Ažurirano April 21, 2026
Mirogoj kakav još niste vidjeli: Tajne najljepšeg groblja Europe koje redefinira povijest Zagreba
U kontekstu ubrzanih društvenih i urbanističkih transformacija koje su obilježile 19. stoljeće, europski su gradovi, suočeni s intenzivnim demografskim rastom i posljedičnim infrastrukturnim pritiscima, bili primorani razvijati sustavne i dugoročno održive modele upravljanja javnim prostorom. Među ključnim prioritetima tadašnjih upravnih i političkih struktura, uz osiguravanje dostatnih količina pitke vode, razvoj kanalizacijskih sustava i modernizaciju prometne mreže, istaknulo se i pitanje organizacije prikladnih prostora za ukop, koji su morali zadovoljiti stroge sanitetske propise, ali i reflektirati estetske i kulturne vrijednosti vremena. U tom se smislu u brojnim urbanim središtima pristupilo osnivanju novih grobalja ili značajnom proširenju postojećih, najčešće temeljem odluka lokalnih vlasti koje su djelovale u skladu s novim zakonodavnim okvirima.
17 travnja 2026
Nenad Puhovski za HELLO!:”Dokumentarni film više nije „istina na ekranu“ – nego borba između cenzure, manipulacije i sve tanje granice između stvarnog i lažnog”
Nenad Puhovski jedna je od ključnih figura hrvatske suvremene dokumentaristike, autor i producent čiji je profesionalni rad obilježen dugotrajnim promišljanjem odnosa između filma, društva i etičke odgovornosti slike. Kao redatelj, producent, sveučilišni profesor i kulturni organizator, Puhovski je kroz nekoliko desetljeća djelovanja oblikovao ne samo vlastiti autorski izraz, nego i širi prostor domaćeg dokumentarnog filma, otvarajući ga prema intimnijim, hrabrijim i društveno angažiranijim formama.
15 travnja 2026
Leon Rizmaul za HELLO!:”One koji misle da povijest počinje s njima brutalno razotkrije arhiv: U dvije minute shvate koliko malo zapravo znaju”
U vremenu u kojem se informacije proizvode i troše brže nego ikada prije, urednička vizija Leona Rizmaula, dugogodišnjeg urednika emisije "TV kalendar" na Hrvatskoj radioteleviziji, djeluje gotovo kao tiha, ali uporna pobuna protiv površnosti i zaborava, jer upravo u tom kratkom, strogo ograničenom formatu od svega nekoliko minuta uspijeva sažeti ono što mnogi mediji danas više ni ne pokušavaju – osjećaj kontinuiteta, svijest o vremenu i odgovornost prema činjenicama koje oblikuju kolektivnu memoriju.
14 travnja 2026
Susret dviju moći! Kakva naslovnica: Meryl Streep i Anna Wintour o modi, autoritetu i vremenu koje se mijenja
U hotelskom apartmanu u njujorškom SoHou, daleko od ledenih temperatura koje su tih dana paralizirale grad, odvijao se susret koji je nadilazio okvire klasičnog intervjua i prerastao u rijedak dijalog dviju žena koje su, svaka u svojoj domeni, desetljećima oblikovale globalnu percepciju moći, estetike i javne prisutnosti. Meryl Streep i Anna Wintour pojavile su se gotovo simbolično usklađene – u žutim šalovima koji su prizivali vojničku disciplinu, ali i diskretnu eleganciju – kao da i vizualno potvrđuju tezu koja će se provlačiti kroz čitav razgovor: odjeća nikada nije samo odjeća.
07 travnja 2026
Novi Grazia broj razotkriva ono o čemu svi šute – evo zašto ga svi čitaju
U lifestyle medijima proljetna je sezona razdoblje buđenja. U novom broju časopisa Grazia ono je nesputano dominantnim trendovima. Aktualna svjetska događanja prodrmala su klasične proljetne tendencije i ponukala nas da potražimo stvarnost ispod površine. Da pogledamo u ono što je uvriježeno, a što odbijamo pratiti, da obratimo pozornost na nova pravila koja se ispisuju u suvremenoj komunikaciji i – potpuno ih odbacimo. Donosimo broj koji poziva na to da ispišemo vlastiti kôd u svijetu koji nameće svoj.
