Upravo zato razdoblje prije početka škole može biti prilika za razgovor o osjećajima, navikama i očekivanjima koja prate novi početak. Knjiga u tom procesu ima posebno mjesto jer djetetu omogućuje da kroz priču prepozna situacije koje su mu bliske i da o njima govori bez osjećaja da je izloženo procjenjivanju. Edukativne slikovnice Žinko u školi Željke Horvat-Vukelje i Mudra sova Maje Punoš Rebić, objavljene u izdanju Školske knjige, upravo na takav način približavaju dvije aktualne teme dječje svakodnevice.
Žinko pokazuje da nepoznato ne mora biti zastrašujuće
Polazak u prvi razred jedan je od prvih velikih prijelaza u djetetovu životu. Dijete tada napušta dio poznate rutine i ulazi u okruženje koje zahtijeva veću samostalnost, prilagodbu i odgovornost. Iako se škola često povezuje s veseljem zbog novih prijateljstava i znanja, nije neobično da budući prvašići istodobno osjećaju strah i nesigurnost.
Slikovnica Žinko u školi Željke Horvat-Vukelje približava upravo takvo iskustvo. Glavni junak, mali ježić Žinko, zajedno sa svojim šumskim prijateljima kreće prema prvom razredu i suočava se s osjećajima koje mogu prepoznati i djeca pred vlastiti polazak u školu. Njegova nesigurnost proizlazi iz suočavanja s nepoznatim, ali se kroz priču postupno mijenja način na koji doživljava ono što ga očekuje.
Vrijednost ove slikovnice nije samo u tome što govori o školi, nego i u načinu na koji djetetu približava osjećaj straha. Dijete kroz Žinkovo iskustvo može razumjeti da trema nije znak slabosti i da je potpuno prirodno osjećati nelagodu kada se događa nešto novo. Takav pristup roditeljima također olakšava razgovor s djetetom jer umjesto izravnog ispitivanja o strahovima mogu razgovarati o liku, njegovim reakcijama i događajima iz priče.
Željka Horvat-Vukelja priču o Žinku godinama je pripovijedala djeci na književnim susretima, a tekst je nastao nakon više od stotinu takvih izvedbi. Dugogodišnje iskustvo u neposrednom radu s djecom omogućilo je autorici da priču oblikuje jezikom koji je jednostavan, prirodan i blizak najmlađim čitateljima. Ilustracije Branke Hollingsworth dodatno pridonose pristupačnosti sadržaja, dok kreativni dodatak s crtežima dvanaest glavnih likova djeci omogućuje da nakon čitanja nastave istraživati priču kroz igru.
Nastavite čitati nakon oglasa
Likovi koje mogu izrezati, oblikovati i pretvoriti u lutke na štapu pretvaraju slikovnicu u aktivnost koja se nastavlja izvan samog čitanja. Takva igra može djetetu pomoći da kroz vlastitu interpretaciju ponovno proživi situacije iz priče i lakše izrazi ono što ga veseli ili zabrinjava u vezi s polaskom u školu.
Mudra sova otvara pitanje odnosa djece prema ekranima
Dok se Žinko suočava s nepoznatim školskim okruženjem, Mudra sova usmjerava pozornost na problem koji je postao dio svakodnevnog života velikog broja obitelji. Digitalni uređaji djeci omogućuju pristup sadržajima za zabavu, komunikaciju i učenje, ali pretjerana i nekontrolirana uporaba može potisnuti aktivnosti koje su važne za njihov razvoj.
Nova slikovnica iz serije Rasti sretno, koju potpisuju autorica Maja Punoš Rebić i ilustratorica Milica Čvokić, govori o ekranizmu i potrebi uspostavljanja zdravije ravnoteže između vremena provedenog uz digitalne sadržaje i aktivnosti u stvarnom svijetu. Priča djecu podsjeća na vrijednost igre, čitanja, razgovora i neposrednog druženja te pokazuje da kvalitetno provedeno vrijeme ne mora biti povezano s digitalnim uređajem.
Nastavite čitati nakon oglasa
Pojam ekranizam sve se češće koristi kada se govori o problematičnim obrascima korištenja ekrana, premda nije riječ o službenoj medicinskoj dijagnozi. Tema je važna jer se posljedice prekomjerne izloženosti digitalnim sadržajima mogu povezivati s različitim teškoćama u dječjem svakodnevnom funkcioniranju, uključujući poteškoće povezane s pažnjom, govorom, ponašanjem i kvalitetom neposredne komunikacije.
Mudra sova pritom ne ostaje samo na upozorenju da djeca trebaju manje vremena provoditi uz ekrane. Posebna vrijednost priče nalazi se u tome što nudi sadržajne alternative. Djeci se približavaju igra, knjiga, druženje i pomaganje drugima kao aktivnosti koje mogu ispuniti vrijeme koje bi inače proveli uz digitalni uređaj.
