Zagreb kakav još niste vidjeli: Pet noći u kojima grad nestaje u spektaklu svjetla
Svake godine, u onom tankom, gotovo neprimjetnom prijelazu između zime i proljeća, kada dan još uvijek oklijeva produžiti se, a večer prerano pada na krovove i trgove, Zagreb nakratko postaje pozornica svjetla koje nadilazi svoju tehničku funkciju i prerasta u čistu, sugestivnu umjetnost. Festival svjetla 2026. nije tek niz instalacija raspoređenih po gradu, nego pažljivo režirana urbana simfonija u kojoj se arhitektura, povijest i suvremena tehnologija stapaju u iskustvo koje istodobno očarava, umiruje i potiče na razmišljanje.
Grad se tih dana ne promatra samo pogledom, nego i osjećajem. Fasade koje smo navikli gledati u dnevnoj rutini, pod noćnim se projekcijama preobražavaju u pokretne slike, u platna na kojima svjetlo pripovijeda priče bez riječi. Trgovi, parkovi i ulice, osobito oni dijelovi Gornjega i Donjega grada koji već nose gustu slojevitost povijesti, postaju mjesta susreta prošlosti i budućnosti. Svjetlosni snop, precizno usmjeren na reljef stare zgrade ili na krošnju stabla, naglašava detalje koje dnevna svjetlost čini običnima, a noć ih, bez intervencije umjetnosti, ostavlja u tami.
Instalacije su raznolike i konceptualno promišljene: od monumentalnih konstrukcija koje lebde nad prostorom poput suvremenih svjetlećih skulptura, do suptilnih intervencija koje tek diskretno mijenjaju percepciju prostora, navodeći prolaznika da zastane i zapita se što je zapravo stvarno, a što je optička iluzija. U pojedinim zonama svjetlo reagira na pokret, na zvuk ili na samu prisutnost publike, čime se briše granica između autora i promatrača; posjetitelj više nije pasivni konzument prizora, nego sudionik koji vlastitim kretanjem i znatiželjom dovršava umjetničko djelo.
Posebnu snagu festival crpi iz odnosa prema gradu kao živom organizmu. Svjetlosne projekcije ne prekrivaju arhitekturu, nego je čitaju i tumače. Ornamenti, prozorski lukovi, balkoni i tornjevi postaju polazišta za vizualne narative koji poštuju identitet prostora, ali ga istodobno reinterpretiraju. U tom smislu, festival nije agresivna intervencija, nego dijalog između suvremenih tehnologija i naslijeđenih struktura, između onoga što je trajno i onoga što je prolazno.
Tematski, Festival svjetla 2026. nadovezuje se na univerzalni simbolizam svjetla kao znaka obnove, nade i početka. Održan u ožujku, u vrijeme kada se priroda tek priprema na buđenje, on funkcionira kao svojevrsni ritual dočeka proljeća. Svjetlo, u ovom kontekstu, nije samo estetski element, nego metafora: ono razbija monotoniju zime, sugerira mogućnost promjene i podsjeća da svaka tama, ma koliko se činila dugom, ima svoj završetak.
Organizacijski gledano, festival je prostorno razgranat, što potiče posjetitelje na kretanje i istraživanje. Ne postoji jedno središte zbivanja; umjesto toga, grad je ispresijecan svjetlosnim točkama koje se otkrivaju postupno, poput stanica na pažljivo osmišljenoj ruti. Šetnja tako postaje sastavni dio iskustva: između dvije instalacije odvija se tiha tranzicija, vrijeme za razgovor, za razmjenu dojmova, za fotografiju koja pokušava zabilježiti neuhvatljivu igru boja i sjena.
Tehnološki aspekt festivala jednako je fascinantan kao i njegov estetski sloj. Korištenje LED tehnologije, projekcijskog mapiranja, laserskih efekata i sofisticiranih sustava upravljanja svjetlom omogućuje preciznost i dinamiku kakva je donedavno bila rezervirana za zatvorene prostore kazališta i galerija. No ovdje je scena grad sam, a publika se kreće slobodno, bez karata i bez unaprijed određenog mjesta, što iskustvu daje demokratičnu, gotovo svečanu dimenziju.
Društveni značaj festivala ne može se zanemariti. U vremenu kada su javni prostori često tek tranzitne zone užurbanosti, Festival svjetla vraća im funkciju susreta i zajedništva. Ljudi zastaju, podižu pogled, dijele oduševljenje ili tišinu pred prizorom koji ih nadilazi. Grad se, barem na nekoliko večeri, doživljava sporije i pažljivije, a svakodnevica ustupa mjesto začudnosti.
Festival svjetla 2026., stoga, nije samo atrakcija ni turistički mamac, premda neosporno pridonosi vidljivosti i vitalnosti grada. On je prije svega iskustvo promjene perspektive: podsjetnik da poznati prostori mogu postati nepoznati, da noć može biti platno, a svjetlo alat za stvaranje smisla. U tom kratkom, blistavom razdoblju između zime i proljeća, Zagreb postaje grad koji ne svijetli samo izvana, nego i iznutra – kroz energiju svojih ulica i ljudi koji ih ispunjavaju.
Kada se održava festival svjetla 2026.?