03 travnja 2026
U srcu Zagreba otvoren gotovo nevidljiv muzej posvećen Gričkoj vještici – mjesto koje kroz tišinu i povijest otkriva najmračnije, ali i najintrigantnije gradske priče
U samom srcu staroga Zagreba, ondje gdje se kamene ulice još uvijek blago savijaju pod težinom stoljeća i gdje se povijest ne promatra nego gotovo fizički osjeća, otvoren je prostor koji na prvi pogled izmiče očekivanjima. Ne imponira veličinom, ne nameće se monumentalnošću, niti pretendira na grandioznost kakvu obično povezujemo s muzejima. Ipak, upravo u toj svojoj skromnoj dimenziji krije ono što ga čini iznimnim – intenzitet priče koju nosi.
18 ožujka 2026
Pet uloga Catherine O’Hare koje su redefinirale komediju, televiziju i filmsku umjetnost
U povijesti suvremene filmske i televizijske umjetnosti rijetke su glumice koje su uspjele istodobno biti kultne, popularne i umjetnički relevantne kroz više desetljeća, a još rjeđe one koje su pritom ostale dosljedne vlastitom senzibilitetu i intelektualnoj preciznosti. Catherine O’Hara pripada upravo toj iznimnoj kategoriji. Njezina karijera, koja se proteže od improvizacijske komedije sedamdesetih godina do televizijskog vrhunca 21. stoljeća, predstavlja rijedak primjer evolucije talenta koji nikada nije izgubio ni oštrinu ni toplinu.
30 siječnja 2026
Skica koja je promijenila povijest: Antonija Krasnik i povratak prve hrvatske dizajnerice u javni prostor
Velik interes publike obilježio je završetak izložbe Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret, koja je proteklog vikenda zatvorena u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koju je od otvorenja 6. prosinca 2025. godine razgledalo više od osam tisuća posjetitelja, čime je potvrđena snažna potreba publike za ponovnim čitanjem i vrednovanjem zaboravljenih poglavlja nacionalne povijesti dizajna.
19 siječnja 2026
Met Gala 2026 ima najjače domaćine dosad
Met Gala nikada nije bila tek večer mode. Ona je ritual, društveni lakmus-papir, ogledalo epohe i njezinih opsesija.
13 prosinca 2025
Nova drama Tene Štivičić koja otvara pitanja moći i istine – Pročitajte zašto se o njoj već govori
U Zagrebačkom kazalištu mladih jučer je održano novo izdanje tribine Čitanje kazališta autora i voditelja Srđana Sandića, koje je ovaj put bilo posvećeno jednoj od najiščekivanijih drama aktualne kazališne sezone – ACID/KISELINA Tene Štivičić.
02 prosinca 2025
Živimo li već svoju distopiju? Zagreb otvara vrata književnog istraživanja mračne budućnosti
Sinoć su u srcu Zagreba, u prostoru Društva hrvatskih književnika, otvoreni 46. Zagrebački književni razgovori, manifestacija koja već desetljećima okuplja one koji kroz riječi i analizu oblikuju razumijevanje književnosti i društva. Ovogodišnja tema „Distopija u književnosti“ postavila je pitanje koje se lako može prenijeti u svakodnevni život: koliko je naša stvarnost slična distopijskim vizijama o kojima čitamo i koje analiziramo. Razgovori okupljaju domaće i inozemne autore, teoretičare i kritičare koji se ne zadovoljavaju površinom, nego propituju korijene društvenih strahova i imaginacija. Distopija u književnosti ovdje nije apstraktni pojam, već okidač za promišljanje političkih, kulturnih i tehnoloških fenomena, prostor u kojem se reflektira suvremenost i otvara dijalog o tome što nas očekuje.
16 listopada 2025
Možda vas zanima
