Skica koja je promijenila povijest: Antonija Krasnik i povratak prve hrvatske dizajnerice u javni prostor
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
Izložba je realizirana u sklopu programa Izmještanje Umjetničkog paviljona u Zagrebu te je nastala u suradnji Umjetničkog paviljona u Zagrebu, Muzeja za umjetnost i obrt, iz čijeg je fundusa posuđena većina izloženih radova, i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, u čijem je reprezentativnom prostoru Oktogona, smještenog u zgradi nekadašnje Prve hrvatske štedionice s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, izložba pronašla snažan prostorni i simbolički okvir.
Postav, koji potpisuju Nina Bačun iz Kolektiva OAZA i Andreja Lovreković iz DISCO Kolektiva, oblikovan je kao cjeloviti ambijent totalnog dizajna, pri čemu su dvije sobe transformirane u izložbeni salon inspiriran umjetničkom klimom secesije, Beča i idejom Gesamtkunstwerka, slijedeći pritom i strategije samoprezentacije same Antonije Krasnik. Dizajn svjetla osmislio je Stanko Herceg, dok je zvučni ambijent oblikovao Andro Giunio, čime je dodatno naglašena atmosfera vremena i estetskog konteksta u kojem je dizajnerica djelovala.
Promocija kataloga i zatvaranje izložbe zamišljeni su kao nastavak dijaloga koji je izložba otvorila, kao nadogradnja skice za portret intrigantne i dugo zanemarene autorice, poznate i kao Tonka ili Antoinette Krasnik, udate Sommaruga, čiji je pionirski dizajnerski opus nastajao na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Publikacija prati izložbu ne samo dokumentarno, nego i interpretativno, otvarajući prostor za dublje razumijevanje njezina rada i konteksta u kojem je stvarala.
Nastavite čitati nakon oglasa
Na promociji je povjesničarka Ida Ograjšek Gorenjak postavila širi društveni okvir govoreći o mogućnostima javnog djelovanja žena u 19. stoljeću, s posebnim naglaskom na profesionalni i obrazovni put žena u području umjetnosti. Povjesničarka umjetnosti Ana Šeparović predstavila je katalog izložbe te knjigu autorice Jasne Galjer The Foreign Designer Antoinette Krasnik and the Wiener Moderne, objavljenu 2020. godine, koja je poslužila kao jedno od ključnih polazišta za izložbeni projekt, istaknuvši važnost ovih publikacija u procesu ponovnog ispisivanja povijesti hrvatskog dizajna u kojoj se autorica poput Antonije Krasnik više ne može zaobići.
Nastavite čitati nakon oglasa
Autorica izložbe Jasna Galjer naglasila je da je koncept skice jedini mogući način prikazivanja slojevitosti i mnogostrukosti umjetničina identiteta, od mlade žene koja u Zagrebu devedesetih godina 19. stoljeća traži prostor slobodnog umjetničkog djelovanja, preko samosvjesne dizajnerice koja pomiče granice profesionalnih mogućnosti žena na prijelazu stoljeća, do pripadnice društvene elite koja se svjesno udaljava od aktivne profesionalne karijere. Upravo ta višestrukost čini Antoniju Krasnik relevantnom i danas, kao autoricu koja je svojim strategijama subvertirala rodne norme i dekonstruirala stereotipe o takozvanoj ženskoj estetici u području dekorativne i primijenjene umjetnosti.
Kustosice izložbe Ivana Meštrov i Irena Bekić osvrnule su se na izložbu kao ambijent i kao dio šireg istraživačkog programa Umjetničkog paviljona, podsjetivši pritom da je i sama Antonija Krasnik bila među najzastupljenijim autoricama na izložbi Društva umjetnika 1902. godine, čime se njezin rad simbolički vraća u povijesni kontekst kojemu pripada.
Nastavite čitati nakon oglasa
Katalog izložbe dodatno je obogaćen novim tekstom Jasne Galjer koji rasvjetljava umjetničku personu Krasnikove u odnosu na društvene i kulturne okolnosti njezina vremena, kao i prijevodom jednog od ključnih tekstova feminističke povjesničarke dizajna Cheryl Buckley Proizvedeno u patrijarhatu II: Istraživanje (ili preispitivanje) žena i dizajna, čime Umjetnički paviljon nastavlja praksu približavanja relevantnih teorijskih tekstova domaćoj stručnoj i široj javnosti.
Autori fotografija u katalogu su Vanja Babić i Stanko Herceg, odnosno Vedran Benović i Srećko Budek za katalog izložaka, prijevod potpisuje Marina Schumann, lekturu Mateja Fabijanić, dok su urednice kataloga Irena Bekić i Ivana Meštrov, a dizajnersko oblikovanje potpisuje Rafaela Dražić. Završetkom izložbe potvrđena je ne samo aktualnost teme, nego i trajna potreba za sustavnim vrednovanjem ženskog autorskog doprinosa hrvatskoj umjetnosti i dizajnu.
