Mirogoj kakav još niste vidjeli: Tajne najljepšeg groblja Europe koje redefinira povijest Zagreba
U kontekstu ubrzanih društvenih i urbanističkih transformacija koje su obilježile 19. stoljeće, europski su gradovi, suočeni s intenzivnim demografskim rastom i posljedičnim infrastrukturnim pritiscima, bili primorani razvijati sustavne i dugoročno održive modele upravljanja javnim prostorom. Među ključnim prioritetima tadašnjih upravnih i političkih struktura, uz osiguravanje dostatnih količina pitke vode, razvoj kanalizacijskih sustava i modernizaciju prometne mreže, istaknulo se i pitanje organizacije prikladnih prostora za ukop, koji su morali zadovoljiti stroge sanitetske propise, ali i reflektirati estetske i kulturne vrijednosti vremena. U tom se smislu u brojnim urbanim središtima pristupilo osnivanju novih grobalja ili značajnom proširenju postojećih, najčešće temeljem odluka lokalnih vlasti koje su djelovale u skladu s novim zakonodavnim okvirima.
Istodobno, riječ je o razdoblju u kojem dolazi do snažnog razvoja nacionalnih ideologija i intenziviranja interesa za povijest, što se izravno odrazilo i na percepciju grobalja kao mjesta kolektivne i individualne memorije. Groblja više nisu bila isključivo prostori posljednjeg počivališta, već su zadobila status simboličkih prostora u kojima se afirmira identitet zajednice, njeguje sjećanje na istaknute pojedince te artikulira društveni status obitelji i pojedinaca. Diljem Europe, ali i u regijama pod snažnim europskim kulturnim utjecajem, nastaju monumentalni grobljanski kompleksi obilježeni reprezentativnim arhitektonskim rješenjima, raskošnim mauzolejima i skulpturalnim programima, koji postaju vidljivim pokazateljima civilizacijskih dosega i kulturne samosvijesti društava koja ih podižu.
Takvi su procesi ostavili dubok trag i u urbanom razvoju Zagreba, koji je, unatoč svojoj tadašnjoj veličini i perifernom položaju unutar habsburškog imperijalnog sustava, uspio realizirati projekt iznimne arhitektonske i kulturne vrijednosti. Središnje gradsko groblje Mirogoj, izgrađeno prema projektu arhitekta Herman Bollé, predstavlja jedno od najreprezentativnijih ostvarenja grobljanske arhitekture u srednjoeuropskom prostoru te se s pravom ubraja među vrhunska djela hrvatskog historicizma. Njegova arhitektonska koncepcija, osobito u pogledu odnosa arkada i kupolom natkrivenih paviljona, nema izravnih paralela ni u srednjoeuropskom ni u talijanskom kontekstu 19. i ranog 20. stoljeća. Dodatnu vrijednost ovom kompleksu daje i njegova specifična topografska pozicija – smještaj na padini omogućio je stvaranje dinamične i vizualno iznimno dojmljive cjeline koja već više od stoljeća i pol dominira sjevernim obroncima grada.
Znanstvena i kulturna valorizacija ovoga prostora dodatno je unaprijeđena objavom monografije Mirogoj – Povijest i baština multikonfesionalne nekropole Zagreba autora Dragana Damjanovića, koja na sustavan i analitički utemeljen način obrađuje povijest izgradnje Mirogoja, s posebnim naglaskom na razvoj njegova arhitektonskog sklopa. Publikacija donosi i komparativnu analizu stilskih rješenja u kontekstu srodnih grobljanskih kompleksa južne i srednje Europe, čime se dodatno potvrđuje jedinstvenost zagrebačkog primjera. Posebna vrijednost knjige ogleda se u njezinu interdisciplinarnom pristupu, kojim se arhitektonske specifičnosti Mirogoja interpretiraju unutar šireg društvenog, političkog i kulturnog okvira vremena njegova nastanka.
Bogato opremljena arhivskom građom, suvremenim fotografijama, ilustracijama i nacrtima, uz iscrpnu bibliografiju i detaljno kazalo imena, ova monografija predstavlja relevantan doprinos ne samo povijesti umjetnosti i arhitekture, već i razumijevanju šireg procesa oblikovanja urbanog identiteta Zagreba kao srednjoeuropske metropole.
Ljubitelji vrhunske epske fantastike ovih dana dobili su novo izdanje koje potvrđuje kako je John Gwynne jedan od najvažnijih i najutjecajnijih autora suvremenog fantasy žanra, a objavom romana Glad bogova domaća publika dobiva priliku nastaviti putovanje kroz impresivno osmišljen svijet Sage o Krvokletima, trilogije koja je posljednjih godina osvojila čitatelje diljem svijeta zahvaljujući iznimnoj kombinaciji nordijske mitologije, snažne karakterizacije likova i dinamične radnje ispunjene sukobima koji oblikuju sudbinu čitavih naroda.
Novo izdanje Alise oblikovao je slavni dizajnerski dvojac MinaLima koji u svojoj kolekciji MinaLima Classics predstavlja klasične priče i bajke u posve novom svjetlu.
