Rebecca F. Kuang svjetska je književna senzacija koja je oduševila kritiku i publiku s obje strane Atlantika. „Babel“ je njezina prva knjiga objavljena u Hrvatskoj, a u svijetu su je mnogi već opisali kao književno remek-djelo fantastike.
Babel mnogi zovu remek-djelom fantastike
U samo nekoliko mjeseci od objavljivanja „Babel“ postiže rekordnu prodaju, osvaja sve najveće literarne nagrade i zaluđuje čitatelje diljem svijeta. Unutar prvih trideset dana od izlaska ovo remek-djelo prodalo se u pola milijuna primjeraka čime je Kuang dodatno učvrstila svoj vodeći položaj u svijetu književnosti.
Uz pohvale, „Babel“ je već dobio brojne prestižne nagrade, uključujući visoko cijenjene nagrade Nebula, Locus, Blackwell, British Book Award i ALA Alex Award za najbolji fantastični roman. Ovo priznanje dodatno učvršćuje Kuangin status autorice pionirke u ovom žanru i njezinu sposobnost stvaranja narativa koji duboko odjekuju kod čitatelja.
„Babel“ slijedi trag Kuanginih prethodnih romana koji su hvaljeni od strane kritike, kao što su „The Poppy War“ i „The Dragon Republic“. Sa svojim uvjerljivim pripovijedanjem, bogatom izgradnjom svijeta i dubokim istraživanjem tema, Kuang je prikupila predanu bazu obožavatelja koji željno iščekuju svako novo izdanje.
Dok iščekivanje „Babela“ raste, čitatelji mogu očekivati očaravajuću mješavinu zamršenih zapleta, moralno složenih likova i tema koje potiču na razmišljanje. Sa svojim jedinstvenim pripovjedačkim glasom i preciznom pažnjom za detalje, knjiga obećava da će biti izvrstan dodatak svakoj polici.Ova epska fantastična saga vodi čitatelje na očaravajuće putovanje kroz višeslojni svijet magije, politike i identiteta. Vještim perom, Kuang spaja zamršene zaplete i uvjerljive likove, pružajući nezaboravno iskustvo čitanja koje je pobralo izvrsne kritike kritičara diljem svijeta.
„Babel ili nužnost nasilja: Tajna povijest revolucije prevoditelja na Oxfordu“ na hrvatski je prevela Ira Martinović.
RADNJA:
Godina je 1828. i Robin Swift, siroče iz Kantona čija je obitelj podlegla koleri, dolazi u London u pratnji misteriozna profesora Lovella. U Engleskoj ga godinama podučavaju latinskom, starogrčkom i kineskom, sve kako bi bio spreman jednoga se dana prijaviti na prestižan Kraljevski prevoditeljski institut Sveučilišta Oxford, poznatog pod nazivom Babel. Babel je svjetsko prevoditeljsko središte, no ondje se zbiva nešto još i važnije – čarolija. Srebrnarstvo, umijeće manifestacije upravo onog značenja riječi koje biva izgubljeno u prijevodu uz pomoć magičnih srebrnih poluga, Britancima je osiguralo nepobitnu moć, budući da sve znanje koje posjeduju koriste u svrhe širenja carstva.
Za Robina je Oxfrod utopija posvećena potrazi za znanjem. No znanje je podložno moći, a kao Kinez koji je odrastao u Britaniji, Robin ubrzo shvaća da služiti Babelu istovremeno znači izdati domovinu iz koje potječe. Tijekom svog studija Robin sve više biva rastrgan između Babela i Hermesove družine, tajne organizacije koja se svim silama trudi spriječiti imperijalnu ekspanziju. A kada Britanija isprovocira nepravedan rat protiv Kine radi srebra i opijuma, Robin će morati odabrati stranu…
Mogu li moćne institucije biti promijenjene iznutra ili revolucija uvijek traži određenu količinu nasilja?
Poznati zagrebački umjetnik i florist ovih dana uživa u posljednjim raskošnim cvjetovima svojeg istarskog vrta, a istodobno predstavlja i novu, vrlo osobnu knjigu posvećenu Božiću. Na 300 stranica ispričao je priče o djetinjstvu, obitelji, prijateljima, kućnim ljubimcima i malim ritualima koji su obilježili njegove blagdane.
Nova knjiga izdavačke kuće Flammarion donosi osobno svjedočanstvo Yorna Michaelsena o radu u modnoj kući Dior 1956. i 1957. godine. Kroz njegova sjećanja i arhivske fotografije otvara se pogled na parišku visoku modu u posljednjoj godini života Christiana Diora.