Takav pristup ističe i prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, koja naglašava vrijednost edukativnih priča s terapijskom svrhom. Dijete se kroz likove i njihove postupke može prepoznati bez izravne kritike, dok priča istodobno otvara prostor za razgovor o ponašanjima i njihovim posljedicama. Umjesto da dijete samo upozorava što ne bi trebalo činiti, sadržaj mu pokazuje što može učiniti umjesto toga.
Sličnu praktičnu vrijednost prepoznaje i logopedkinja Ivana Kujundžić, koja slikovnicu smatra korisnim materijalom u radu s djecom predškolske i mlađe školske dobi. Njezina primjena može biti posebno korisna stručnjacima koji se bave razvojem govora i jezika te traže sadržaje koji istodobno potiču komunikaciju i obrađuju aktualne izazove dječjeg odrastanja.
Nastavite čitati nakon oglasa
Čitanje može postati dio pripreme za školu
Zajedničko čitanje prije početka školske godine može imati širu ulogu od pripreme djeteta za prve školske obveze. Ono stvara prostor u kojem roditelj i dijete mogu razgovarati o osjećajima, očekivanjima i svakodnevnim navikama. Priča pritom služi kao posrednik koji omogućuje da se osjetljive teme uvedu prirodno, bez pritiska i izravnog suočavanja.
Žinko u školi može biti polazište za razgovor o tome kako dijete zamišlja prvi dan nastave, što ga veseli i postoji li nešto zbog čega osjeća nelagodu. Mudra sova može otvoriti razgovor o vremenu provedenom uz ekrane, ali i o tome koje aktivnosti dijete najviše voli kada uređaji nisu uključeni.
Takav razgovor posebno je vrijedan uoči početka nove školske godine jer tada obitelji ponovno uspostavljaju svakodnevni ritam. Umjesto da se promjena događa naglo, čitanje može postati miran način pripreme za nove obveze i nove navike. Nekoliko minuta provedenih uz knjigu može istodobno potaknuti koncentraciju, komunikaciju i osjećaj bliskosti između djeteta i odrasle osobe.
Nastavite čitati nakon oglasa
Važno je pritom da knjiga ne bude samo sredstvo za prenošenje poruke. Njezina vrijednost raste kada dijete dobije mogućnost da kaže što misli, postavi pitanje ili poveže događaje iz priče s vlastitim iskustvom. Upravo se u takvom odnosu prema čitanju razvija navika da se knjiga doživljava kao prostor za istraživanje, razgovor i razumijevanje svijeta.
Škola počinje prije prvog dana nastave
Priprema za školu ne sastoji se samo od nabave školskog pribora i uspostavljanja novog rasporeda. Dijete se za školu priprema i emocionalno, kroz razgovor o promjenama koje dolaze, kroz razvoj samostalnosti i kroz stvaranje sigurnog prostora u kojem može izraziti svoje nedoumice.
Istodobno, priprema za školsku godinu može biti prilika da se preispitaju obiteljske digitalne navike. Djeca teško mogu razviti uravnotežen odnos prema ekranima ako odrasli oko njih ne pokazuju primjer odgovornog korištenja tehnologije. Zbog toga razgovor o digitalnim uređajima treba biti dio šireg odgojnog pristupa koji uključuje čitanje, igru, kretanje, razgovor i neposredne odnose s drugim ljudima.
Mudra sova i Žinko u školi povezuju upravo te dvije važne dimenzije suvremenog djetinjstva. Jedna priča govori o potrebi za ravnotežom između digitalnog i stvarnog svijeta, dok druga pomaže djetetu da nepoznatu situaciju doživi s manje straha. Obje slikovnice pritom polaze od djetetova iskustva i nastoje ga usmjeriti prema razumijevanju vlastitih osjećaja i potreba.
Poruka autorice Maje Punoš Rebić pritom je jasna: djeci je potrebno omogućiti kvalitetne sadržaje koji će im pomoći da razvijaju odnos prema knjizi, znanju i drugim ljudima. U vremenu u kojem digitalni sadržaji zauzimaju sve veći dio svakodnevice, odgovornost odraslih nije samo u ograničavanju vremena pred ekranom, nego i u stvaranju privlačnih alternativa koje djeci nude smisleno i aktivno iskustvo.
Početak školske godine zato može biti više od povratka obvezama. Može postati trenutak u kojem obitelj ponovno uspostavlja ravnotežu između tehnologije i neposrednog života, između samostalnog istraživanja i zajedničkog vremena te između straha od nepoznatoga i uzbuđenja zbog novih iskustava. Kvalitetna slikovnica u tom procesu može biti jednostavan, pristupačan i učinkovit poticaj za razgovor koji djetetu daje sigurnost potrebnu za novi početak.
