Milica Živković u Beču: Svjetlosna i prostorna istraživanja suvremene umjetnosti u okviru mentorskog programa
Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, u suradnji s međunarodnim partnerima, predstavlja izložbu „The roots of small fires“, prvu samostalnu institucionalnu izložbu multidisciplinarne umjetnice Milice Živković u Freiraum MuseumsQuartiera u Beču. Ovaj projekt realiziran je u okviru mentorskog programa Zaklade UNIQA SEE FUTURE, u kustoskoj koncepciji Astrid Peterle, uz mentorsku suradnju s renomiranom umjetnicom Šejlom Kamerić.
Program mentorstva Zaklade UNIQA SEE FUTURE osmišljen je s ciljem pružanja podrške i afirmacije mladih vizualnih umjetnica iz jugoistočne Europe, nudeći im jedinstvenu platformu za umjetnički razvoj, internacionalnu vidljivost i institucionalnu afirmaciju. Proces odabira umjetnica za prvo izdanje programa povjeren je žiriju sastavljenom od istaknutih stručnjaka: vizualne umjetnice i mentorice projekta Šejle Kamerić, ravnateljice Heidi Horten Collection Verene Kaspar-Eisert, nezavisnog kustosa Tevža Logara, nezavisne kustosice Natalije Paunić, voditeljice Zaklade UNIQA SEE FUTURE Petre Šolman, kustosice Lee Vene te kustosice i umjetničke menadžerice Vanje Žanko. Među sedam perspektivnih mladih umjetnica, upravo je Milica Živković odabrana da svoju praksu predstavi međunarodnoj publici.
Ovim projektom Nomad nastavlja dugoročnu misiju međunarodnog pozicioniranja umjetnika iz Hrvatske i regije, gradeći mostove između lokalnih umjetničkih praksi i relevantnih europskih institucija. Izložba u jednom od najvažnijih kulturnih kompleksa u Europi potvrđuje ulogu Nomada kao platforme koja sustavno razvija suradnje, potiče mobilnost umjetnika i osigurava vidljivost suvremene umjetnosti iz jugoistočne Europe izvan nacionalnih okvira.
Sam projekt dio je šire kulturne strategije Zaklade UNIQA SEE FUTURE, usmjerene na mentorstvo, razmjenu znanja i dugoročnu institucionalnu podršku, s jasnim ciljem jačanja kulturnog kapitala regije. Kroz ovakve programe, međunarodno iskustvo i vidljivost postaju trajni resursi koji doprinose razvoju lokalnih i regionalnih umjetničkih scena.
Nastavite čitati nakon oglasa
Kustosica Vanja Žanko ističe: „Mentorstvo u suvremenoj umjetnosti ključno je za stvaranje održivih kulturnih ekosustava. Vraćanje kulturnog kapitala u našu regiju – u obliku znanja, iskustva, mreža i institucionalne podrške – nužno je za razvoj kreativnih zajednica jugoistočne Europe. Programi mentorstva omogućuju da međunarodni uspjesi ne ostanu izolirani, već da postanu generatori daljnjeg kulturnog razvoja.“
Nastavite čitati nakon oglasa
Umjetnička praksa Milice Živković razvija se na sjecištu osobnog iskustva i društveno-političkih okolnosti postratnog Balkana. Njezin vizualni jezik obilježavaju motivi svjetlosti, proboja i transformacije, prisutni u crtežima, slikama, objektima i svjetlosnim instalacijama. Kroz radove izrađene od blještavih tkanina, metala i svjetla, umjetnica istražuje teme pamćenja, identiteta i otpornosti. Poseban segment izložbe čine prostorne instalacije i lampe, u kojima Milica preoblikuje motive iz osobne i kolektivne memorije u objekte koji istodobno nose elemente nježnosti i otpornosti. U prostoru Freirauma MQ radovi se povezuju u ambijent koji reagira na kretanje posjetitelja, stvarajući intimno, ali snažno iskustvo susreta sa svjetlom i materijalom.
