Zagreb kakav još niste vidjeli: Pet noći u kojima grad nestaje u spektaklu svjetla
Svake godine, u onom tankom, gotovo neprimjetnom prijelazu između zime i proljeća, kada dan još uvijek oklijeva produžiti se, a večer prerano pada na krovove i trgove, Zagreb nakratko postaje pozornica svjetla koje nadilazi svoju tehničku funkciju i prerasta u čistu, sugestivnu umjetnost. Festival svjetla 2026. nije tek niz instalacija raspoređenih po gradu, nego pažljivo režirana urbana simfonija u kojoj se arhitektura, povijest i suvremena tehnologija stapaju u iskustvo koje istodobno očarava, umiruje i potiče na razmišljanje.
Grad se tih dana ne promatra samo pogledom, nego i osjećajem. Fasade koje smo navikli gledati u dnevnoj rutini, pod noćnim se projekcijama preobražavaju u pokretne slike, u platna na kojima svjetlo pripovijeda priče bez riječi. Trgovi, parkovi i ulice, osobito oni dijelovi Gornjega i Donjega grada koji već nose gustu slojevitost povijesti, postaju mjesta susreta prošlosti i budućnosti. Svjetlosni snop, precizno usmjeren na reljef stare zgrade ili na krošnju stabla, naglašava detalje koje dnevna svjetlost čini običnima, a noć ih, bez intervencije umjetnosti, ostavlja u tami.
Instalacije su raznolike i konceptualno promišljene: od monumentalnih konstrukcija koje lebde nad prostorom poput suvremenih svjetlećih skulptura, do suptilnih intervencija koje tek diskretno mijenjaju percepciju prostora, navodeći prolaznika da zastane i zapita se što je zapravo stvarno, a što je optička iluzija. U pojedinim zonama svjetlo reagira na pokret, na zvuk ili na samu prisutnost publike, čime se briše granica između autora i promatrača; posjetitelj više nije pasivni konzument prizora, nego sudionik koji vlastitim kretanjem i znatiželjom dovršava umjetničko djelo.
Posebnu snagu festival crpi iz odnosa prema gradu kao živom organizmu. Svjetlosne projekcije ne prekrivaju arhitekturu, nego je čitaju i tumače. Ornamenti, prozorski lukovi, balkoni i tornjevi postaju polazišta za vizualne narative koji poštuju identitet prostora, ali ga istodobno reinterpretiraju. U tom smislu, festival nije agresivna intervencija, nego dijalog između suvremenih tehnologija i naslijeđenih struktura, između onoga što je trajno i onoga što je prolazno.
Tematski, Festival svjetla 2026. nadovezuje se na univerzalni simbolizam svjetla kao znaka obnove, nade i početka. Održan u ožujku, u vrijeme kada se priroda tek priprema na buđenje, on funkcionira kao svojevrsni ritual dočeka proljeća. Svjetlo, u ovom kontekstu, nije samo estetski element, nego metafora: ono razbija monotoniju zime, sugerira mogućnost promjene i podsjeća da svaka tama, ma koliko se činila dugom, ima svoj završetak.
Organizacijski gledano, festival je prostorno razgranat, što potiče posjetitelje na kretanje i istraživanje. Ne postoji jedno središte zbivanja; umjesto toga, grad je ispresijecan svjetlosnim točkama koje se otkrivaju postupno, poput stanica na pažljivo osmišljenoj ruti. Šetnja tako postaje sastavni dio iskustva: između dvije instalacije odvija se tiha tranzicija, vrijeme za razgovor, za razmjenu dojmova, za fotografiju koja pokušava zabilježiti neuhvatljivu igru boja i sjena.
Tehnološki aspekt festivala jednako je fascinantan kao i njegov estetski sloj. Korištenje LED tehnologije, projekcijskog mapiranja, laserskih efekata i sofisticiranih sustava upravljanja svjetlom omogućuje preciznost i dinamiku kakva je donedavno bila rezervirana za zatvorene prostore kazališta i galerija. No ovdje je scena grad sam, a publika se kreće slobodno, bez karata i bez unaprijed određenog mjesta, što iskustvu daje demokratičnu, gotovo svečanu dimenziju.
Društveni značaj festivala ne može se zanemariti. U vremenu kada su javni prostori često tek tranzitne zone užurbanosti, Festival svjetla vraća im funkciju susreta i zajedništva. Ljudi zastaju, podižu pogled, dijele oduševljenje ili tišinu pred prizorom koji ih nadilazi. Grad se, barem na nekoliko večeri, doživljava sporije i pažljivije, a svakodnevica ustupa mjesto začudnosti.
Festival svjetla 2026., stoga, nije samo atrakcija ni turistički mamac, premda neosporno pridonosi vidljivosti i vitalnosti grada. On je prije svega iskustvo promjene perspektive: podsjetnik da poznati prostori mogu postati nepoznati, da noć može biti platno, a svjetlo alat za stvaranje smisla. U tom kratkom, blistavom razdoblju između zime i proljeća, Zagreb postaje grad koji ne svijetli samo izvana, nego i iznutra – kroz energiju svojih ulica i ljudi koji ih ispunjavaju.
Kada se održava festival svjetla 2026.?
Festival svjetla 2026. održava se od 18. do 22. ožujka 2026. godine, tijekom pet večeri u kojima Zagreb, čim padne mrak, poprima posve novo lice. Instalacije se pale u večernjim satima, kada dnevna svjetlost ustupi mjesto tamnijem nebu, a grad postane idealno platno za svjetlosne intervencije koje traju sve do kasnijih večernjih sati. Upravo taj pažljivo odabrani termin, na samom prijelazu iz zime u proljeće, dodatno naglašava simboliku festivala – svjetlo kao najavu toplijih dana, novih početaka i optimizma koji se polako, ali sigurno vraća u gradske ulice.