UNIQA SEE FUTURE Zaklada, u suradnji s institucijom MuseumsQuartier i organizacijom Nomad – Hrvatski ured za suvremenu umjetnost, predstavlja jedinstveni umjetnički projekt AWAKE renomirane umjetnice Šejle Kamerić, koji će se održati kao jednovečernja javna svjetlosna instalacija u srcu Beča, u subotu, 25. travnja 2026. godine, u vremenskom okviru od 17 do 24 sata, uz kontinuiranu otvorenost prostora tijekom cijele večeri.
U KONTEJNER-u se otvara nova izložba koja na snažan i promišljen način istražuje granice slušanja, percepcije i tjelesnog doživljaja zvuka, predstavljajući monumentalnu zvučnu instalaciju Phonos španjolskog umjetnika Marca Vilanove, koja kroz 208 recikliranih zvučnika oblikuje kompleksno i višeslojno iskustvo prostora, tijela i akustičkih fenomena.
Svečanim otvorenjem izložbe Meštrovićeva kuća u Splitu / prostor života i umjetnosti, koje će se održati 20. travnja u Galerija Meštrović, Muzeji Ivana Meštrovića simbolično i sadržajno obilježavaju završetak opsežnog procesa obnove te ponovno otvaranje jednog od najvažnijih kulturnih prostora u Split. Riječ je o projektu koji nadilazi puku restauraciju arhitektonskog objekta, jer se njegovim dovršetkom javnosti ponovno stavlja na raspolaganje prostor koji u sebi objedinjuje funkciju doma, atelijera i muzeja, odnosno jedinstveno mjesto susreta privatnog života i javne umjetničke ostavštine.
U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu otvoren je novi postav Kazališnoga pop-up muzeja, pod nazivom "Drama 165". Radi se izložbi koja oživljava bogatu povijest Drame HNK u Zagrebu preko osoba i priča umjetnika i kazališnih djelatnika koji su je oblikovali. Posvećena ključnim osobama zagrebačke kazališne scene, izložba donosi dinamičan pregled razvoja Drame HNK-a tijekom desetljeća.
U vremenu u kojem se umjetnost sve rjeđe promatra kao zatvoren i konačan sustav značenja, a sve više kao prostor otvorenih pitanja, osobnih projekcija i suptilnih napetosti između viđenog i doživljenog, Lauba – kuća za ljude i umjetnost nastavlja svoj obljetnički program na način koji istovremeno afirmira vlastitu zbirku i propituje načine njezina čitanja. Nakon prve izložbe znakovitog naslova Neosvojena područja, koja je simbolički označila početak ovog višeslojnog putovanja, ciklus KARTOGRAFIJE – Putovanje kroz Zbirku Lauba ulazi u svoju drugu fazu izložbom Arhipelag mašte, otvarajući novo poglavlje u promišljanju odnosa između umjetničkog djela, prostora i promatrača.
Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 31. ožujka do 10. svibnja u prostoru Oktogona NMMU-a otvara vrata izložbe pod nazivom ''…za slikom / …in pursuit of painting'', posvećene radu Izvora Pende, umjetnika s izraženom međunarodnom prisutnošću, školovanog na prestižnoj akademiji likovnih umjetnosti (Kunstakademie) u Düsseldorfu. Ovaj novi ciklus slika umjetnik prvi put predstavlja u Zagrebu, gradu u kojem posljednjih godina živi i radi, donoseći publici tridesetak odabranih ulja na platnu velikih formata nastalih od 2020. godine do danas.
U suvremenom trenutku u kojem se svakodnevica gotovo neprimjetno prelijeva iz fizičkog u digitalno, umjetnička praksa Karla Štefaneka pojavljuje se kao precizno artikuliran odgovor na jedno od ključnih pitanja našeg vremena: što danas uopće znači biti prisutan, viđen i povezan. Njegov rad ne nastaje kao ilustracija digitalne stvarnosti, već kao njezina introspektivna, često nelagodna analiza – prostor u kojem se osobno iskustvo susreće s kolektivnim obrascima komunikacije, a identitet postaje fluidna, višestruko posredovana konstrukcija.
U četvrtak, 5. ožujka, u zagrebačkoj Tvornici kulture otvorena je humanitarna izložba „178 – Lica solidarnosti“, čime je simbolično i službeno započela završna faza akcije prikupljanja sredstava za SOS Dječje selo Hrvatska. Ovaj jedinstveni kulturno-humanitarni projekt okupio je niz istaknutih osoba iz javnog života koje su pristale stati pred sirovi, nenametljivi objektiv fotografa, s jasnom i snažnom namjerom – skrenuti pozornost na potrebe 178 djece, trenutačnih korisnika organizacije SOS Dječje selo Hrvatska, te potaknuti širu javnost na solidarnost i konkretno djelovanje.
Na fotografiji snimljenoj u opuštenoj atmosferi, ispod stabla, majka i kći poziraju nasmijane, a upravo taj prepoznatljiv osmijeh mnogi su odmah povezali s Domenicom.
Rezultat je look koji potvrđuje da zlatne hlače mogu biti iznimno nosive, ali i nevjerojatno efektne, pod uvjetom da ih kombiniramo promišljeno i s mjerom.
Velike tamne naočale dodatno su prizvale estetiku modne urednice koja ne pristaje na kompromise, dok su ružičasti tonovi make-upa unijeli suptilnu dozu svježine.