Jubilarno, peto izdanje festivala „Knjige u krošnjama”, koji se održava od 12. do 17. svibnja 2026. godine, pretvorit će Park Ribnjak u jedinstvenu pozornicu na otvorenom gdje se od ranog jutra do večeri književnost, zvuk i priroda stapaju u neraskidivu cjelinu. Ovaj festival, koji zajedničkim snagama organiziraju Centar kulture Ribnjak, Ibis grafika i Book&zvook, ove godine nosi poseban emotivni pečat zbog velikog nevremena koje je u ožujku park ostavilo bez osamnaest njegovih najstarijih drvenih čuvara. Upravo zato središnji dio programa otvorenja čini izložba „Glineni šapati zelenih divova”, kojom se kroz keramičke skulpture i baršunaste zvukove violina odaje počast tim palim sustanarima, pozivajući posjetitelje da zastanu i osjete neraskidivu vezu između ljudskog stvaralaštva i krhkosti prirode.
U vremenu u kojem se vizualne poruke svakodnevno ubrzavaju i fragmentiraju u beskonačnom digitalnom toku, rijetki su projekti koji uspijevaju zadržati kontinuitet, jasno autorsko usmjerenje i dugoročnu istraživačku ambiciju, a upravo jedan takav projekt sada dobiva svoju završnu i trajnu formu u obliku monografije koja na jednom mjestu okuplja sve radove nastale u okviru kolaborativne platforme Plakatiranje.
Postoje knjige koje informiraju, postoje knjige koje potresaju, a postoje i one rijetke koje nepovratno mijenjaju način na koji razumijemo svijet oko sebe – Ničija djevojka: Memoari o preživljavanju zlostavljanja i borbi za pravdu nedvojbeno pripada ovoj posljednjoj skupini, jer ne donosi samo ispovijest jedne žene, nego razotkriva duboko ukorijenjene obrasce moći, šutnje i društvene ravnodušnosti koji nadilaze pojedinačan slučaj i prerastaju u univerzalnu priču o ranjivosti i preživljavanju.
U svijetu pretrpanom predmetima, obavezama i stalnom težnjom za uspjehom, rijetko tko zaustavi trenutak i zapita se: što mi je doista potrebno za sreću? Upravo to pitanje postavlja japanski autor Fumio Sasaki u svojoj knjizi „Zbogom, stvari“, koju je upravo danas moguće pronaći na policama knjižara u Hrvatskoj. Knjiga nije samo vodič kroz minimalistički način života, već intimna i iskrena ispovijest o osobnom oslobađanju od suvišnog i otkrivanju istinske unutarnje slobode.
Postoje knjige koje ne stare, koje ne pripadaju samo jednom vremenu ni jednoj generaciji, nego se iznova rađaju u svakom čitatelju koji ih uzme u ruke – tiho, gotovo neprimjetno, a opet snažno i trajno. Među njima posebno mjesto zauzima Mali princ, krhka, ali duboko ukorijenjena priča koja već desetljećima putuje svijetom poput svog naslovnog junaka, prelazeći granice jezika, kultura i iskustava, ostavljajući za sobom tragove nježnosti, pitanja i onih rijetkih istina koje se ne mogu izreći naglas, nego samo osjetiti.
Mjesec dječje knjige u knjižarama Školske knjige ove godine obilježava se uz posebnu pažnju prema vizualnoj i literarnoj čaroliji koja očarava sve generacije mladih čitatelja, a u središtu pažnje nalazi se kolekcija MinaLima Classics, serija prekrasno dizajniranih knjiga koje spajaju klasična književna djela s inovativnim ilustracijama. Riječ je o izdanjima koja pokazuju da knjiga nipošto nije samo prolazni medij već prostor čuda u kojem tekst, slika i čitatelj susreću u trenutku gotovo dječje fascinacije, stvarajući iskustvo čitanja koje nadilazi uobičajene granice obične priče i pretvara knjigu u interaktivni, vizualni svijet pun otkrića.
U vremenu kada se glazbena industrija sve češće oslanja na prolazne trendove i kratkoročne uspjehe, dugovječnost postaje jedna od najvrjednijih valuta svakog izvođača. Upravo zato novi singl Saše Lozara "Govore mi ljudi" predstavlja više od još jednog glazbenog izdanja – riječ je o promišljenom nastavku karijere umjetnika koji je tijekom godina izgradio prepoznatljiv identitet temeljen na emociji, interpretaciji i dosljednosti vlastitom glazbenom izričaju.
Na domaću glazbenu scenu stigao je novi duet koji spaja iskustvo, autentičnost i snažnu interpretaciju. Pjevačica Ana Kabalin i kantautor, producent te glazbenik Kristijan Beluhan predstavili su pjesmu „Život bez tebe“, soul pop baladu koja kroz profinjenu produkciju i naglašenu emotivnost donosi priču o ljubavi, nesigurnostima i snazi međuljudskih odnosa.
U Dubrovniku su u tijeku završni dani snimanja kratkometražnog igranog filma „Kratke sjene u podne“ scenarista i redatelja Pietro Kralj. Snimanje se odvija na lokacijama unutar povijesne jezgre grada Dubrovnika, koja ujedno čini ključni vizualni i dramaturški okvir filma.
Uoči željno iščekivanog festivalskog tjedna, Animafest Zagreb 2026 poziva građane na jedinstveni filmski doživljaj na otvorenom, u nedjelju 7. lipnja u 21:30 u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti (Ilica 85).