Prije nego što je postao jedan od najčitanijih suvremenih autora kriminalističkih trilera, Chris Carter bavio se poslom koji većina pisaca tog žanra poznaje samo iz istraživanja i dokumentarnih filmova. Radio je u području kriminalističke psihologije, proučavao ponašanje počinitelja teških kaznenih djela i susretao se s ljudima čiji će postupci godinama poslije poslužiti kao nadahnuće za njegove književne priče. Nakon toga gotovo je desetljeće proveo u glazbenoj industriji, nastupajući kao profesionalni gitarist, a tek se potom okrenuo pisanju. Danas iza sebe ima međunarodno uspješan serijal o detektivu Robertu Hunteru, milijune prodanih knjiga i čitatelje diljem svijeta. Od 10. do 12. studenoga 2026. godine gostovat će u Zagrebu, gdje će u organizaciji hrvatskog nakladnika Sonatine sudjelovati na Interliberu i predstaviti svoj novi roman „Igra mačke i miša”.
Daria Lorenci Flatz iza sebe ima četvrt stoljeća profesionalnog rada u kazalištu, na filmu i televiziji,. Projekt „Ja, glumica!“ nastao je u trenutku kada se njezina dosadašnja karijera mogla promatrati kao zaokružena cjelina, ali i kao polazište za novi autorski period. Predstava je premijerno izvedena 2026. godine, kada je glumica navršila pedeset godina i obilježila 25 godina umjetničkog rada. Upravo je spoj osobne obljetnice i profesionalnog iskustva postao temelj projekta u kojem se izvođačica prvi put tako izravno bavi vlastitim identitetom, profesijom i životnim ulogama. „Ja, glumica!“ zato nije klasična retrospektiva karijere niti niz anegdota iz glumačkog života, nego autorski projekt u kojem Daria Lorenci Flatz vlastitu biografiju koristi kao materijal za predstavu o radu, ambiciji, tijelu, starenju, majčinstvu, obitelji, pripadanju, popularnosti i potrebi čovjeka da pred drugima stalno iznova oblikuje neku verziju sebe.
„Cvijet emocija“ mlade autorice Antonije Vuletić slikovnica je koja govori o osjećajima iz perspektive osobe koja ih nije upoznavala samo kroz odrastanje, nego i kroz dugogodišnje iskustvo teške bolesti i liječenja. Antonija je iza sebe imala dugotrajnu borbu s malignom bolešću, a dio onoga što je tijekom tog razdoblja proživljavala pretočila je u priču o emocijama, ljubavi, strahu, snazi, podršci i nadi.
Školska knjiga objavila je znanstvenu monografiju Povijest Sjedinjenih Američkih Država – od europskih kolonija do svjetske velesile dr. sc. Mladena Tomorada, redovitog profesora i pročelnika Odjela za povijest na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o prvoj cjelovitoj sintezi američke povijesti napisanoj na hrvatskom jeziku koja razvoj prostora današnjih Sjedinjenih Američkih Država prati od nastanka europskih kolonija do početka 20. stoljeća, odnosno razdoblja u kojem SAD prerasta u svjetsku silu. Monografija obuhvaća 632 stranice i više od tisuću fotografija, povijesnih karata, crteža, skica, karikatura, arhivskih dokumenata i drugih ilustrativnih priloga te povezuje političku, društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest s izvornom povijesnom građom.
Drago Glamuzina ove jeseni objavljuje novu knjigu pjesama Crveni zec, u izdanju V.B.Z.-a, četiri godine nakon zbirke sabranih i novih pjesama Crni zec. Nova zbirka nastavlja pjesničku liniju po kojoj je Glamuzina prepoznatljiv još od početka književnog rada, ali je razvija u smjeru izraženije refleksivnosti i intimnijeg promatranja iskustava koja su desetljećima prisutna u njegovoj poeziji.
Ideja o povratku u prošlost obično dolazi s vrlo konkretnom željom. Promijeniti jednu odluku. Ne izgovoriti rečenicu zbog koje smo kasnije požalili. Prihvatiti posao koji smo odbili. Ostati s osobom od koje smo otišli ili otići od osobe s kojom smo ostali. U romanu Ti & ja i Ti & ja i Ti & ja, autorski dvojac Josie Lloyd i Emlyn Rees tu poznatu fantaziju pretvara u priču o dugom braku, obitelji i svim onim životima za koje se pitamo jesu li mogli biti naši.
Hrvatska dizajnerica Diana Viljevac predstavila je novu kolekciju za sezonu jesen/zima 2026. na događanju održanom u zagrebačkom prostoru Holographik. Predstavljanje je okupilo brojne poznate osobe, dugogodišnje suradnike i prijatelje brenda, a proteklo je u nešto drukčijem formatu od uobičajenih modnih događanja. Umjesto klasične revije s modelima na pisti, dizajnerica je gostima odlučila približiti proces nastanka kolekcije i predstaviti ideju koja stoji iza njezine nove kampanje nazvane Juste Comme Ça.
Prema Mouretovim riječima, problem je nastao kada je zaposlenica njegova tima pokušala vratiti posuđene haljine te se pritom obratila stilistici Kate Middleton.
Glumica je otkrila i da je razmišljala o zahvatu poznatom kao buccal fat removal, odnosno uklanjanju masnog tkiva iz obraza, kojim se lice može učiniti užim, a jagodice izraženijima.