Mentorica Šejla Kamerić naglašava važnost takvih procesa za razvoj regionalne umjetničke scene: „Kada uspješni umjetnici iz naše regije preuzmu ulogu mentora i vraćaju znanje zajednici, ne radi se samo o jednom projektu – radi se o generativnoj strategiji kulturnog razvoja. Veselim se suradnji, rastu i otvaranju novih puteva za umjetnike iz jugoistočne Europe, koji zaslužuju perspektivu koja ne završava na granici naših država.“
Izložba „The roots of small fires“ stoga nije samo predstavljanje jedne umjetničke prakse, već i potvrda modela suradnje koji Nomad dosljedno razvija – modela u kojem se znanje, iskustvo i međunarodna vidljivost vraćaju regiji kao trajna vrijednost.
Nastavite čitati nakon oglasa
Projekt je realiziran u sklopu mentorskog programa vizualnih umjetnica Zaklade UNIQA SEE FUTURE, u suradnji s Nomadom – Hrvatskim uredom za suvremenu umjetnost, Nomarts – Kunstverein zur Schaffung von Kunstsammlungen i prostorom Freiraum MuseumsQuartiera Wien.
Ovogodišnji Zagreb Design Week od 15. do 20. rujna u međunarodnom izložbenom programu donosi šest izložbi koje dizajn promatraju iz različitih kulturnih, društvenih i materijalnih perspektiva. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu susrest će se radovi autora i studenata iz Poljske, Češke, Čilea, Meksika i Italije, a njihova raznolikost pokazat će koliko suvremeni dizajn može biti istodobno povezan s tradicijom, tehnologijom, lokalnim kontekstom, zanatskim znanjem i pitanjima budućnosti.
U Galeriji Otok, u sklopu Art radionica Lazareti u Dubrovniku, sinoć je otvorena izložba „Skrivena mjesta Grada“ fotografkinje Mare Bratoš, izložba koja se na prvi pogled čini kao jednostavan susret fotografija nastalih u različitim razdobljima, ali se pred posjetiteljem postupno otvara kao mnogo složenija priča o vremenu, prostoru, pamćenju i načinu na koji se jedan grad mijenja zajedno s ljudima koji ga nastanjuju i pamte. Izložba ostaje otvorena do 1. rujna, a njezina posebnost proizlazi upravo iz činjenice da se Mara Bratoš nakon trideset godina vraća na mjesta koja je prvi put fotografirala još 1995. godine, u vremenu kada je Dubrovnik, neposredno nakon Domovinskog rata, još uvijek bio obilježen vidljivim ranama razaranja, prazninama i tišinom koja je ostajala prisutna čak i ondje gdje više nije bilo izravnih tragova ratnih događaja.
Dubrovnik je grad čija se ljepota desetljećima predstavlja kroz prepoznatljive vedute, kamene ulice i povijesne zidine koje su postale jedan od najpoznatijih simbola hrvatske kulturne baštine, no iza tih razgledničkih prizora oduvijek postoji i jedan drugi grad, intimniji, tiši i manje vidljiv, sastavljen od prostora koji nisu nastali kako bi privlačili poglede turista, nego kako bi bili dio svakodnevice njegovih stanovnika. Upravo tim skrivenim slojevima Dubrovnika posvećena je izložba Skrivena mjesta Grada fotografkinje Mare Bratoš, koja kroz dva fotografska ciklusa nastala u razmaku od trideset godina otvara promišljanje o vremenu, kolektivnom pamćenju i odnosu čovjeka prema prostoru koji se neprestano mijenja.
Koliko puta ulaskom u muzej ili galeriju nesvjesno usporimo korak čim ugledamo natpis koji nas upozorava da izloške nije dopušteno dodirivati, promatrajući umjetnost s pristojne udaljenosti i ostajući tek nijemi svjedoci nečije kreativnosti, toliko je snažniji osjećaj iznenađenja kada se pojavi izložba koja potpuno mijenja ustaljena pravila muzejskog iskustva te svakoga posjetitelja poziva da slobodno pruži ruku, istraži, iskuša, pogriješi, ponovno pokuša i upravo svojim sudjelovanjem postane dio umjetničkog djela koje se iz trenutka u trenutak mijenja, razvija i raste zajedno s ljudima koji ga doživljavaju.
