Mirogoj kakav još niste vidjeli: Tajne najljepšeg groblja Europe koje redefinira povijest Zagreba

U kontekstu ubrzanih društvenih i urbanističkih transformacija koje su obilježile 19. stoljeće, europski su gradovi, suočeni s intenzivnim demografskim rastom i posljedičnim infrastrukturnim pritiscima, bili primorani razvijati sustavne i dugoročno održive modele upravljanja javnim prostorom. Među ključnim prioritetima tadašnjih upravnih i političkih struktura, uz osiguravanje dostatnih količina pitke vode, razvoj kanalizacijskih sustava i modernizaciju prometne mreže, istaknulo se i pitanje organizacije prikladnih prostora za ukop, koji su morali zadovoljiti stroge sanitetske propise, ali i reflektirati estetske i kulturne vrijednosti vremena. U tom se smislu u brojnim urbanim središtima pristupilo osnivanju novih grobalja ili značajnom proširenju postojećih, najčešće temeljem odluka lokalnih vlasti koje su djelovale u skladu s novim zakonodavnim okvirima.

Grad koji govori kroz zidove: Što nam ovogodišnji Open House Zagreb otkriva o našem prostoru i identitetu

Postoji nešto gotovo intimno u trenutku kada grad otvori svoja vrata. Kada se iza pročelja koja svakodnevno promatramo otkriju prostori oblikovani idejama, rukama i vremenom. Jutros je u Atelijeru Meštrović, pod vodstvom muzejske savjetnice dr. sc. Barbare Vujanović, započeo treći Festival Open House Zagreb – trodnevno putovanje kroz arhitekturu i urbanizam grada koji ne prestaje tražiti vlastiti identitet. Tema ovogodišnjeg izdanja, „Nasljeđe budućnosti“, propituje način na koji arhitektura postaje most između onoga što jesmo i onoga što tek trebamo postati.

Iza zatvorenih vrata Zagreba: Prijavite se i istražite najposebnije arhitektonske dragulje

‘Bombom protiv kaosa’: Rošin u Špici s Macanom otvorio tabu teme bespravne gradnje, stadiona i urbanog planiranja

U Splitu se raspravlja o tome treba li Poljudu temeljita rekonstrukcija ili gradnja potpuno novog stadiona za Hajduk. U Zagrebu je pak odlučeno – Maksimir ide u rušenje i podiže se moderni stadion na istom mjestu. Istovremeno, cijene stanova i najma lete u nebo, a nedostaje planskih projekata priuštivog stanovanja kakav je Novi Zagreb ili Split 3. Bespravna gradnja zato niče posvuda – od otoka do gradskih balkona i nadogradnji – pa se čini da sustav zapravo potiče kaos. O svemu tome, i o važnosti arhitekture u društvu, u novoj Špici s Macanom govorili su arhitekti Dinka Pavelić i Jerko Rošin.