Galerija Meštrović ponovno otvorena: Zavirite u obnovljeni prostor u kojem se susreću umjetnost, povijest i život
Ponovno otvaranje Galerije Meštrović nakon petnaest mjeseci opsežnih i sadržajno zahtjevnih radova energetske obnove, predstavlja događaj od iznimne kulturne i institucionalne važnosti, ne samo za grad Split, nego i za cjelokupni nacionalni kulturni prostor, u kojem ova institucija zauzima trajno i nezaobilazno mjesto. Svečano otvorenje obilježeno je izložbom „Meštrovićeva kuća u Splitu / prostor života i umjetnosti“, čime je simbolično, ali i sadržajno, naglašena temeljna misija prostora – očuvanje, interpretacija i kontinuirana prezentacija kompleksne ostavštine Ivana Meštrovića.
Provedeni zahvati obnove realizirani su u skladu s najvišim konzervatorskim i tehničkim standardima, pri čemu je poseban naglasak stavljen na dugoročnu održivost i funkcionalno unapređenje zaštićenog kulturnog dobra, bez narušavanja njegove izvorne arhitektonske i ambijentalne vrijednosti. U tom smislu, radovi su obuhvatili cjelovitu sanaciju krovišta uz primjenu suvremenih hidroizolacijskih rješenja, zamjenu vanjske stolarije u skladu s konzervatorskim smjernicama te implementaciju naprednih sustava grijanja i hlađenja prilagođenih standardima zaštite muzejske građe. Dodatno, uvođenje obnovljivih izvora energije, uključujući solarni sustav, jasno potvrđuje strateško opredjeljenje prema energetskoj učinkovitosti i održivom upravljanju kulturnom infrastrukturom.
Institucionalni okvir projekta dodatno je osnažen potporom Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čime je osigurana financijska i operativna stabilnost provedbe, ali i potvrđena važnost sustavnog ulaganja u kulturnu baštinu kao segmenta javnog interesa. Upravo takav model suradnje između kulturnih institucija i javnih tijela omogućuje realizaciju projekata koji nadilaze isključivo infrastrukturne okvire te pridonose dugoročnoj valorizaciji kulturnih resursa.
Otvorenje je okupilo relevantne dionike kulturnog i javnog života, među kojima se ističu Sandra Grčić Budimir, ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića, Maja Šeparović Palada, autorica i kustosica izložbe, te Nina Obuljen Koržinek, koja je izložbu i službeno otvorila. Njihova prisutnost i sudjelovanje potvrđuju važnost projekta ne samo na razini pojedine institucije, već i u širem kontekstu kulturne politike i upravljanja baštinom.
Koncepcijski okvir izložbe usmjeren je na reinterpretaciju Meštrovićeve kuće kao višedimenzionalnog prostora u kojem se isprepliću privatna i javna sfera, umjetničko stvaralaštvo i svakodnevni život, povijesni kontinuitet i suvremena muzeološka praksa. Kroz pažljivo strukturiran izbor arhivske građe, osobnih predmeta, fotografija i filmskih zapisa, posjetiteljima se omogućuje dublje razumijevanje kuće kao mjesta koje nadilazi svoju današnju muzeološku funkciju, vraćajući joj dimenziju živog, dinamičnog prostora.
Nastavite čitati nakon oglasa
Posebnu vrijednost izložbenog postava čini integracija multimedijalnih sadržaja, uključujući digitalne rekonstrukcije i arhivske filmske materijale, čime se dodatno produbljuje narativ i stvara interaktivno iskustvo koje odgovara suvremenim očekivanjima publike. Takav pristup omogućuje uspostavljanje dijaloga između povijesnog konteksta i suvremenog interpretacijskog okvira, čime se prostor Galerije redefinira kao mjesto aktivne kulturne komunikacije.