Povijest se često promatra kroz velike političke događaje, ratove i društvene prekretnice, no jednako snažan trag u razvoju civilizacije ostavljale su i svakodnevne navike koje su tijekom stoljeća oblikovale način života, kulturu i vizualni identitet različitih društava. Upravo takav pogled donosi nova izložba „Anatomija dima – retrospektiva jedne navike“, koju predstavlja Narodni muzej Zadar. Riječ je o jednom od sadržajno i konceptualno najopsežnijih muzejskih projekata posljednjih godina, koji kroz umjetnička djela, povijesne predmete, reklamnu grafiku, dizajn i filmsku baštinu istražuje složenu priču o duhanu, njegovu društvenom značenju i načinu na koji je tijekom više od pet stoljeća postao dio globalne kulture.
U Laubi je otvorena izložba Atlantida, treća u ciklusu Kartografije – putovanje kroz zbirku Lauba, kojom ova zagrebačka kuća za ljude i umjetnost obilježava 15 godina djelovanja. Izložbu je otvorio kustos prof. dr. sc. Krešimir Purgar, koji je istaknuo da Atlantida istražuje umjetnost kao neprestano promjenjiv i začudan organizam koji potiče nova promišljanja i različite interpretacije. Među najistaknutijim djelima nalaze se monumentalna slika Lovre Artukovića, skulptura Crvena stijena Siniše Majkusa i instalacija Dvoboj Ivana Fijolića, uz radove brojnih drugih suvremenih hrvatskih umjetnika. Izložba je privukla velik broj ljubitelja umjetnosti i znatiželjnika, a večer otvorenja nastavila se u opuštenoj atmosferi uz gallery party i zajedničko praćenje utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.
U subotu, 27. lipnja u 19 sati, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, otvara se izložba “Atlantida”, treća u nizu ciklusa Kartografije – putovanje kroz zbirku Laube. Riječ je o novom izložbenom poglavlju koje okuplja radove iz fundusa Laubine kolekcije te ih promatra kroz prizmu imaginacije, transformacije i promjenjivih svjetova suvremene umjetnosti.
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci ovoga će ljeta publika imati priliku upoznati dvije umjetnice koje su obilježile europsku avangardnu scenu i svojim radom trajno promijenile način na koji promatramo odnos između jezika, tijela i identiteta. Izložba Radikalna subjektivnost, koja se otvara 3. srpnja i ostaje otvorena do 27. rujna, okuplja opsežan izbor radova koje su napravile Katalin Ladik i Tomaso Binga, autorice čije su umjetničke prakse tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća postale sinonim za eksperiment, umjetničku slobodu i propitivanje društvenih konvencija. Riječ je o jednoj od najvažnijih izložbi ljetnog programa riječkog muzeja, koja hrvatskoj publici donosi priliku da na jednom mjestu sagleda stvaralaštvo dviju pionirki vizualne poezije i performansa čiji je utjecaj odavno prešao nacionalne granice.
Treća i posljednja pjesma 'Savršena' iz glazbene trilogije u samo 24 sata pronašla put do milijunske publike, nakon što su 'Bezosjećajna' i 'Anksiozna' već ranije ostvarile višemilijunske preglede.
Severina je ovog ljeta predstavila glazbeni projekt koji je mnogo više od klasičnog niza novih singlova jer je kroz tri pjesme, tri različite atmosfere i tri emocionalno potpuno različite perspektive otvorila jednu povezanu priču o ljubavi, razočaranju, obrambenim mehanizmima, ljubomori, slobodi i onome što ostaje nakon velikog emotivnog loma. Trilogija koju čine „Nisam kriva ja” („Bezosjećajna“), „Pozovi me ti” („Anksiozna“) i „Svirajte mi ‘Rađaj sinove’” („Savršena“) sada je kompletirana, a upravo zato postaje zanimljivo pitanje koji je njezin dio najviše osvojio publiku i koja se od tri Severinine nove pjesme nameće kao favorit.
