Mirogoj kakav još niste vidjeli: Tajne najljepšeg groblja Europe koje redefinira povijest Zagreba

Istodobno, riječ je o razdoblju u kojem dolazi do snažnog razvoja nacionalnih ideologija i intenziviranja interesa za povijest, što se izravno odrazilo i na percepciju grobalja kao mjesta kolektivne i individualne memorije. Groblja više nisu bila isključivo prostori posljednjeg počivališta, već su zadobila status simboličkih prostora u kojima se afirmira identitet zajednice, njeguje sjećanje na istaknute pojedince te artikulira društveni status obitelji i pojedinaca. Diljem Europe, ali i u regijama pod snažnim europskim kulturnim utjecajem, nastaju monumentalni grobljanski kompleksi obilježeni reprezentativnim arhitektonskim rješenjima, raskošnim mauzolejima i skulpturalnim programima, koji postaju vidljivim pokazateljima civilizacijskih dosega i kulturne samosvijesti društava koja ih podižu.

Takvi su procesi ostavili dubok trag i u urbanom razvoju Zagreba, koji je, unatoč svojoj tadašnjoj veličini i perifernom položaju unutar habsburškog imperijalnog sustava, uspio realizirati projekt iznimne arhitektonske i kulturne vrijednosti. Središnje gradsko groblje Mirogoj, izgrađeno prema projektu arhitekta Herman Bollé, predstavlja jedno od najreprezentativnijih ostvarenja grobljanske arhitekture u srednjoeuropskom prostoru te se s pravom ubraja među vrhunska djela hrvatskog historicizma. Njegova arhitektonska koncepcija, osobito u pogledu odnosa arkada i kupolom natkrivenih paviljona, nema izravnih paralela ni u srednjoeuropskom ni u talijanskom kontekstu 19. i ranog 20. stoljeća. Dodatnu vrijednost ovom kompleksu daje i njegova specifična topografska pozicija – smještaj na padini omogućio je stvaranje dinamične i vizualno iznimno dojmljive cjeline koja već više od stoljeća i pol dominira sjevernim obroncima grada.

Znanstvena i kulturna valorizacija ovoga prostora dodatno je unaprijeđena objavom monografije Mirogoj – Povijest i baština multikonfesionalne nekropole Zagreba autora Dragana Damjanovića, koja na sustavan i analitički utemeljen način obrađuje povijest izgradnje Mirogoja, s posebnim naglaskom na razvoj njegova arhitektonskog sklopa. Publikacija donosi i komparativnu analizu stilskih rješenja u kontekstu srodnih grobljanskih kompleksa južne i srednje Europe, čime se dodatno potvrđuje jedinstvenost zagrebačkog primjera. Posebna vrijednost knjige ogleda se u njezinu interdisciplinarnom pristupu, kojim se arhitektonske specifičnosti Mirogoja interpretiraju unutar šireg društvenog, političkog i kulturnog okvira vremena njegova nastanka.

Bogato opremljena arhivskom građom, suvremenim fotografijama, ilustracijama i nacrtima, uz iscrpnu bibliografiju i detaljno kazalo imena, ova monografija predstavlja relevantan doprinos ne samo povijesti umjetnosti i arhitekture, već i razumijevanju šireg procesa oblikovanja urbanog identiteta Zagreba kao srednjoeuropske metropole.