: mostovi koji povezuju svijet’. Danas, dolazeći iz Kine u Hrvatsku kako bismo predstavili ovu izložbu, ovu temu pretvaramo u stvarnost“, poručio je te izrazio nadu u nastavak uspješne suradnje između dvaju muzeja.
Izložba kroz tri tematske cjeline vodi posjetitelje od suvremenih interpretacija lika i djela Marka Pola, preko njegova legendarnog putovanja prema Istoku u vrijeme vladavine Kublaj-kana, pa sve do simbolike svile kao luksuznog materijala i važnog medija kulturne razmjene. Poseban naglasak stavljen je na vrhunske tehnike izrade tekstila, poput brokata, damasta i lampasa, kao i na bogate dekorativne motive u kojima se isprepliću istočnjački i zapadnjački utjecaji. Među istaknutim izlošcima posebno se izdvaja monumentalna Meiping vaza iz razdoblja dinastije Yuan, ukrašena motivom zmaja, kao snažan simbol carske moći i estetskih ideala vremena. Izložba je dodatno obogaćena prikazima povijesnog novca, tehnikama blok tiska te reprezentativnim primjercima svilenih tkanina koji svjedoče o visokoj razini tehnološkog i umjetničkog razvoja, ali i intenzivnoj međunarodnoj razmjeni.
Nastavite čitati nakon oglasa
Program svečanog otvorenja dodatno je obogaćen nastupom suradnika Konfucijevog instituta, koji su izveli atraktivne plesove lava i zmaja, dok su posjetitelji imali priliku ispisati svoje ime na kineskom jeziku.
Izložba „Čudesno putovanje na Istok“ pruža jedinstven uvid u razdoblje intenzivnih susreta civilizacija, naglašavajući trajnu vrijednost kulturne razmjene i dijaloga koji i danas oblikuju globalnu kulturnu baštinu.
Izložbu možete razgledati, uz prethodnu najavu ponedjeljkom i utorkom u terminima od 10 do 18 sati, dok će od srijede do nedjelje posjetiteljima biti dostupna također od 10 do 18 sati. Ulaznice se mogu kupiti na blagajni muzeja Dvor Trakošćan, a ulaz za djecu do 7 godina je besplatan. Dodatni popusti i kombinacije ulaznica dostupni su na službenoj web stranici muzeja. Izložba „Čudesno putovanje na Istok“ otvorena je do 5. srpnja 2026.
U Galeriji Otok, u sklopu Art radionica Lazareti u Dubrovniku, sinoć je otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, izložba koja se na prvi pogled čini kao jednostavan susret fotografija nastalih u različitim razdobljima, ali se pred posjetiteljem postupno otvara kao mnogo složenija priča o vremenu, prostoru, pamćenju i načinu na koji se jedan grad mijenja zajedno s ljudima koji ga nastanjuju i pamte. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna, a njezina posebnost proizlazi upravo iz činjenice da se Mara Bratoš nakon trideset godina vraća na mjesta koja je prvi put fotografirala još 1995. godine, u vremenu kada je Dubrovnik, neposredno nakon Domovinskog rata, još uvijek bio obilježen vidljivim ranama razaranja, prazninama i tišinom koja je ostajala prisutna čak i ondje gdje više nije bilo izravnih tragova ratnih događaja.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
WHOPS Open Air 19. rujna donosi svoje dosad najveće izdanje, a ovog se puta selimo na jednu od najzanimljivijih zagrebačkih lokacija, u prostor Muzeja suvremene umjetnosti, točnije na sjeverozapadni plato ispod prepoznatljivog tobogana. Od 17 do 23 sata očekuje se između 800 i 1.000 posjetitelja, čime ovaj događaj predstavlja važan korak u razvoju WHOPS koncepta, koji iz izdanja u izdanje sve jasnije gradi vlastiti identitet na zagrebačkoj sceni.
Postoje frizure koje pripadaju određenom vremenu i one koje uspijevaju nadživjeti trendove. Ova frizura Jane Dužanec pripada upravo toj drugoj skupini jer u sebi nosi estetiku starog Hollywooda, ali je izvedena na način koji djeluje potpuno suvremeno. Raskošni volumen, duboki bočni razdjeljak, široki mekani valovi i izrazito njegovan sjaj stvaraju siluetu koja podsjeća na zlatno doba filmskog glamura, kada je kosa bila važan dio ukupnog dojma i kada se od frizure očekivalo da bude jednako upečatljiva kao haljina ili make-up.
Video je u kratkom roku prikupio brojne reakcije, a pratitelji nisu skrivali oduševljenje prizorom koji prikazuje posebnu povezanost između Stjepana i njihove djevojčice.
Na fotografijama pozira u jednostavnom bikiniju koji je istaknuo njezinu vitku liniju i zategnutu figuru, a teško je ne primijetiti koliko se brzo vratila u formu nakon poroda.