Festival svjetla 2026. održava se od 18. do 22. ožujka 2026. godine, tijekom pet večeri u kojima Zagreb, čim padne mrak, poprima posve novo lice. Instalacije se pale u večernjim satima, kada dnevna svjetlost ustupi mjesto tamnijem nebu, a grad postane idealno platno za svjetlosne intervencije koje traju sve do kasnijih večernjih sati. Upravo taj pažljivo odabrani termin, na samom prijelazu iz zime u proljeće, dodatno naglašava simboliku festivala – svjetlo kao najavu toplijih dana, novih početaka i optimizma koji se polako, ali sigurno vraća u gradske ulice.
Hrvatska umjetnica s londonskom adresom Maja Vržina 22. listopada u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu otvara The Tree Knew, prostornu instalaciju čiji se razvoj proteže kroz gotovo dva desetljeća. Projekt je nastao iz dugotrajnog odnosa umjetnice prema jednom konkretnom mjestu u Londonu, Bunhill Fieldsu, i stablu kojemu se vraćala tijekom devetnaest godina. Umjesto klasičnog izložbenog postava sastavljenog od niza zasebnih radova, The Tree Knew zamišljen je kao cjelovito prostorno iskustvo u kojem se crtež, rukopis, objekt, svjetlo, tišina i kretanje posjetitelja spajaju u jedan rad.
U Gundulićevoj ulici 9, na nekoliko minuta hoda od glavnih zagrebačkih kulturnih institucija i užeg gradskog središta, otvorena je Artmax galerija, novi prostor posvećen hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Galerija je usmjerena na odabrane autore i djela koja imaju svoje mjesto u povijesti domaće umjetnosti, ali i na radove suvremenih umjetnika koji nastavljaju oblikovati hrvatsku likovnu scenu. Koncept nije zamišljen kao predstavljanje što većeg broja umjetnina, nego kao pažljivo oblikovana ponuda u kojoj svako djelo prolazi selekciju prema autorstvu, umjetničkoj vrijednosti i mjestu koje zauzima unutar pojedinog razdoblja.
Od međunarodne nagrade ZGDW AWARD i izložbi iz više zemalja do talijanskog dizajna, mode, grafičkog dizajna, umjetne inteligencije, radionica i koncerata, Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna pretvara obnovljenu Akademiju likovnih umjetnosti u središte svog ovogodišnjeg programa.
Izložba povezuje fotografije Dubrovnika snimljene 1995. godine s radovima nastalima trideset godina poslije te kroz iste gradske lokacije prati promjene prostora, njegove namjene i dostupnosti.
Fotoklub Zagreb ove godine obilježava 134 godine djelovanja programom „Živjela fotografija!“, a u središtu proslave bit će izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“. Otvorenje je zakazano za subotu, 19. rujna 2026. u 19:30 sati u prostoru Fotokluba Zagreb, Ilica 29/III, dok će izložba biti dostupna publici do 7. listopada.
Gotovo 26 tisuća posjetitelja prošlo je kroz zagrebačke muzeje tijekom drugog Zagrebačkog muzejskog vikenda, održanog od 3. do 6. rujna 2026. godine. U četiri dana jedanaest gradskih muzeja pripremilo je 164 programa za različite dobne skupine, od izložbi i stručnih vodstava do radionica, predstava, razgovora, instalacija, koncerata i šetnji gradom. Ovogodišnje izdanje održano je pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“, a program je bio usmjeren na dobrostanje, odmor od svakodnevice, koncentraciju, druženje i neposredan susret s kulturnim sadržajem.
Nova samostalna izložba Maše Barišić pod nazivom Hey Sugar otvara se 11. rujna u 21 sat u Laubi – Kući za ljude i umjetnost u Zagrebu. Umjetnica će predstaviti novi ciklus ulja na platnu posvećen drag backstageu, prostoru u kojem se tijelo priprema za izlazak pred publiku i postupno mijenja svoj izgled. Barišić pritom ne slika završeni trenutak transformacije, kada je izvođač već spreman za pozornicu, nego vrijeme koje mu prethodi, ispunjeno ogledalima, šminkom, odjećom, koncentracijom i iščekivanjem.
Zagreb je svečanim otvorenjem u Galeriji Klovićevi dvori zakoračio u drugo izdanje Zagrebačkog muzejskog vikenda, manifestacije koja kulturnu ponudu grada na nekoliko dana pretvara u prostor susreta, znatiželje, kreativnosti i predaha, istodobno podsjećajući da muzeji nisu samo mjesta u kojima se čuvaju umjetnička djela, povijest i memorija jednog grada, nego i živi prostori u kojima čovjek može zastati, odmaknuti se od svakodnevne užurbanosti i ponovno uspostaviti odnos sa sobom, drugima i svijetom koji ga okružuje.
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Hrvatski glazbenik i kantautor Teo Grčić predstavio je novi singl „Ljubavi”, za koji potpisuje glazbu i tekst, a kojim obrađuje temu partnerskog odnosa kroz pitanje emocionalne zrelosti, međusobnog povjerenja i svjesne odluke o zajedničkoj budućnosti. Pjesma je objavljena u izdanju diskografske kuće Hit Records, uz prateći videospot, a nastala je u suradnji s glazbenim producentom Mihaelom Blumom i nekoliko iskusnih suradnika s hrvatske glazbene scene.