Ponovno otvaranje Galerije Meštrović stoga ne predstavlja tek završetak infrastrukturnog ciklusa, već jasno artikuliran početak nove razvojne faze u kojoj se naglasak stavlja na kvalitetu interpretacije, dostupnost sadržaja i održivo upravljanje kulturnom baštinom. U tom kontekstu, Galerija se reafirmira kao relevantno kulturno središte koje istovremeno čuva povijest i aktivno sudjeluje u oblikovanju suvremenog kulturnog identiteta.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Galerija Mona Lisa u Zagrebu 10. lipnja otvara vrata izložbi „Vječna ljepota crteža“, reprezentativnom projektu koji okuplja 79 djela hrvatskih umjetničkih velikana nastalih od kraja 19. do druge polovice 20. stoljeća. Riječ je o pažljivo oblikovanom izboru radova koji kroz različite crtačke i slikarske tehnike na papiru donose pregled razvoja hrvatske likovne umjetnosti te istodobno potvrđuju trajnu vrijednost crteža kao jednog od najvažnijih medija umjetničkog izraza.
Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje u međunarodnom umjetničkom projektu kroz izložbu Horizon Ablaze koja je otvorena 15. svibnja u Taichung Art Museumu u tajvanskom gradu Taichungu, čime njezin rad ulazi u kontekst globalne institucionalne prezentacije suvremene umjetnosti u jednom od ključnih kulturnih centara istočne Azije, gdje se kroz kustoski koncept promišljaju aktualne društvene i ekološke teme u transnacionalnom okviru.
U Zagrebu će se od 12. do 14. lipnja 2026. godine u Laubi – Kući za ljude i umjetnost održati deveto izdanje Boutique Art Faira NESVRSTANI, koji se u proteklim godinama profilirao kao jedno od najznačajnijih godišnjih okupljanja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i široj regiji. Riječ je o trodnevnom događanju koje na jednom mjestu okuplja galerije, umjetnike, kolekcionare, kustose, arhitekte, dizajnere te sve brojniju publiku koja suvremenu umjetnost doživljava kao aktivan dio svakodnevice i kulturnog identiteta.
Zagrebački hotel Esplanade uvršten je na prestižnu međunarodnu platformu 50 Best Discovery, pažljivo odabranu zbirku preporuka najboljih restorana, barova, hotela i vinarija iz cijeloga svijeta, koju razvija organizacija The World's 50 Best.
Postoje televizijske serije koje tijekom godina prerastu okvire vlastitog medija te postanu dio popularne kulture, ostavljajući trag koji nadilazi vrijeme njihova prikazivanja, a upravo među takvim naslovima posebno mjesto zauzimaju Dosjei X (The X-Files), znanstveno-fantastična kriminalistička drama koja je tijekom devedesetih godina promijenila način na koji publika doživljava televizijske misterije, paranormalne fenomene i priče o teorijama zavjere.
Dugi nokti već su godinama jedan od najprepoznatljivijih beauty detalja koji ne služi samo kao završni ukras izgleda, već postaje svojevrsni produžetak osobnog stila, karaktera i načina na koji žena izražava svoju estetiku. I dok se mnoge tijekom ljetnih mjeseci odlučuju za kraće i praktičnije oblike zbog mora, putovanja, visokih temperatura i aktivnijeg ritma života, ljubiteljice dugih noktiju dobro znaju da savršena duljina ne mora biti rezervirana samo za hladnije mjesece. Uz pravilnu pripremu, kvalitetnu tehniku izrade i nekoliko pametnih svakodnevnih navika, dugi nokti mogu izgledati jednako elegantno, njegovano i besprijekorno od prvog jutarnjeg kupanja u moru pa sve do večernjeg izlaska uz zalazak sunca.
Postoji jedan trenutak koji mnogi poznaju, onaj kada se pred ogledalom ne traži nesavršenost, nego mogućnost da se još bolje osjećamo u vlastitom tijelu. Nije riječ o želji za promjenom identiteta niti o potrebi da postanemo netko drugi, već o onom tihom osjećaju da bismo uz malu, stručnu korekciju mogli ponovno pronaći ravnotežu između slike koju vidimo izvana i samopouzdanja koje nosimo iznutra.
