Svoje zdravlje najbolje možete poboljšati uz ove namirnice
Prema stručnjacima za prehranu, ključne zdravstvene promjene često proizlaze iz dodavanja nutritivno bogatih namirnica umjesto iz ograničavanja određenih skupina namirnica.
Nije realno očekivati da jedna namirnica revolucionira vaše zdravlje, ali redovito uključivanje raznih namirnica koje obiluju antioksidansima, vlaknima, nemasnim proteinima i esencijalnim mikronutrijentima može imati značajan utjecaj na vaše zdravlja. Naravno, ako ste ustrajni u konzumiranju. Namirnice za poboljšanje zdravlja jako su bitne za zdravlje tijela.
Bilo da težite smanjenju razine kolesterola, održavanju zdrave tjelesne mase, regulaciji razine glukoze u krvi, jačanju imunološkog sustava ili jednostavno želite osjećati veću energiju, vaša prehrambena rutina može biti ključna stavka u postizanju tih ciljeva. Isprobajte razno voće, povrće, integralne žitarice te dodajte izvore nemasnih proteina kako biste obogatili svoj jelovnik.
Raznolika i uravnotežena prehrana nije samo recept za zadovoljavajući okus, nego i ključ za postizanje optimalnog zdravlja.
Namirnice za poboljšanje zdravlja
Grah
Dodavanje jedne ili dvije porcije graha svaki dan može značajno utjecati na prehranu dodavanjem hranjivih tvari kao što su željezo, magnezij i folat, kako kaže Sarah Pflugradt, stručnjakinja. Iz graha dobivate mnogo proteina i vlakana – samo pola šalice crnog graha ima 7,5 grama proteina i 7,5 grama vlakana, a dokazano je da redovita konzumacija graha također poboljšava kontrolu glukoze i snižava razinu kolesterola.
Također, grah sadrži vlakna koja pomažu u održavanju redovitosti crijevnih funkcija, smanjenju rizika od zatvora i podržavanju općeg zdravlja probavnog sustava. Grah je općenito niskokaloričan i sadrži malo zasićenih masnoća. Ovo ga čini dobrom opcijom za one koji paze na unos masti radi održavanja zdrave tjelesne težine.
Orašasti plodovi
Bilo da je riječ o orasima, bademima, kikirikiju ili pistacijama, orašasti plodovi izvrstan su izvor vlakana i biljnih proteina. Orašasti plodovi, poput badema, oraha i lješnjaka, sadrže zdrave nezasićene masti, uključujući omega-3 masne kiseline. Ove masnoće važne su za održavanje zdravlja srca i podržavanje funkcije mozga.
Redovita konzumacija orašastih plodova može pridonijeti stabilizaciji razine glukoze u krvi. Iako orašasti plodovi sadrže kalorije, studije su pokazale da umjerena konzumacija može podržati gubitak tjelesne težine. Orašasti plodovi pružaju osjećaj sitosti, što može smanjiti opasnost od prejedanja.
Bobičasto voće
Bobičasto voće može poboljšati raspoloženje i smanjiti tjeskobu, što može imati dubok učinak na cjelokupno zdravlje, kako kaže Danielle VenHuizen, registrirana dijetetičarka za eatthis.com. Jedan od mogućih razloga zašto bobičasto voće ima tako značajan utjecaj na raspoloženje je visok sadržaj flavonoida. Neke studije pokazale su da je samo šalica bobičastog voća imala pozitivan učinak na izvršnu funkciju koja utječe na radnu memoriju, planiranje, rješavanje problema i usmjeravanje pažnje, misli i ponašanja kod djece i mladih.
Bobičasto voće je niskokalorično, bogato vlaknima i vodom, što može pridonijeti osjećaju sitosti te obiluje antioksidansima poput flavonoida, antocijana i vitamina C.
Tuna
Da biste poboljšali svoje pamćenje, održali oštar vid i smanjili rizik od srčanih bolesti, pokušajte jesti masnu ribu (poput lososa ili tune) dva puta tjedno. Tuna je bogat izvor proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina i minerala. Iako je tuna dobar izvor proteina, važno je imati raznovrsnu prehranu, stoga razmislite o tome da prehrani dodate i druge izvore proteina poput piletine, jaja, mahunarki i orašastih plodova.
Jogurt
Konzumiranje veće količine jogurta, osobito varijanti s niskim sadržajem šećera i visokim udjelom bjelančevina koje uključuju žive aktivne kulture, može imati značajan utjecaj na vaše zdravlje. Pregled iz 2020. godine otkrio je da je prehrana s visokim udjelom fermentiranog mlijeka, poput jogurta, povezana s nižim rizikom od raka dojke i debelog crijeva i dijabetesa tipa 2, kao i sa zdravijom težinom i poboljšanim zdravljem srca, kostiju i probavnog sustava.
Voda
Ljudi se često osjećaju iscrpljeno ili tromo, a ponekad je razlog dehidracija. Steknite naviku da uvijek imate kraj sebe čašu ili flašu vode, što će vam olakšati održavanje rutine i osigurati da popijete dovoljno tijekom dana.
Kelj
Svakodnevna konzumacija kelja i drugog zelenog lisnatog povrća može smanjiti rizik od demencije. Kelj je izvrstan izvor vitamina K, vitamina C, vitamina A, mangana i folne kiseline. Također sadrži vlakna, kalcij, željezo i druge važne minerale, a vlakna u kelju pridonose osjećaju sitosti, podržavaju redovitu probavu te mogu pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine.
Siječanj i veljača u Esplanade 1925 Lounge & Cocktail Baru obilježeni su promišljenim povratkom ravnoteži, uz novu kolekciju zero-proof i low ABV (LABV) koktela s potpisom Vjenceslava Madića, poznatog kao Master Kishoni. U srcu Zagreba, u ambijentu koji već desetljećima njeguje kozmopolitski duh, koktel-kultura dobiva suvremenu, pročišćenu i svjesniju dimenziju.
Kraj godine oduvijek ima tu čudnu, gotovo ritualnu moć da nas natjera na inventuru. Ne samo ormara, navika ili odnosa, nego i trendova koje smo, svjesno ili ne, puštali u svoje tanjure, ekrane i svakodnevicu. Dok odbrojavamo posljednje dane 2025. godine, postaje jasno da se ne opraštamo samo od još jednog kalendara, nego i od cijelog niza gastronomskih, lifestyle i pseudo-zdravih pojava koje su nas, priznajmo, umorile. Neke su nas zabavljale, neke zbunjivale, a neke ozbiljno dovele u pitanje zdrav razum, okusne pupoljke i granice dobrog ukusa.
U iščekivanju Božića, ali i posljednje epizode, donosimo recept za doboš tortu – savršen klasik za blagdanski stol, koji spaja tradiciju i nezaboravne okuse Austro-Ugarske.
Bakalar, skandinavska riba koja je stoljećima bila specijalitet hladnih sjevernih mora, danas je nezaobilazna delicija mediteranske kuhinje, posebno tijekom blagdana. Taj fascinantni spoj tradicije i okusa u Istri doživljava pravu renesansu, a recept za jednostavno i brzo jelo koje oduševljava i najmlađe otkriva Aleksandar Stefanov, majstor bakalara s iskustvom dugim gotovo tri desetljeća.
U trenutku kada namirnica postaje glavna priča, a jednostavnost prostor za kreativnost, nastaje zimski meni koji slavi čiste okuse, tišinu prostora i večeri koje se pamte – bez žurbe, bez viška, s jasnim karakterom.
Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.