U četvrtak, 5. ožujka, u zagrebačkoj Tvornici kulture otvorena je humanitarna izložba „178 – Lica solidarnosti“, čime je simbolično i službeno započela završna faza akcije prikupljanja sredstava za SOS Dječje selo Hrvatska. Ovaj jedinstveni kulturno-humanitarni projekt okupio je niz istaknutih osoba iz javnog života koje su pristale stati pred sirovi, nenametljivi objektiv fotografa, s jasnom i snažnom namjerom – skrenuti pozornost na potrebe 178 djece, trenutačnih korisnika organizacije SOS Dječje selo Hrvatska, te potaknuti širu javnost na solidarnost i konkretno djelovanje.
Poznata hrvatska glazbenica Severina svojim je sudjelovanjem dala snažnu i prepoznatljivu podršku dobrotvornoj izložbi „178 – Lica solidarnosti“, projektu koji na dojmljiv način spaja umjetnost, javni angažman i humanost. Riječ je o inicijativi pokrenutoj s plemenitim ciljem prikupljanja sredstava za 178 djece koja su trenutačno korisnici organizacije SOS Dječje selo Hrvatska, a kojima je potrebna kontinuirana skrb, sigurnost i podrška zajednice.
U okviru međunarodne kulturne suradnje i programa usmjerenog na promociju suvremene umjetnosti, u prostoru Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost održano je otvorenje izložbe pod naslovom „The roots of small fires“. Izložba je predstavljena u prestižnom kompleksu MuseumsQuartier Wien, jednom od najvažnijih kulturnih središta europske suvremene umjetnosti, a postavljena je u izložbenom prostoru Freiraum MQ, gdje ostaje otvorena za posjetitelje do 31. svibnja.
Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, u suradnji s međunarodnim partnerima, predstavlja izložbu „The roots of small fires“, prvu samostalnu institucionalnu izložbu multidisciplinarne umjetnice Milice Živković u Freiraum MuseumsQuartiera u Beču. Ovaj projekt realiziran je u okviru mentorskog programa Zaklade UNIQA SEE FUTURE, u kustoskoj koncepciji Astrid Peterle, uz mentorsku suradnju s renomiranom umjetnicom Šejlom Kamerić.
U Galeriji Kranjčar u petak, 30. siječnja, s početkom u 19 sati, bit će otvorena izložba fotografija Zore i sutoni autora Maroja Vučićevića, koja publici donosi suzdržan, kontemplativan vizualni svijet nastao dugogodišnjim, tihim i posvećenim fotografskim radom.
Izložba povodom Noći muzeja donosi presjek stvaralaštva Frane Missije i vodi kroz Split, Pariz i New York viđene očima umjetnika koji je gradove pretvarao u emociju, pokret i osobni zapis
U zagrebačkoj Galeriji Kranjčar sinoć je otvorena izložba „TANKA – Istraživanje forme, ravnoteže i materijala kroz suvremeni autorski nakit“, kojom se javnosti prvi put predstavlja istoimena kolekcija suvremenog nakita arhitektice i dizajnerice Senke Dombi. Riječ je o autorskom projektu koji proizlazi iz osobnog senzibiliteta autorice, njezinih iskustava u arhitekturi te dugotrajnog istraživanja odnosa između forme, materijala i tijela, a realiziran je kroz minimalistički izraz i modularnu strukturu nakita.
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
Gotovo dvadeset godina nakon što je modni svijet kina osvojila oštra, duhovita i nezaboravna priča o ambiciji, karijeri i moći, publika se ponovno vraća u svijet časopisa Runway. Dugoočekivani nastavak kultnog filma Vrag nosi Pradu 2 uskoro stiže na velika platna, a vijest da su ulaznice već dostupne u prodaji razveselit će sve obožavatelje filma koji je obilježio jednu generaciju.
Postoji nešto neobično iskreno u rukama. Dok lice često skrivamo iza šminke, raspoloženja ili dobro uvježbanog osmijeha, ruke gotovo uvijek govore istinu. Na njima se vidi tempo života, razina stresa, koliko spavamo, koliko vremena odvajamo za sebe – i koliko smo, barem na trenutke, izgubile kontrolu nad vlastitim danima.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
Jedan od najtraženijih DJ-eva i producenata današnje house i tech - house scene, Joseph Capriati, dolazi u Zagreb 18. travnja, na prvi ovogodišnji BSH open air događaj koji će se održati na centralnom terenu Tenis centra Maksimir. Njegov nastup predstavlja jedno od najvećih gostovanja do sada na BSH eventima u Zagrebu. Ovo je prvi open air BSH događaj u 2026. godini, a sudeći po početku, bit će ovo najbogatija sezona, Ujedno, ovo je nemjerljiva promocija Hrvatske kao destinacije koja je dom nekima od najboljih glazbenih evenata u svijetu.
Zagrebački koncertni prostor Peti kupe bio je poprište posebne glazbene večeri u kojoj je mladi i već nagrađivani glazbenik Filip Rudan publici predstavio svoj dosad najveći i produkcijski najambiciozniji samostalni koncert. U atmosferi ispunjenoj snažnom energijom i vidljivim uzbuđenjem publike, ovaj je nastup potvrdio njegov status jednog od najzanimljivijih predstavnika nove generacije domaćih glazbenika.
